img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju: Marko Tomaš, pesnik

Živeti za nesavršenstva

16. april 2025, 22:53 Bratislav Nikolić
foto: facebook
Copied

Ljudi koji grade dugotrajan odnos ne idu uvijek istom cestom. Po putu se razilaze, dolazi do nerazumijevanja i nesklada u očekivanjima. Ljubav, dakle, mijenja agregatna stanja, ali ako opstaje, ako su ljudi spremni ulagati i boriti se za odnos, onda to možemo nazvati pravom ljubavlju

Marko Tomaš (Ljubljana, 1978), jedan od najpopularnijih regionalnih pesnika, objavio je zbirku poezije Odlazak ljubavnika za beogradski LOM. Zbog svoje harizme, načina života i nomadskog bekgraunda, Tomaš je često izazivao pažnju javnosti, ali na prvom mestu je, ipak, delo. Emocija, pamet i autentičnost obeležja su njegovog pisanja. Tomaševe pesme prevedene su na italijanski, poljski, nemački, albanski i engleski jezik. Pored poezije, Tomaš piše romane, eseje i kolumne. Živi i radi u Mostaru i Zagrebu.

...
…

“VREME”: Odlazak ljubavnika dobar je naslov za zbirku poezije. Istu temu si, samo u prozi, obradio i u romana Knjiga za Maju. Opseda te ta tema?

MARKO TOMAŠ: Teško da postoji veća i bitnija tema od ljudskih odnosa i, općenito, odnosa ljudi spram svega što ih okružuje. Ona, dakako, u sebi sadrži apsolutno sva moguća pitanja s kojima se čovječanstvo muči otkada postoje tragovi o njemu. Kada pišem o ljubavi, kada kažem “ljubav”, ne mislim isključivo na psihozu zaljubljenosti nego na sve njezine moguće slojeve i agregatna stanja.

“Živim za naša nesavršenstva, ona su dokaz ljubavi koja traje”, pišeš u pesmi “Sve o našoj ljubavi”. Uglavnom ljudi pišu o zaljubljivanju i rastancima, kod tebe postoji želja da se opiše nešto što traje i kako to može da izgleda.

Ljudi koji grade dugotrajan odnos ne idu uvijek istom cestom. Po putu se razilaze, dolazi do nerazumijevanja i nesklada u očekivanjima. Ljubav, dakle, mijenja agregatna stanja, ali ako opstaje, ako su ljudi spremni ulagati i boriti se za odnos, onda to možemo nazvati pravom ljubavlju koja prolazi sve svoje faze i opstaje unatoč razilaženjima i neshvaćanju.

Kako pisati o ljubavi, a da se ne sklizne u patetiku?

Humor je nešto što kronično nedostaje ovdašnjoj, pogotovu suvremenoj književnosti. A humor obično podrazumijeva okretanje premise, sagledavanje stvari iz potpuno obratne perspektive od one koju netko podrazumijeva, očekuje. Malo humora spašava svijet od patetike i potonuća u blato banalnosti.

U pomenutoj pesmi “Sve o našoj ljubavi” kažeš i “Svi me požuruju da odrastem, i tebi kao da bi bilo drago.” Sme li umetnik uopšte da odraste?

Otkud ja znam smije li netko nešto ili ne. Držim da je to stvar pojedinačnih osobnosti. Na koncu, bilo bi lijepo da netko u tančine definira što ta odraslost podrazumijeva pa da vidimo vrijedi li se oko toga uopće mučiti. Odraslost i zrelost nisu jedno isto, a ljudi najčešće stavljaju znak jednakosti između ova dva pojma.

Knjiga počinje pesmom Toma Vejtsa “Oštećena jetra i slomljeno srce”, koju si ti preveo. Zašto baš ta pesma? I zašto baš Vejts?

Posljednih nekoliko godina prolazio sam jedno mučno razdoblje, barem što se tiče privatnog života. Upao sam u ozbiljne probleme s alkoholom i raznim drugim supstancama, što je dovelo do toga da dobar dio tog perioda provedem po institucijama zatvorenog tipa ne bih li se distancirao od svega i naučio zdravije nositi sa životnim nedaćama. Pjesma koju spominješ savršeno opisuje moje stanje u određenim trenucima u proteklih nekoliko godina. Vejtsa mnogi, donekle opravdano, drže pjesnikom noćnog svijeta neprilagođenog uobičajenim dnevnim rutinama koje običavamo nazvati stvarnošću.

Ko su za tebe najveći pesnici u rokenrolu?

Svakako Tom Vejts. Leonard Koen, dakako. Bob Dilan, neizostavno. Ijan Kertis, Bil Kalahan, Rodžer Vejters, Džim Morison, Čan Maršal… Pa Branimir Štulić, Darko Rundek, Vlada Divljan, Milan Mladenović, Dubravko Ivaniš i mnogi drugi. A valja navesti i Žaka Brela, Arsena Dedića, Serđa Endriga i cijelu plejadu kantautora.

Ovo je sedma knjiga poezije za LOM, kako ste se Flavio Rigonat i ti ukačili? Sećaš li se kako je počela vaša saradnja?

Naravno, pogotovu uzevši u obzir da je Flavio, mogu i tako to reći, mitska figura mog odrastanja, kao, uostalom, i odrastanja cijele moje generacije, naročito s obzirom na njegove prijevode. Ponajprije Bukovskog i Roberta Kramba. Upoznao nas je Zvonko Karanović. Večer smo proveli u klubu “Šikarica” u Skadarliji. Donio sam mu neke moje knjige na poklon, a on mi je već ujutro javio da bi htio objaviti izbor mojih pjesama iz do tada objavljenih zbirki.

Zvonko Karanović kaže da je američka savremena poezija nešto najbolje što danas postoji. Čitaš li nove pesnike? Postoji li neki novi trend u poeziji?

Ne mislim da postoji neki jasan pravac u suvremenom pjesništvu bilo gdje. Pjesničko je naslijeđe jako raznoliko i utjecaji tog naslijeđa su široki i vidljivi na pojedniačnim autorskim rukopisima. A ako govorimo o trendovima, oni pak postoje, ali su kao i svaka moda kratkotrajni, brzo prolazni. Nekoliko poslednjih godina hrvatsko je pjesništvo, recimo, bilo toliko zaglibljeno u njive i šume da sam jednom prigodom lupio kako mu je neophodna agrarna reforma, s obzirom na to da u toj poeziji ima više zemlje i šume nego u cijelom državnom katastru.

Kako vidiš stanje na regionalnoj književnoj sceni danas?

Puno sujete i licemjerja, kao i u svakom području ljudskog djelovanja. Puno ambicije i malo talenta. Ne osjećam se integralnim dijelom bilo kakve scene, kao što i ne radim s institucijama nego s pojedinim ljudima.

Kako živiš u poslednje vreme?

Kao i svaki Mostarac, ja sam se rodio nasekiran. Ovisno o kontekstu može me nervirati nešto što me do jučer oduševljavalo. Živim povučeno, okružen ljudima koje poznajem cijeli život, težim jednostavnoj svakodnevici jer mi je strašno nedostajala proteklih godina. Gledam Velež i Liverpul, posljedično sam nasekiran i zbog toga. Kuham, šetam, ponekad igram nogomet s ekipom iz mahale, ponekad basket. Gledam filmove, serije, čitam.

Pre dve godine si rekao: “Najgori je Beograd taj kojeg je zarazila patologija jednog čovjeka. Najbolji je, u tom slučaju, onaj koji mu se odupire.” Pretpostavljam da pratiš ovdašnje proteste, kako ih doživljavaš, kakve su šanse?

Sposobnost pobune je ono što nas čini ljudima. Nema savršenog poretka, ali mu treba težiti. Bojim se da na ovim prostorima, negdje manje, negdje više, tek treba doći do startne pozicije iz koje bismo mogli krenuti stazom nekakvog prosperiteta. Kako će se ovi prosvjedi politički uobličiti pitanje je čiji će odgovor ujedno biti i odgovor na tvoje pitanje – postoji li realna šansa za promjene kod vas. Srbiji, svakako, želim sve najbolje, kao i cijelom svijetu jer smo svi povezani poviješću i ekonomijom, negdje i jezikom i kulturom, pa ako nema, uvjetno rečeno, normalne Srbije ne može biti ni normalne regije. Evo ti i primjer kako američko ludilo ostavlja posljedice na cijeli svijet.

Tagovi:

Pesnik Marko Tomaš Slovenija Poezija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Martovski festival

17.avgust 2026. Sonja Ćirić

„Vreme“ saznaje: Zašto je umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo ostavku

Umetnički direktor Martovskog festivala Dejan Dabić podneo je ostavku. Razlog: Odbor namerava da usvoji program u njegovom odsustvu, a tu su i nesuglasice o filmovima koji kritički opisuju našu stvarnost

Država i pozorište

16.avgust 2026. Sonja Ćirić

Osim Tanje Bošković, vlast smatra da ni druge glumce ne treba nagrađivati

Ministarstvo kulture i Gradski sekretarijat odvojili su nula dinara za glumačke nagrade čiji su osnivači Udruženje filmskih i Udruženje dramskih glumaca, a Narodno pozorište kao da je zaboravilo na svoje tri nagrade

Država i film

15.avgust 2026. S. Ć.

Ministarstvo kulture odbilo da finansira nagradu za životno delo koju je dobila Tanja Bošković

Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo dodeljena je Tanji Bošković. Istovremeno, Ministarstvo kulture nije odobrilo novac Udruženju filmskih glumaca Srbije za tu nagradu

FestivaL

15.avgust 2026. Robert Čoban

Sarajevo film festival: Domovina je tamo gde ti se neko raduje

Na crvenom tepihu ispred Narodnog pozorišta uoči otvaranja 32. Sarajevo film festivala viđene su brojne slavne ličnosti iz sveta filma iz celog regiona, predsednik Crne Gore Jakov Milatović a u masi na ulici vijorilo se i desetak zastava Palestine

Filmski festival

14.avgust 2026. S. Ć.

U Sarajevu na Film festivalu biće 23 filma iz Srbije

S obzirom na uslove u kojima živi, može se reći da je učešće 23 filma na Sarajevskom festivalu veliki uspeh ovdašnje kinematografije

Komentar
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Protest

Komentar

Desnica i Vučić: Kalif umesto kalifa

Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1858
Poslednje izdanje

Klimatske promene: Biblijsko leto i njegove pošasti

Srbija u plamenu Pretplati se
Intervju: Vujo Ilić, politikolog

Nije režim toliko oslabio koliko su studenti ojačali

Političko nasilje, sezona leto 2026.

Počinilac nepoznat, nalogodavac svima znan

Javna rasprava o nacrtu izmena Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja

Strogo kontrolisano obrazovanje

Intervju: Svetozar Cvetković, glumac

Rekvijem za umetnike koji menjaju svet

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure