
Psihologija
Život pod rafalom loših vesti
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Na području naselja Bajdina u Mirijevu planom Detaljne regulacije predviđena je seča 66 hektara šume zbog izgradnje stambeno-poslovnih objekata za 15.000 ljudi
Neformalna grupa građana „Mirijevo zeleno i zdravo“ objavila je da se na području naselja Bajdina planira seča 66 hektara šume zbog izgradnje stambeno-poslovnih objekata za 15.000 ljudi.
Predstavnik te grupe Nikola Cvetanović podsetio je da su građani 2022. godine uspeli da odbrane ovo područje od uništavanja zelenila i betoniranja.
„Gradska komisija za planove sada ponovo pokušava da oživi plan Detaljne regulacije Bajdine. Realizacija tog plana bi drastično narušila kvalitet života stanovnika Mirijeva jer uključuje izgradnju ogromnog broja kvadrata za 15.000 ljudi na zemljištu koje je zavedeno kao aktivno i delimično umireno klizište“, rekao je Cvetanović.
Mirijevo se bori sa prenaseljenošću
On je istakao da zeleni pojas na području Bajdine decenijama štiti naselje od aerozagađenja i reguliše mikro-klimu naselja.
„Šuma koju nameravaju da unište je stanište mnogobrojnih vrsta ptica, a neke od njih su i zakonom zaštićene. Mirijevo je naselje koje se bori sa prenaseljenošću, pa postojeća kanalizaciona i saobraćajna infrastruktura nije u stanju da isprati ni trenutni broj stanovnika, a kamoli nagli priliv koji bi nastao realizacijom ovog plana“, rekao je Cvetanović.
Šta hoće da grade
Prema Planu detaljne regulacije područja Bajdina u Mirijevu u opštini Zvezdara, koji je bio na javnom uvidu početkom 2022. godine, naselje Bajdina trebalo bi da dobije nove stambene komplekse, mešovite gradske centre i objekte javne namene.
Ukupna površina plana obuhvata 66,73 hektara, a odnosi se na šumu koja je sa severa ograničena naseljem Mirijevo 4, odnosno Ulicom Mihaila Bulgakova, sa zapada Ulicom Pirandelovom, sa juga Smederevskim putem, a sa istoka Ulicom Nine Kirsanove.
U okviru Plana planirana je izgradnja zone za porodično stanovanje, kompleksa za višeporodično stanovanje, sanacija neplanski građenih stambenih blokova i gradnja mešovitih gradski centara u okviru dve zone, niske i srednje spratnosti, a predviđena je i gradnja komercijalnih sadržaja.
Planirane dve škole i pravoslavna crkva
Planirana je i izgradnja tri vrtića i dva depandansa predškolskih ustanova, ukupnog kapaciteta za 871 dece, dve osnovne škole za 480, odnosno 960 učenika, dom zdravlja i socijalna ustanova, odnosno dnevni boravak za decu i omladinu sa smetnjama u razvoju kapaciteta do 80 korisnika.
U planu je i gradnja pravoslavnog hrama, novi park sa biciklističkim stazama i sadržajima za rekreaciju, dva skvera sa mobilijarom, česmama i fontanama, zaštitni zeleni pojas oko naselja i tri nova šumska područja sa trim stazama i sadržajima za predah posetilaca.
Plan predviđa i izgradnju saobraćajnica u rangu pristupnih i sabirnih ulica. Dvosmerne saobraćajnice se planiraju sa kolovozom širine 6, odnosno 7 metara za ulice kojima će se kretati javni gradski prevoz.
Planirano je i formiranje drvoreda duž saobraćajnica i ukupno 46 parking mesta u ulicama koje bi bile formirane u okviru naselja.
Plan predviđa i gradnju toplovodne mreže, trafostanice i gasovodne mreže, a kada je reč o kanalizaciji, trenutno se sve otpadne vode ispuštaju u Dunav iz postojećeg kolektora duž Mirijevskog bulevara. Prema Generalnom rešenju Beogradske kanalizacije sve te upotrebljene vode će se odvoditi intereceptorom ka postrojenju da prečišćavanje otpadnih voda „Veliko selo“.
Sa medija i pogotovo društvenih mreža čeka nas baražna paljba loših vesti. Kako ne potonuti u njih, a ipak znati šta se dešava oko nas
Nepune dve godine pošto je svečano otvorena, železnička stanica „Beograd Centar“ – poznatija kao Prokop – suočava se sa problemima. Pukotine u peronskim gredama i nedovoljna armatura zahtevaju rekonstrukciju, a nadležni su već pokrenuli postupke za odobrenje radova, piše „Forbes Srbija". Oglasila se je i „Infrastruktura železnice Srbije“, koja tvrdi da je železnička stanica u Prokopu bezbedna za korišćenje, kao i da se planirani radovi na ojačanju peronskih greda odnose se na one koje su izgrađene 1997. godine
Manifest protiv kolonijalne vlasti, analiza različitih mehanizama ekonomske eksploatacije, ali i autobiografija sina roba, i naličje razvijenog društva Holandije – sve to je knjiga Antona de Koma Mi, surinamski robovi
Osim luksuznih hotela, apartmanskih naselja i golf terena, poluostrvo Luštica u Boki kotorskoj krije i brojne prirodne, istorijske i arhitektonske bisere koje je najlakše istražiti na dva točka
Novak Đoković savladao je Flavia Kobolija u četvrtfinalu Vimbldona i pobedu proslavio uz novu turu pumpanja pred londonskom publikom, nastavljajući podršku protestima u Srbiji. U polufinalu ga čeka prvoplasirani na ATP listi Janik Siner
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve