img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Vaterpolo

Doviđenja u Londonu

03. avgust 2011, 15:38 Slobodan Georgijev
DO SLEDEĆE POBEDE: Plivači
Copied

Srpska vaterpolo reprezentacija je nastavila niz osvajanja medalja na najvećim takmičenjima potvrđujući status velesile u ovom sportu

Na dočeku vaterpolista iz Šangaja, koji je bio domaćin Svetskog prvenstva u vodenim sportovima, nije bilo poznatih lica iz „sveta politike“. Državni vrh, tradicionalno prisutan na najvažnijim utakmicama vaterpolista, ove godine je izostao jer je bio zaokupljen većim pitanjima od loptanja u bazenu. Nije čak viđena ni ministarka sporta rada da se uvek nađe u takvim situacijama.

Glavna zvezda ovog dočeka bila je „osoba za medije“ kompanije Telekom Srbija, koja je finansijski podržala najuspešniji srpski sportski proizvod, što mu nekako dođe i normalno: oni koji su dali novce mogu da se slikaju sa onima koji su doneli rezultat.

Sad, može se reći da uspeh nije postignut, jer titula koja je neočekivano osvojena pre dve godine u Rimu nije odbranjena, ali ako se pogleda „šira slika“, onda je ovo dobar rezultat. Finalna utakmica je izgubljena „tesno“, posle produžetaka, i da je bilo malo više koncentracije prilikom izvođenja peteraca, titula je mogla da se slavi u Beogradu.

Pre Svetskog prvenstva, ekipa je osvojila Svetsku ligu, čime je obezbedila učešće na OI u Londonu naredne godine. Osvajanje olimpijske zlatne medalje je cilj ove generacije i u tom kontekstu treba posmatrati sva takmičenja koja tome prethode, kao delu priprema za ono što je najvažnije u karijeri svakog sportiste (osim u slučaju fudbalera i tenisera).

Vaterpolisti, koje sa klupe i iz bazena predvode dvojica Udovičića, kontinuirano i uporno godinama osvajaju trofeje, bilo da su na samom vrhu, bilo da su za stepenicu ili dve ispod. Vaterpolo nije fudbal, po popularnosti i globalnoj prisutnosti, ali nije ni kriket pa je Englezima titula svetskog prvaka najvažnija na svetu. Vaterpolo je, tradicionalno, srpski „nacionalni sport“ – to pokazuje broj osvojenih medalja u reprezentativnoj i klupskoj konkurenciji i time bismo mogli više da se bavimo nego nekim tradicionalnim gubitnicima (kao što su fudbaleri, na primer).

Za razliku od ranijih generacija, koje su nastupale pod zastavama SFRJ, SRJ i SCG, ovo je „čist srpski proizvod“ i pravo je čudo kako sve to uspeva u državi koja ima jedan i po bazen i jedan i po vaterpolo klub. To što je taj klub, VK Partizan, jedan od najvećih u Evropi i aktuelni šampion kontinenta, ne umanjuje značaj činjenice da i oni koji žele da se bave ovim sportom jednostavno nemaju gde to da rade.

S druge strane, iz godine u godinu dolaze novi i novi talenti koji nastaju u tihim školama vaterpola u Beogradu, školama koje postoje više zbog entuzijazma trenera i roditelja, nego što država ima neki strateški plan kako da „to“ pomogne. Prednost srpskog vaterpola leži i u činjenici da je veliki broj bivših velikih igrača aktivno u ovom sportu (izuzev Aleksandra Šapića) čime je osigurano prenošenje šampionskog znanja i mentaliteta na nove generacije, jer klinci imaju mogućnost, kao u retko kom drugom sportu, da uče od zaista najboljih: od ljudi koji su u svojoj igračkoj karijeri sa klubovima i reprezentacijom osvojili sve što se moglo osvojiti, koji su bili najbolji strelci ili golmani i koji znaju kako pobeđivati u kontinuitetu.

Na prošlom prvenstvu najbolji je bio Vanja Udovičić, ove godine je tu palicu preuzeo Filip Filipović, u Londonu će opet biti neko od njih dvojice ili Andrija Prlainović ili ko drugi iz tima. Njih je već sada moguće porediti sa Igorom Milanovićem, Vladimirom Vujasinovićem ili Aleksandrom Šapićem, i po onome kako sada stvari stoje, oni će nadmašiti svoje prethodnike koji imaju status legendi srpskog sporta.

Javnost, zbog toga što je to sport u kome se vidi više telo nego lice, još uvek nije upoznata sa većinom reprezentativaca, ali i ova generacija ima „srcelomce“ u likovima Vanje Udovičića i Nikole Rađena, koji je poput Danila Ikodinovića često na meti paparaca, jer je oženjen „kraljicom splavova“ – pevačicom Anom Kokić. Tako je sasvim moguće da negde u Beogradu sedite pored Filipa Filipovića, najboljeg igrača sveta, koji je sa 24 godine već osvojio sve osim olimpijskog zlata, a da zapravo i ne znate o kome je reč.

Javna prepoznatljivost je važna u situaciji kada Savez, često prepušten samom sebi (dok se za potrebe fudbalskog trening centra daju milioni dinara), nije u mogućnosti da obezbedi najbolje uslove za najbolje na svetu, pa se dešava da najbolja srpska reprezentacija nema dovoljno slobodnih termina u svom gradu u toku priprema umesto da imaju svoje bazene u kojima bi se na miru pripremali.

Ovako, vaterpolisti moraju pomalo da budu i manekeni da bi zainteresovali „poslovne krugove“ da podrže projekat „Zlato u Londonu 2012“, čime bi ciklus bio zaokružen i čime bi se pokazalo da je i u Srbiji moguće planirati četiri godine unapred. Ovoj reprezentaciji u tom smislu treba pomoći i kada je „teška politička situacija“ jer je to normalno stanje u Srbiji. Ne mora niko da ih „primi“ – važno je obezbediti im dobru vodu, čiste peškire i mir da urade ono za šta treniraju čitav život.

fotografije: reuters
fotografije: reuters
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure