
NBA
I Ameri nameštaju utakmice, zar ne?
Nova sezona najbolje košarke na svetu tek što je počela, a američki kontinent je uzdrmao skandal sa nameštanjem utamica. FBI je do sada uhapsio više od 30 osoba u 11 različitih država
Kako da uhvatimo korak? Jedan od najpoznatijih američki animatora, Preston Bler (1908–1995), koji je crtao i za Volta Dizniija i za MGM, svojevremeno je napravio šemu za animiranje ljudskog koraka, danas poznatu kao „hod Prestona Blera“ (na slici). Animiranje kretanja, kao i svako drugo oživljavanje slika, podrazumeva da se za stvaranje iluzije pokreta sukcesivno slože frejmovi koji će dovesti do persistencije, odnosno održanja slike. Moderni psiholozi odbacuju jednostavno objašnjenje po kome se bilo koja iluzija kretanja stvara samo zbog toga što oko u mrežnjači zadržava prethodnu sliku. Međutim, ovaj koncept je osnov za svaku od tehnika snimanja i emitovanja „živih slika“, bilo da je reč o filmu, televiziji ili kompjuterskom ekranu.
Koja je zapravo granica na kojoj se niz kadrova pretvara u „živu sliku“? Obično se smatra da je animacija sa šesnaest sličica u sekundi suviše isprekidana. Kada njihov broj raste iznad toga, kretanje postaje uverljivo, a korak gladak. Na ovom principu su radili takozvani fenaktistoskopi ili zoetropi, nekada popularne kružne igračke koje su animirale kretanje nizom sličica. Kasnije je uspostavljena praksa da se na filmskoj traci beleže 24 sličice u sekundi, ali se kod recimo PAL standarda i većine savremenih ekrana odavno koristi i osvežavanje sa 25 frejmova u sekundi. Postoji i čitav niz drugačije uspostavljenih standarda.
No, šta biva ako čovek u poslednjim trenucima vidi ceo svoj život – kolikom brzinom mu tada slike promiču pred očima? Koliko slika je neophodno da bi se u njih smestio jedan život? Mada se na to ne može odgovoriti, nema zapravo tog fenomena koji nećemo moći da opišemo nizom diskretnih, sukcesivnih slika. Uključujući i život.
Naime, ako razmislimo o tome da se takvim nizom može opisati svaki proces, postaje jasnija sentenca Natura non facit saltus o tome da „priroda ne pravi skokove“, koja je toliko oduševljavala Čarlsa Darvina (1809–1882) dok je razmišljao o postupnosti evolucije. Naime, iz slike u sliku prelaz ne može biti drugačiji nego postepen. To ne znači da niz postepenih slika neće u krajnoj liniji dati – skok.
Vreme nauke, specijalno izdanje nedeljnika Vreme za nauku i tehnologiju, broj 25. Izlazi poslednjeg četvrtka u mesecu.
Uređuju: Slobodan Bubnjević i Marija Vidić
e-mail: vremenauke@vreme.com
Suorganizator projekta: Institut za fiziku u Beogradu

Nova sezona najbolje košarke na svetu tek što je počela, a američki kontinent je uzdrmao skandal sa nameštanjem utamica. FBI je do sada uhapsio više od 30 osoba u 11 različitih država

U noći između subote i nedelje, 26. oktobra, Srbija prelazi na zimsko računanje vremena. U tri sata posle ponoći kazaljke se pomeraju unazad na 2.00, čime završava letnje računanje koje je počelo 31. marta

Reporterka „Vremena“ Katarina Stevanović opet će izveštavati o studentskoj šetnji od Beograda do Novog Sada. Kako se za to sprema?

Stigao je rođendanski dvobroj „Vremena“ u kojem pokušavamo da razjasnimo misteriju kako toliko opstajemo, uprkos režimima. Za „Vreme“ govore i pišu Uroš Đurić, Boško Jakšić, Vladan Đokić i drugi

Posle više od četiri decenije, objavljeno je u jednoj knjizi šest najranijih beležnica Ive Andrića koje su se selile iz džepa njegovog studentskog kaputa, zatvoreničke košulje, diplomatskog fraka i na koncu, iz radnog stola u ostavinsku rukopisnu riznicu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve