img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Aluloza: Novi „šećer“ koji ne goji?

28. decembar 2024, 15:35 Zulfikar Abani/Frederik Švaler (DW)
Američka agencija za hranu i lekove odobrila je upotrebu aluloze u hrani Foto: Pexels/Ylanite Koppens
Američka agencija za hranu i lekove odobrila je upotrebu aluloze u hrani
Copied

Slatko, zdravo i bez kalorija? Kažu da aluloza poseduje sve ove osobine – i da je pogodna za osobe sa dijabetesom. Šta zapravo znamo o alulozi?

Aluloza je vrsta šećera koja je prvi put identifikovana u listovima pšenice 1940-ih godina. Otada je ostala retko korišćena i slabo istražena.

Tako je bilo sve do devedesetih, kada je Ken Izumori, profesor na Fakultetu za poljoprivredu Univerziteta Kagava u Japanu, u tlu otkrio mikroorganizam koji uz pomoć enzima pretvara fruktozu u alulozu, piše Dojče vele (DW).

Nakon još dve, tri decenije istraživanja, aluloza stiče sve veću popularnost kao zaslađivač ili alternativa šećeru u Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji, gde je odobrena za komercijalnu upotrebu.

Aluloza (poznata i kao D-aluloza i D-psikoza) se smatra retkom jer se u malim količinama nalazi u smokvama, grožđicama, kiviju, pšenici, javorovom sirupu i melasi.

Ocenjuje se da ima oko 70 odsto slatkoće običnog šećera (saharoza), ali u odnosu na njega ima samo 10 odsto kalorija. Čak se reklamira kao proizvod bez kalorija, koristan za kontrolu telesne težine ili pogodan za osobe sa dijabetesom tipa 2.

Da li su ove tvrdnje naučno potkrepljene?

Da li je aluloza zaslađivač bez kalorija?

Američka agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila je upotrebu aluloze u hrani kao „opštepriznato bezbednu“.

Međutim, Evropska unija, Kanada i druge zemlje smatraju alulozu novom materijom čije korišćenje još ne može da se smatra bezuslovno bezbednim.

Zbog toga naučnici i dalje istražuju efekte aluloze na ljudsko telo.

Nedavna istraživanja pokazuju da telo apsorbuje alulozu, ali je ne „metabolizuje“, što znači da zaista može biti bez glukoze i kalorija.

Drugim rečima, telo ne prepoznaje da aluloza sadrži energiju u formi kalorija, te je „prevareno“ da izlučuje većinu kalorija.

To može učiniti alulozu korisnom za ljude koji žele da izgube na težini, ali i dalje žele povremeno da uživaju u nečemu slatkom. Iz istog razloga, aluloza može biti pogodna i za one na ketodijeti – dijeti sa minimalnim unosom ugljenih hidrata (šećer je ugljeni hidrat).

Takođe postoje dokazi da aluloza, za razliku od šećera, ne uzrokuje karijes.

Kako aluloza stoji u poređenju sa šećerom?

Postoje tvrdnje da aluloza ne povećava nivo šećera u krvi.

Glikemijski indeks (GI) rangira hranu prema tome koliko brzo se vari i povećava nivo glukoze u krvi.

Čist šećer povećava nivo glukoze u krvi za 65 na skali od 0 do 100.

Beli hleb ima GI od 100 – dugo se vari i značajno podiže nivo glukoze u krvi.

S druge strane, ima dokaza da aluloza uopšte ne povećava nivo glukoze u krvi.

Da li je pogodna za osobe sa rizikom od dijabetesa tipa 2?

Zbog toga što – kako se čini – nema uticaj na nivo glukoze ili insulina u krvi, mogla bi biti idealna alternativa šećeru za osobe sa dijabetesom tipa 2 ili one koji su pod rizikom.

Studije su pokazale da čak ni visoke doze aluloze nisu uzrokovale fluktuacije nivoa glukoze kod osoba sa dijabetesom ili kod zdravih osoba.

Neka istraživanja su otkrila da konzumacija aluloze smanjuje nivoe glukoze i insulina nakon obroka, kao i njihove fluktuacije u krvi.

To bi mogla biti dobra vest za osobe sa dijabetesom, kod kojih ne može efikasno da se reguliše nivo šećera u krvi.

Međutim, potrebno je više dokaza iz većih kliničkih studija kako bi se potvrdilo da je aluloza korisna za osobe sa dijabetesom.

Da li prirodno uvek znači zdravo?

Aluloza nema jak naknadni ukus, što je čini korisnim zaslađivačem za komercijalne proizvode poput čokolade.

„Smanjili smo kalorije (u našoj čokoladi) za do 40 odsto zamenjujući šećer nečim što je gotovo bez kalorija“, rekla je Mišel Oten, osnivačica kompanije GOALZ, koja koristi samo alulozu za zaslađivanje svojih proizvoda.

Oten je rekla da su želeli „nešto što se nalazi u prirodi, a ne što je stvoreno u laboratoriji igranjem sa molekulima“. Ali etiketa aluloze kao prirodne i zdrave može biti i varljiva.

Na primer, postoje indikacije da unos većih količina aluloze može izazvati stomačne tegobe, dijareju, nadimanje ili gasove.

Beli šećer je prirodan, baš kao i aluloza. Potiče od šećerne repe ili šećerne trske. Zapravo, moguće je napraviti alulozu od fruktoze (voćnog šećera) promenom njenog hemijskog oblika pomoću enzima.

Lista zdravstvenih problema povezanih sa konzumacijom šećera je duga. Samo da navedemo nekoliko: dijabetes, bolesti srca, depresija, karijes, loša koža, rak. Dakle, prirodno ne znači uvek i zdravo.

Zaključak

Što se tiče aluloze kao alternativnog zaslađivača, mnogi regulatori tvrde da nije štetna za konzumiranje, posebno u poređenju sa šećerom. Međutim, potrebne su dodatne studije kako bi se utvrdilo da li aluloza ima povoljan uticaj na zdravlje.

Tagovi:

Zdravlje Ishrana Šećer
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik

Zaštita od poplava

18.mart 2026. M. L. J.

„Berlinski zid“ u Vlasotincu: Šta radi vlast, a šta traže studenti i opozicija

Više od 2.000 građana Vlasotinca potpisalo je peticiju protiv betoniranja obale Vlasine. Studenti su pokušali da spreče radove, ali ih je policija udaljila

Na licu mesta

18.mart 2026. Katarina Stevanović

„Ajde bre“ u Talinu: Srpska kafana bez srpskih sastojaka u digitalnoj Estoniji

U Talinu, prestonici jedne od tehnološki najnaprednijih država Evrope, otvoren je restoran sa srpskom hranom, muzikom i enterijerom. Pomalo paradoksalno, iza njega stoji ruski preduzetnik, recepti stižu iz Zemuna, a sastojci iz Evropske unije od koje se Srbija sve više udaljava

Psi lutalice

Reportaža

18.mart 2026. Milica Srejić

Mitrovica: Kako Srbi i Albanci igraju ping-pong psima

Severna Mitrovica vrvi od pasa lutalica. Kao i u drugim gradovima, ovde ima ljudi koji napuštaju pse ili koji ih truju… ali ovde postoji još nešto – Albanci izbacuju nesretne pse u srpski deo grada, i obratno

Oskar 2026

16.mart 2026. M. L. J.

Holivud protiv Trampa: Ko su ovogodišnji dobitnici Oskara

Najprestižnije filmske nagrade prošle su u znaku politike, američke policijske države i kritika Donalda Trampa i autokratije. Ko su dobitnici Oskara

Dva crvena bolida Formule 1

Rat na Bliskom istoku

16.mart 2026. A.I.

Otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji

Zašto su otkazane trke Formule 1 u Bahreinu i Saudijskoj Arabiji koje su bile zakazane za april

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure