img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Aluloza: Novi „šećer“ koji ne goji?

28. decembar 2024, 15:35 Zulfikar Abani/Frederik Švaler (DW)
Američka agencija za hranu i lekove odobrila je upotrebu aluloze u hrani Foto: Pexels/Ylanite Koppens
Američka agencija za hranu i lekove odobrila je upotrebu aluloze u hrani
Copied

Slatko, zdravo i bez kalorija? Kažu da aluloza poseduje sve ove osobine – i da je pogodna za osobe sa dijabetesom. Šta zapravo znamo o alulozi?

Aluloza je vrsta šećera koja je prvi put identifikovana u listovima pšenice 1940-ih godina. Otada je ostala retko korišćena i slabo istražena.

Tako je bilo sve do devedesetih, kada je Ken Izumori, profesor na Fakultetu za poljoprivredu Univerziteta Kagava u Japanu, u tlu otkrio mikroorganizam koji uz pomoć enzima pretvara fruktozu u alulozu, piše Dojče vele (DW).

Nakon još dve, tri decenije istraživanja, aluloza stiče sve veću popularnost kao zaslađivač ili alternativa šećeru u Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji, gde je odobrena za komercijalnu upotrebu.

Aluloza (poznata i kao D-aluloza i D-psikoza) se smatra retkom jer se u malim količinama nalazi u smokvama, grožđicama, kiviju, pšenici, javorovom sirupu i melasi.

Ocenjuje se da ima oko 70 odsto slatkoće običnog šećera (saharoza), ali u odnosu na njega ima samo 10 odsto kalorija. Čak se reklamira kao proizvod bez kalorija, koristan za kontrolu telesne težine ili pogodan za osobe sa dijabetesom tipa 2.

Da li su ove tvrdnje naučno potkrepljene?

Da li je aluloza zaslađivač bez kalorija?

Američka agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila je upotrebu aluloze u hrani kao „opštepriznato bezbednu“.

Međutim, Evropska unija, Kanada i druge zemlje smatraju alulozu novom materijom čije korišćenje još ne može da se smatra bezuslovno bezbednim.

Zbog toga naučnici i dalje istražuju efekte aluloze na ljudsko telo.

Nedavna istraživanja pokazuju da telo apsorbuje alulozu, ali je ne „metabolizuje“, što znači da zaista može biti bez glukoze i kalorija.

Drugim rečima, telo ne prepoznaje da aluloza sadrži energiju u formi kalorija, te je „prevareno“ da izlučuje većinu kalorija.

To može učiniti alulozu korisnom za ljude koji žele da izgube na težini, ali i dalje žele povremeno da uživaju u nečemu slatkom. Iz istog razloga, aluloza može biti pogodna i za one na ketodijeti – dijeti sa minimalnim unosom ugljenih hidrata (šećer je ugljeni hidrat).

Takođe postoje dokazi da aluloza, za razliku od šećera, ne uzrokuje karijes.

Kako aluloza stoji u poređenju sa šećerom?

Postoje tvrdnje da aluloza ne povećava nivo šećera u krvi.

Glikemijski indeks (GI) rangira hranu prema tome koliko brzo se vari i povećava nivo glukoze u krvi.

Čist šećer povećava nivo glukoze u krvi za 65 na skali od 0 do 100.

Beli hleb ima GI od 100 – dugo se vari i značajno podiže nivo glukoze u krvi.

S druge strane, ima dokaza da aluloza uopšte ne povećava nivo glukoze u krvi.

Da li je pogodna za osobe sa rizikom od dijabetesa tipa 2?

Zbog toga što – kako se čini – nema uticaj na nivo glukoze ili insulina u krvi, mogla bi biti idealna alternativa šećeru za osobe sa dijabetesom tipa 2 ili one koji su pod rizikom.

Studije su pokazale da čak ni visoke doze aluloze nisu uzrokovale fluktuacije nivoa glukoze kod osoba sa dijabetesom ili kod zdravih osoba.

Neka istraživanja su otkrila da konzumacija aluloze smanjuje nivoe glukoze i insulina nakon obroka, kao i njihove fluktuacije u krvi.

To bi mogla biti dobra vest za osobe sa dijabetesom, kod kojih ne može efikasno da se reguliše nivo šećera u krvi.

Međutim, potrebno je više dokaza iz većih kliničkih studija kako bi se potvrdilo da je aluloza korisna za osobe sa dijabetesom.

Da li prirodno uvek znači zdravo?

Aluloza nema jak naknadni ukus, što je čini korisnim zaslađivačem za komercijalne proizvode poput čokolade.

„Smanjili smo kalorije (u našoj čokoladi) za do 40 odsto zamenjujući šećer nečim što je gotovo bez kalorija“, rekla je Mišel Oten, osnivačica kompanije GOALZ, koja koristi samo alulozu za zaslađivanje svojih proizvoda.

Oten je rekla da su želeli „nešto što se nalazi u prirodi, a ne što je stvoreno u laboratoriji igranjem sa molekulima“. Ali etiketa aluloze kao prirodne i zdrave može biti i varljiva.

Na primer, postoje indikacije da unos većih količina aluloze može izazvati stomačne tegobe, dijareju, nadimanje ili gasove.

Beli šećer je prirodan, baš kao i aluloza. Potiče od šećerne repe ili šećerne trske. Zapravo, moguće je napraviti alulozu od fruktoze (voćnog šećera) promenom njenog hemijskog oblika pomoću enzima.

Lista zdravstvenih problema povezanih sa konzumacijom šećera je duga. Samo da navedemo nekoliko: dijabetes, bolesti srca, depresija, karijes, loša koža, rak. Dakle, prirodno ne znači uvek i zdravo.

Zaključak

Što se tiče aluloze kao alternativnog zaslađivača, mnogi regulatori tvrde da nije štetna za konzumiranje, posebno u poređenju sa šećerom. Međutim, potrebne su dodatne studije kako bi se utvrdilo da li aluloza ima povoljan uticaj na zdravlje.

Tagovi:

Ishrana Šećer Zdravlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Solarna energija

17.decembar 2025. Jelena Kozbašić / Klima 101

„Solarne mame“: Kako su žene uvele struju u preko 1.800 domova u Zanzibaru

Na Zanzibaru, gde skoro polovina domaćinstava nema pristup struji, noći su obeležene dimom petrolejskih lampi. Program „Solarne mame” pokazuje da rešenje ne mora doći iz velikih sistema – već iz ruku lokalnih žena koje, uz znanje i solarnu energiju, menjaju svakodnevni život svojih zajednica

Napredak tehnologije

17.decembar 2025. Nikola Zivlak, Gagan Narang, Usharani Hareesh Govindarajan, Bojan Lalić

Kako oblikovati eru humanoidnih robota?

Deceniju nakon što je Kina iznenadila globalni lanac snabdevanja dominacijom u električnim vozilima, analitičari primećuju da se ista strateška igra primenjuje i u robotici - ovoga puta sa ključnim novim obrtom: ekosistemima otvorenog koda

Nagrade za inovacije

16.decembar 2025. R.V.

StarTech proglasio dobitnike petog ciklusa – Pola miliona dolara za 12 domaćih inovacija

StarTech program dodelio je ukupno 500.000 dolara za 12 izuzetnih domaćih inovacija koje nude rešenja za ključne društvene i industrijske izazove – od bezbednosti hrane i sajber zaštite, preko pametnog transporta, do održivog pčelarstva i digitalnog zdravlja.

Evrovizija

13.decembar 2025. J. K.

Da li je ugroženo održavanje Evrovizije: Koliko zaista košta najveći zabavni spektakl Evrope?

Dok se evropske zemlje povlače s takmičenja, Beč se priprema za Evroviziju pod političkim i finansijskim pritiskom

Istorija kao nauka

12.decembar 2025. S. Ć.

Jubilej istoričara: Muzejski predmet – svedok vremena

Sekcija istoričara Muzejskog društva Srbije obeležila je 20 godina rada prvom stručnom konferencijom, na kojoj je o istoriji govoreno na osnovu predmeta iz muzejskih zbirki

Komentar
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure