
Povodom knjige
Kantorov teatar ljubavi i smrti
Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati
Dunav i Golubačka tvrđava, foto Jovan Eraković
Pre nego što uđe u Srbiju, Dunav je već prošao kroz Nemačku, Austriju, Slovačku i Mađarsku. Posle Srbije predstoji mu još nešto manje od 900 kilometara kroz Rumuniju, Bugarsku, Moldaviju i Ukrajinu. Geografski, Srbija mu nekako dođe „na pola puta“: od ukupno 2888 kilometara, u našu zemlju ulazi na 1433. kilometru.
Tokom 588 kilometara, koliko teče kroz Srbiju, Dunav je reka krajnosti: od mirne i ravničarske do reke koja se bori sa klisurama; od reke nad čijim rukavcima uživaju ptice do reke pored koje su ginule hiljade ljudi; od mesta razvoja neolitske kulture do mesta na kojem su te i mnoge druge kulture propadale.
Čitave male i velike istorije smeštene su od Bezdana na severu do Radujevca na jugoistoku…
Četvrti deo ovog feljtona u PDF-u
O Dunavu se može govoriti na različite načine – u geografskom, političkom, ekonomskom, saobraćajnom, privrednom, istorijskom, ekološkom, ali i u kulturnom smislu. „Vreme“ je serijom tekstova u nekoliko nastavaka pokušalo da načini svojevrsno kulturno mapiranje Dunava na njegovom toku kroz Srbiju i ukaže na kulturno-istorijske slojeve koji su se u poslednjih osam i po hiljada godina taložili na njegovim obalama. Nadamo se da su ovi tekstovi pomogli boljem razumevanju kako bogate kulturne tradicije čiji smo baštinici tako i našeg današnjeg mesta na kulturnoj mapi Evrope. U četvrtom, i poslednjem delu feljtona, donosimo kratak vodič za putovanje Dunavom kroz Srbiju, i pregled mesta, rezervata prirode, nacionalnih parkova, turističkih, istorijskih i kulturnih znamenitosti koji se nalaze na njegovim obalama.

Krajem 2025. kada se navršilo 50 godina od premijere predstave Mrtvi razred Tadeuša Kantora, objavljena je knjiga o tom velikom poljskom reditelju koga, naprosto, nije moguće imitirati

Zemunka koja je osvojila Njujork, Marina Mićanović, kaže da je bavljenje dizajnom njena priroda i smisao, a da je moda stil života. Njeni klijenti vole njenu autentičnost

Mnogo je polemika o pitanju ko je oborio nemački cepelin iznad Soluna 1916. godine. U Spomenici Solunske đačke čete je autentično svedočanstvo o tom događaju

Tekst “Zašto padaju beogradske fasade”, objavljen u novogodišnjem dvobroju, bio je povod našem čitaocu iz Valjeva da napiše o svom iskustvu na tu temu

Gde se deo cirkus? U Srbiji se jedva još može videti, a i to što ima preživljava na entuzijazmu pojedinaca
Novi Trampov poredak (I)
Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve