img
Loader
Beograd, 21°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zaboravljeni

Dobri doktor iz Ruzmarinove ulice

26. januar 2022, 19:11 Robert Čoban
fotografije: robert čoban
USPOMENE NA VELIKOG ČOVEKA: Hemptova kuća,...
Copied

Belgijanac Adolf Hempt stariji došao je u Novi Sad kao misionar. Njegov sin, doktor Adolf Hempt mlađi, proveo je život u ovom gradu, dobio osmoro dece, osnovao Pasterov zavod, usavršavao i proizvodio vakcinu i postao naučnik svetskog formata

Ako pitate prolaznike na ulicama Novog Sada znaju li gde se nalazi Hemptova kuća, malo njih će vam odgovoriti potvrdno. Nisam znao ni ja, do nedavno, kad mi je Čarna Milinković iz Muzeja Vojvodine preporučila da je posetim. Nalazi se u krugu Kliničkog centra, u njoj je sada Muzej Pasterovog zavoda, a ovaj je deo Muzeja Vojvodine.

Živopisna drvena kuća podignuta je 1922. kao tipski objekat od delova dobijenih od ratnih reparacija od Nemačke za Prvi svetski rat. Služila je kao kadrovski stan prvog direktora Pasterovog zavoda, doktora Adolfa Hempta.

DrHempt
…Adolf Hempt,…

Njegovo najveće naučno dostignuće je stabilizovanje Pasterove vakcine protiv besnila, tako da je mogla da bude distribuirana i do udaljenih mesta. Većina zemalja Evrope prihvatila je Hemptovu vakcinu i više decenija je proizvodila za vakcinaciju ljudi i životinja protiv besnila.

Hemptova biografija je impresivna. Rođen je 1874. u Novom Sadu (tada u sastavu Austrougarske), u Ruzmarinskoj ulici koja je danas Ulica Laze Telečkog, čuvena po noćnom provodu. Njegov otac, protestantski misionar Adolf Hempt stariji, došao u Novi Sad kao protestantski misionar, reformatorski sveštenik i knjižar. Hemptova majka Katarina Teveli rodom je bila iz Budimpešte.

DrHemptSaPacijentkinjom
…iz ordinacije

Hemptovi su iz brojne, stare grofovske porodice koja je dala mnogo poznatih industrijalaca, lekara, profesora, sveštenika i vojnika – nekoliko njih je poginulo u dva svetska rata. Živeli su u malom mestu Hemptin kraj Liježa, sa francuskog govornog područja Belgije. Prezivali su se De Hemptin i imali su grb, ali je Adolf odlučio da ponemči svoje prezime u Hempt.

Sticajem okolnosti, baš nekako nakon što su Hemptovi dobili sina, izgubili su kuću i preselili su se u Sarajevo. Hempt stariji se i tamo bavio misionarskim radom, majka je bila babica. Mladi Adolf je u Sarajevu završio školovanje do mature. Kako je porodica bila nedovoljno bogata da ga izdržava, na dalje školovanje i studije medicine otišao je kao vojni pitomac. Diplomirao je u 24 godini, na Univerzitetu u Gracu.

Jedno vreme bio je bolničar a potom i lekar u garnizonskoj bolnici u Beču, a zatim u konjičkoj regimenti garnizona Gros Encersdorf kod Beča. Tamo je oženio Mariju Vinkler. Imali su osmoro dece, pet sinova i tri kćeri. Prema rečima Dušana Laloševića, autora monografije o doktoru Hemptu, “njegova ćerka Dagmar doskora je živela u Novom Sadu u njihovoj porodičnoj kući, jedna je u Americi bila učiteljica, dok je najmlađa Herta nedavno umrla u Nemačkoj. Jedan Hemptov sin je završio medicinu, drugi teologiju u Strazburu, a treći je bio hemičar, čuven po otkriću šumećeg aspirina. Izumeo ga je radeći u Subotici pre Drugog svetskog rata, posle toga je emigrirao u Španiju.”

Nakon što se demobilisao 1905, Adolf Hempt stariji radio je neko vreme u Bosni u Lukavcu, kao opštinski lekar.

Instrumenti
SA MUZEJSKE POSTAVKE: Instrumenti doktora Hempta

Na poziv ministra zdravstva Srbije, došao je u Novi Sad 1921. godine. Osnovao je Pasterov zavod, i postao njegov prvi direktor. Zavod je bio namenjen za proizvodnju Pasterove vakcine, i preventivno medicinsku zaštitu stanovništva od besnila. Naredne godine, kada su pored nove zgrade Pasterovog zavoda montirane drvene kuće u nizu za smeštaj osoblja, u jednu od njih, najbližoj Zavodu, uselio se Hempt sa porodicom. Ova drvena kuća, poznata i kao “Deker baraka”, u inventarskoj knjizi Pasterovog zavoda upisana je kao “Hemptova kuća”.

Kada je okončao radni vek i otišao u zasluženu penziju, 1935. godine, doktor se iselio iz Hemptove barake i jedno kraće vreme živeo u maloj kući u Teslinoj ulici, zatim u kući preko puta vojne kasarne u Futoškoj ulici (na mestu gde se sada nalazi benzinska stanica). Konačno se udomio u novoj kući u ulici koja danas nosi njegovo ime, na broju 8. Izgradio ju je delom od 60.000 rajhsmaraka honorara od kompanije Bering iz Marburga na Lani, u kojoj je proveo nekoliko meseci kako bi svoju vakcinu uveo u proizvodnju u Nemačku.

Adolf Hempt bio je religiozan, član Reformatorske crkve – kalvinista, i uvek je držao na stolu jedno antikvarno holandsko izdanje Biblije koju je mnogo voleo. Bio je vrlo načitan, a posebno je skupljao medicinske knjige, neke i vrlo retke stare, koje je poklonio biblioteci Pasterovog zavoda.

Aprilski rat i slom Kraljevine Jugoslavije zatekli su doktora Hempta sa porodicom na Braču. Tamo je dobio telegram da se hitno javi u Novi Sad i preuzme upravu Higijenskog zavoda, od 1. maja 1941. Vratio se skelom preko Dunava jer su mostovi već bili porušeni, i nastavio stručni i naučni rad na vakcini protiv besnila, sve do smrti 20. jula 1943.

Nakon završetka Drugog svetskog rata deo prizemlja Hemptove kuće je oduzet i u njega su useljeni stanari, a Hemptova porodica je zadržala sprat. Tek 1994. gospođa Dagmar, ćerka doktora Hempta, uspela je da od države otkupi mansardu porodične kuće, dok prizemlje i dan danas još nije vraćeno naslednicima.

Uviđajući koliko su dotadašnje procedure proizvodnje vakcine protiv besnila bile komplikovane, dugotrajne i nedovoljno standardizovane, doktor Hempt je 1925. izradio svoju modifikaciju Pasterove vakcine. Zahvaljujući novoj vakcini dr Hempta, Pasterov zavod je 1928. preuzeo funkcije svih ostalih zavoda u Kraljevini Jugoslaviji. On je proizveo mrtvu vakcinu od nervnog tkiva inficiranih kunića, a kasnije jaganjaca, i razvio je industrijsku proizvodnju ove vakcine za celu državu, a kasnije i za izvoz. U Novom Sadu se Hemptova vakcina proizvodila do 1983, a na primer u Mađarskoj do 1989.

Kada priča o vakcinaciji pre 100 godina u vreme španske groznice, doktor Dušan Lalošević pominje tadašnji veoma napredan stav Srpske pravoslavne crkve koja je čak odbijala da venča parove ukoliko nisu doneli potvrdi o vakcinaciji. Danas se natpisi “Zabranjeno nošenje maski u hramu” nalazi na ulazu u mnoge crkve i manastire širom zemlje, a na prste jedne ruke mogu se nabrojati vladike (Stefan i Grigorije) koje su javno pozivale građane na vakcinaciju.

Doktor Hempt danas u Novom Sadu ima jednu malu ulicu blizu Futoškog parka, onu u kojoj je stanovao poslednje godine života. Mnogi veruju da je zaslužio mnogo više od toga, bar jedan spomenik ili bistu u javnom prostoru u centru Novog Sada kako bi njegovi današnji žitelji, ali i gosti grada, bili svesni da je ovim ulicama pre jednog veka koračao jedan veliki čovek, otac osmoro dece i naučnik svetskog renomea.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Branje kupina

Sezonski posao

29.jul 2025. Marijana Maksimović

Ispovest jednog berača: Koža od kupina

Zvuči kao preporuka travara za lečenje reume, ali prekrivenost sokom od kupine jednostavno je posledica berbe ovog voća i utrke da gazda što više nabranih kilograma upiše pored vašeg imena

Veštačka inteligencija

26.jul 2025. Tijana Stanić

Test modernog doba: Kako da prepoznate ChatGPT tekst

Veštačka inteligencija je sve naprednija, a AI detektore je lako prevariti. Mogu li se uopšte prepoznati tekstovi koje nije napisao čovek

Evropsko prvenstvo u košarci

25.jul 2025. I.M.

Američki novinar: Nikola Jokić igra za Srbiju na Eurobasketu

Američki mediji očigledno nešto znaju, što još uvek ni u Srbiji ne znaju, jer ni srpski reprezentativci nisu mogli da potvrde da će najbolji igrač na svetu igrati za nacionalni tim

Četvrti toplotni talas

25.jul 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

Četvrti toplotni talas u Srbiji: Ekstremne vrućine kao nova normalnost

Balkan i istočni Mediteran suočavaju se sa četvrtim toplotnim talasom ovog leta, dok temperature u Grčkoj, Turskoj i južnoj Srbiji prelaze 42 stepeni Celzijusa. U Srbiji je od početka godine zabeleženo čak osam toplotnih talasa, što je višestruko više od proseka iz druge polovine 20. veka

Hodanje: Jedan od najlakših načina da se poboljša zdravlje

Zdravlje

24.jul 2025. N. M.

Naučno istraživanje: Ne morate da hodate 10 000 koraka dnevno

Prema istraživanjima, više hodanja može smanjiti rizik od demencije, depresije i umiranja od raka, a ujedno je dobro i za srce. Najnovije brojke pokazuju da je oko 7000 koraka dovoljno za dobro zdravlje

Komentar

Komentar

Čistka sudija i tužitelja: Vraćanje paste u tubu

Da li iko veruje, osim možda Vučića, da bi čistka tužilaca i sudija uspela? Da li on zaista veruje da može da pronađe dovoljan broj Bokana, jer, ako ćemo pravo, Bokan je ipak biser među biserima

Ivan Milenković

Komentar

Drama i Srbija: Zašto je bilo lako poverovati da Iva Štrljić dobija funkciju

Svi su na keca poverovali da će Iva Štrljić biti direktorka Drame Narodnog pozorišta iako vest nije bila potvrđena – ne bez razloga. Glavni je: živimo u Srbiji

Sonja Ćirić

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure