img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Valjevo – Čvarci i magarci

Dok cicvaru jedem vruću

15. oktobar 2014, 12:05 Dragan Todorović
fotografije: dragan todorović
Copied

Šubara odloži mikrofon, pa se prihvati mešanja čvaraka, kamerman u džidžamidža uniformi vojevode sve podesi da autosnimava, pa se izmače i ukruti na koračnicu Pevaj, Srbijo, kad ti se plače...

I Valjevo je, ima tome ihaha, kao što je znao reći Beli Marković, potonulo u Srbiju. Došlo dotle da su duvan čvarci postali zaštitni znak, najpoznatiji valjevski brend i najveći napredak. Tako se u ovoj velikoj prćilovici stalo u red malih prćilovica, u kojima se organizuju pasuljijade i ostale mudijade. Došlo dotle da je, istog dana kad u Valjevu ceđeni čvarci, u Nišu predstavljen najveći magarac u Srbiji. To bi mogao biti plafon, dakle dekretom treba ukinuti sve krkušijade i slično, i doneti zakon da sve prćilovice, u razne praznične dane, biraju svoje najveće magarce, pa da sve to paradira do mile volje. Što bi rek’o narod, ne treba bežati od istine, jer magaraca ima, i sve ih je više!

BAJKER SORABI: Ali, da se ipak sa te bliske budućnosti pređe na stvarnost nasušnu, prošle subote u Valjevu slavnom održan Deveti festival duvan čvaraka. Grad i od grada finansirani mediji javili da sve bilo kak se može poželeti: Lepo vreme, pa i neuobičajeno visoka temperatura za to doba godine, dozvolili su da Festival duvan čvaraka bude izuzetno posećen… Izuzetno posećena manifestacija, po rečima organizatora, samo je uvod u jubilej koji će biti obeležen iduće godine…

Evo još te stvarnosti nasušne, po redu, i natenane. Sve se događalo, a gde bi, pored Kolubare slavne, a ispred Doma kulture. Velika bina, velika vatromet crvena mušema na koju so velika slova piše Valjevo city, sa čela bine natpis Festival duvan čvaraka Valjevo. Preko reke, čije korito uništila majska poplava, vazdan belih čadora, u velikim ranijama se spremaju čvarci, vije se dim. S ove strane, do kulture Doma, niz tezgi, ajvar, kiseli krastavci, ima med od heljde, ima rakija, „narukvica sa tvojim imenom“, liciderska srca, razne bombone, grnčarija, ta aronija… Na kraju sve to se izložio Svetislav iz Svileuve, ručno rađena stalaža, u nju poređane flaše sa mlevenim paradajzom, velika bundeva sa nacrtan srpski grb, stolica čiji naslon umetnički stilizovan u orlove sa krunom. Svetislav stoji pored ručno rađen bračni krevet, na kome orlovi sa ozgo krunu, veli da radi sve, stolove, male stolove, stolice, stepenište, sve sa grb, ima i šank, noćni stočić sa ogledalo sa kruna grb, na kome sa brkovi srpska glava u šajkaču, voli to, ima posla, stiže…

Reporter uzme pređe na drugu stranu Kolubare, preko improvizovan, sa daske i sajlu za držanje, u dve trake most, pravo na početak svega toga gde bio beli čador sa zastavom „Sorabi Valjevo“. Sorabi u bajkerske kožne jakne su složno mešali čvarke, i ostali, u tom nizu od, rekoše, blizu četrdeset posada su bili u tom poslu. U sav taj dim, vatru i radno raspoloženje vazdan kolega, kamera, samo se beleži, takoreći ne postizava, Bravo Valjevo, bravo Srbija! Najbolje beleži et snima dvojac koji prisutan po ličnu specijalnu dozvolu, kamerman gologlav, ali ima neku vojvodsku uniformu, sa ‘voliki činovi, ‘voliko džidžamidža ordenje, dok gospodin sa mikrofon, za koga vele da tržišni inspektor koji mnogo SNS aktivan, imađaše, bolje imađahu, pantalone upasane u bijele pletene čarape, gore bijela majica na koju so velika slova pisalo Četnici, a najviše gore crna baš šubara sa kokardu. Dvojac se sve uz’odo, pa sve snimava i bodri, Biće bolje, biće bolje!

Uze i ovije reporter sve prođe, dimilo je, mešalo, sve do na kraj svega gde se razapeli „Četnici Valjevo“. I tu bila ranija sa čvarci, do čunka ranije crna zastava sa ta znamenja, pa razapeta srpska plus ruska zastava, jedan sa crnu šajkaču što meš’o, dosta tih koji samo ritmično klimali, dok iz auta o’zgo, vozila takoreći himna Komunisti bando bez morala/ što ubiste Dražu đenerala… Kad, tamo od bine, ču se glas, Valjevo je grad koji se prepoznaje po čvarcima… Reporter uze se primakne, na bini žensko, voditelj, da se ne opisiva, nastavi sa čitanje, Okupili smo porodicu, začinili pesmom, igrom i šalom… služimo ih pored slavne Kolubare, okruženi lepotama valjevskih polja i šuma… Pa voditeljka pojača, Čast da otvori Čvarkijadu ove godine pripala je predsedniku Zadružnog saveza Srbije. Izađe gospodin u kratki rukav, Lepa manifestracija, lep dan, ja vas pozdravljam u svoje lično ime, i ime institucije koju predstavljam… želim da manifestracija i dalje ima ovako bogatu tradiciju, i na ovaj način je proglašavam otvorenom!

GOSPOĐA POMOĆNIK: Nastavi se voditeljka, Valjevo po čvarcima poznato širom Srbije i sveta, danas ovde i naši gosti iz Slovačke… danas sa nama je i gospođa Pomoćnik ministra za turizam. Izađe gospođa za turizam, pa se reče gospođa za turizam, Kao predstavnik Vlade, a ispred Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija, kao pomoćnik ministra, a pre svega kao vaša sugrađanka, želim da vas pozdravim i čestitam manifestaciju! Dok se većina prisutnih pitala, ko je sad ova, mora da je taze imenovana, dole od Kolubare, biće sa dvosmernog improvizovanog mosta, neko ciknu, Cakana, i dok se krstio s obe ruke upade u plitku Kolubaru. Gospođa za turizam gore sa bine dade završnu reč, Mi kao Valjevci van grada daćemo maksimalnu podršku!

Na bini krenu ostali kulturno-umetnički program, reporter se maksimalno dade u pos’o. Dojde do posade kojom komandov’o gospodin koji imađaše zelenu kecelju sa natpisom „Simin čvarak“. Gospodin se predstavi, Mirković Siniša, zaštitio svoj proizvod u Zavodu za intelektualnu svojinu, tako ima sertifikat za Simin čvarak, i Simin džambo čvarak. O duvan čvarcima ima kaže, čvarci ko čvarci, samo se to duže kuva i meša, dok se ne raspadne, onda se iscedi, i to je to. O manifestaciju nema šta kaže, sem da to vašar, slabo se tu šta proda, sve to nakalemljeno, iluzija, mućni pa prospi…

Na bini još ter’o folklor, čvarci su se baš mešali, najbolje uz muzikante, harmoniku ili bas, a najbolje uz sve to plus truba, jedan uz raniju sve uz’o namiče šešir, širi ruke, Plači brezo bela/ otišla je Danijela… Na kraju, gde se četnici raspremili, tačka slikanja sa prase na ražnju, sve što ih ima seda, ustaje i ne posustaje uz o’zgo puštenu numeru Pevaj Srbijo, pevaj jače/

pevaj Srbijo, kad ti se plače…

Sve i dalje uzelo ide svojim tokom i da traje, narod se dao u ‘odanje, posade u čvaraka mešanje, a ima i ko pazari čvarke ili drugu slanine i pihtije. A najviše ima da se učesnici, sa odabranim gostima, dali u pos’o probanja spremljenog gulaša i drugog ribića, pa sve preko tanjira cokću, i na muziku dižu kažiprst. Bi vreme za pitanja i relevantne odgovore. Reporter uze pita Vujić Radosava, koji naglasi da Dr stočarstva, koji bivši direktor Zavoda za poljoprivredu Valjevo, prisutan kao član žirija, šta veli na okolnost da u Valjevskom kraju, za potrebe Festivala, zaklano preko deset krmača, i da nije bilo više. Dr Vujić spremno odgovori da se stočni fond smanjio, da ovo nije svinjarski kraj, ali da manifestacija može pomogne da se krmače zapate. Na pitanje, konstataciju, da je u to ime Manifestaciju, na licu mesta, mog’o podrži neki Predsednik, a ne samo domaća pomoćnica turizma, dr Vujić imade kaže da se on drži svog posla, žiriranja uzoraka čvaraka, te da predsednici treba sami da procene šta su prioriteti.

Sa bine viknuše da učesnici treba predaju uzorke za ocenjivanje, pročitaše članove žirija, među kojima i Vujić dr Radosava. Proizvodnja čvaraka uze se privodi kraju, pređoše na ceđenje, probu na licu mesta. Među četnike na kraj svega, koji bili na numeri Dok cicvaru jedem vruću/ gledam svoju staru kuću… pristigli gospodin u vojevodu uniformisani kamerman i onaj sa šubaru što imađaše mikrofon. Šubara odloži mikrofon, pa se prihvati mešanja čvaraka, a vojvoda kamerman namesti kameru na stativ da sve to autosnimava, lično se izmače i ukruti dok je išla koračnica Pevaj Srbijo, dok ti se plače…

Na bini folklor završi sa poskakivanje, uze nastupa ženska izvorna grupa Kolubarke sa svoju numeru Čuvam ovce, čuvam ovce… Stadoše proglase pobednike, najbolji mesar Stojić, najveseliji takmičari „Četnici Valjevo“, i gospodin Sima Čvarak dobi neko priznanje… Na binu stupi umetnik Topalko, dade sve od sebe za samo 2500 evri, ali, preko reke se bilo na domaćinskijem o svom trošku repertoaru…

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Ilustracija

Srbija

24.jul 2025. N. M.

Velike vrućine prazne Gružansko jezero

Veliki broj toplotnih talasa i velikih vrućina ovog leta doveo je do zabrinjavajuće niskog nivoa vode u Gružanskom jezeru u centralnoj Srbiji

Komentar

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure