img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Aluloza: Novi „šećer“ koji ne goji?

28. decembar 2024, 15:35 Zulfikar Abani/Frederik Švaler (DW)
Američka agencija za hranu i lekove odobrila je upotrebu aluloze u hrani Foto: Pexels/Ylanite Koppens
Američka agencija za hranu i lekove odobrila je upotrebu aluloze u hrani
Copied

Slatko, zdravo i bez kalorija? Kažu da aluloza poseduje sve ove osobine – i da je pogodna za osobe sa dijabetesom. Šta zapravo znamo o alulozi?

Aluloza je vrsta šećera koja je prvi put identifikovana u listovima pšenice 1940-ih godina. Otada je ostala retko korišćena i slabo istražena.

Tako je bilo sve do devedesetih, kada je Ken Izumori, profesor na Fakultetu za poljoprivredu Univerziteta Kagava u Japanu, u tlu otkrio mikroorganizam koji uz pomoć enzima pretvara fruktozu u alulozu, piše Dojče vele (DW).

Nakon još dve, tri decenije istraživanja, aluloza stiče sve veću popularnost kao zaslađivač ili alternativa šećeru u Sjedinjenim Državama i Južnoj Koreji, gde je odobrena za komercijalnu upotrebu.

Aluloza (poznata i kao D-aluloza i D-psikoza) se smatra retkom jer se u malim količinama nalazi u smokvama, grožđicama, kiviju, pšenici, javorovom sirupu i melasi.

Ocenjuje se da ima oko 70 odsto slatkoće običnog šećera (saharoza), ali u odnosu na njega ima samo 10 odsto kalorija. Čak se reklamira kao proizvod bez kalorija, koristan za kontrolu telesne težine ili pogodan za osobe sa dijabetesom tipa 2.

Da li su ove tvrdnje naučno potkrepljene?

Da li je aluloza zaslađivač bez kalorija?

Američka agencija za hranu i lekove (FDA) odobrila je upotrebu aluloze u hrani kao „opštepriznato bezbednu“.

Međutim, Evropska unija, Kanada i druge zemlje smatraju alulozu novom materijom čije korišćenje još ne može da se smatra bezuslovno bezbednim.

Zbog toga naučnici i dalje istražuju efekte aluloze na ljudsko telo.

Nedavna istraživanja pokazuju da telo apsorbuje alulozu, ali je ne „metabolizuje“, što znači da zaista može biti bez glukoze i kalorija.

Drugim rečima, telo ne prepoznaje da aluloza sadrži energiju u formi kalorija, te je „prevareno“ da izlučuje većinu kalorija.

To može učiniti alulozu korisnom za ljude koji žele da izgube na težini, ali i dalje žele povremeno da uživaju u nečemu slatkom. Iz istog razloga, aluloza može biti pogodna i za one na ketodijeti – dijeti sa minimalnim unosom ugljenih hidrata (šećer je ugljeni hidrat).

Takođe postoje dokazi da aluloza, za razliku od šećera, ne uzrokuje karijes.

Kako aluloza stoji u poređenju sa šećerom?

Postoje tvrdnje da aluloza ne povećava nivo šećera u krvi.

Glikemijski indeks (GI) rangira hranu prema tome koliko brzo se vari i povećava nivo glukoze u krvi.

Čist šećer povećava nivo glukoze u krvi za 65 na skali od 0 do 100.

Beli hleb ima GI od 100 – dugo se vari i značajno podiže nivo glukoze u krvi.

S druge strane, ima dokaza da aluloza uopšte ne povećava nivo glukoze u krvi.

Da li je pogodna za osobe sa rizikom od dijabetesa tipa 2?

Zbog toga što – kako se čini – nema uticaj na nivo glukoze ili insulina u krvi, mogla bi biti idealna alternativa šećeru za osobe sa dijabetesom tipa 2 ili one koji su pod rizikom.

Studije su pokazale da čak ni visoke doze aluloze nisu uzrokovale fluktuacije nivoa glukoze kod osoba sa dijabetesom ili kod zdravih osoba.

Neka istraživanja su otkrila da konzumacija aluloze smanjuje nivoe glukoze i insulina nakon obroka, kao i njihove fluktuacije u krvi.

To bi mogla biti dobra vest za osobe sa dijabetesom, kod kojih ne može efikasno da se reguliše nivo šećera u krvi.

Međutim, potrebno je više dokaza iz većih kliničkih studija kako bi se potvrdilo da je aluloza korisna za osobe sa dijabetesom.

Da li prirodno uvek znači zdravo?

Aluloza nema jak naknadni ukus, što je čini korisnim zaslađivačem za komercijalne proizvode poput čokolade.

„Smanjili smo kalorije (u našoj čokoladi) za do 40 odsto zamenjujući šećer nečim što je gotovo bez kalorija“, rekla je Mišel Oten, osnivačica kompanije GOALZ, koja koristi samo alulozu za zaslađivanje svojih proizvoda.

Oten je rekla da su želeli „nešto što se nalazi u prirodi, a ne što je stvoreno u laboratoriji igranjem sa molekulima“. Ali etiketa aluloze kao prirodne i zdrave može biti i varljiva.

Na primer, postoje indikacije da unos većih količina aluloze može izazvati stomačne tegobe, dijareju, nadimanje ili gasove.

Beli šećer je prirodan, baš kao i aluloza. Potiče od šećerne repe ili šećerne trske. Zapravo, moguće je napraviti alulozu od fruktoze (voćnog šećera) promenom njenog hemijskog oblika pomoću enzima.

Lista zdravstvenih problema povezanih sa konzumacijom šećera je duga. Samo da navedemo nekoliko: dijabetes, bolesti srca, depresija, karijes, loša koža, rak. Dakle, prirodno ne znači uvek i zdravo.

Zaključak

Što se tiče aluloze kao alternativnog zaslađivača, mnogi regulatori tvrde da nije štetna za konzumiranje, posebno u poređenju sa šećerom. Međutim, potrebne su dodatne studije kako bi se utvrdilo da li aluloza ima povoljan uticaj na zdravlje.

Tagovi:

Ishrana Šećer Zdravlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Mozaik
Dvoje novinara Informera u kafiću

Život na internetu

28.januar 2026. Jovana Gligorijević

Kako je Informer pokušao da mi ugasi Tviter

Dobila sam opomenu od Tvitera i nisam mogla da ga koristim dok ne obrišem objavu u kojoj sam, kažu oni, objavila tuđu privatnu fotografiju. A na toj fotografiji paparaco-ekipa Informera koja je došla nas da slika

Novak Đoković, Australijan open

Tenis

28.januar 2026. N. M.

Polufinale Australijan opena: Koliko može Novak Đoković

Prošao je najbolji teniser svih vremena uz dosta sreće u polufinale Australijan opena, a tamo ga čeka drugi teniser sveta i prvi favorit turnira, Janik Siner. Može li Đoković do najvećeg podviga još od Pariza 2024. godine

Ilustracija veštačke inteligencije

Veštačka inteligencija

28.januar 2026. Uroš Mitrović

Test zrelosti civilizacije: Između ambisa prosperiteta

Vrtoglav razvoj veštače inteligencije svet vodi na teritoriju do sada nepoznatih rizika i poremećaja. Pred našim očima menjaju se granice moći, poslovanja i egzistencije

Fabrika vakcina u Zemunu

Fabrika vakcina

28.januar 2026. Katarina Stevanović

Kineski Sinofarm u Zemunu: Regionalno čudo koje nikada nije proradilo

Najavljivana kao „regionalno čudo i srpski ponos”, fabrika vakcina u zemunskom naselju Soko Salaš, u koju je država uložila više od 48 miliona evra, pet godina kasnije stoji tiha i prazna, bez ijedne proizvedene bočice

Novak Đoković

Australijan open

28.januar 2026. I.M.

Đoković bio nadomak poraza, u polufinale ga poslala povreda Muzetija

Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena iako je bio na korak od eliminacije. Lorenco Muzeti vodio je sa 2:0 u setovima i imao potpunu kontrolu meča, pre nego što je zbog povrede morao da preda duel

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1829
Poslednje izdanje

Ova situacija

Opomene i pouke Vlade Zorana Đinđića Pretplati se
Intervju: Ivan Vujačić, ekonomista, bivši ambasador u SAD, predsednik upravnog odbora Fondacije Zoran Đinđić

Žongliranje sa 18 loptica u Vladi

Naprednjački udar na pravosuđe

Lojalizacija sudstva i tužilaštva

Vučić kao četnik

Zapela mi kokarda za granu

Iran

Američke pretnje i domaće nezadovoljstvo

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure