Dok je trećina učesnika Venecijanskog bijenala štrajkovala zbog podrške Palestini, Nikola Selaković je u društvu Tamare Vučić otvorio Paviljon Srbije
Srbija se 8. maja nije priključila jednodnevnom štrajku najmanje 27 od ukupno sto nacionalnih paviljona na Venecijanskom bijenalu, izražavajući time podršku Palestini i protestujući zbog učešća Izraela, ali i boreći se za radnička prava u umetnosti.
Selaković o Bijenalu
U vreme štrajka, Paviljon Srbije je otvorio ministar kulture Nikola Selaković u prisustvu autora izložbe Preko Golgote do VaskrsaPredraga Đakovića, supruge predsednika Srbije Tamare Vučić i drugih zvanica.
Tamara Vučić i Nikola Selaković
Istakao je da Preko Golgote do Vaskrsa svedoči da umetnost ima svest o sopstvenoj odgovornosti u suočavanju sa najtežim pitanjima našeg vremena, kao i da je za našu zemlju, kao i za mnoge druge, u oblasti kulture, ovo Bijenale jasno prepoznato kao jedan od najvažnijih događaja na međunarodnom planu.
Tamara Vučić o umetnosti i miru
Tamara Vučić je zvanicama rekla da je „u vremenu izazova i podela, naša je dužnost da to i glasno izgovorimo: mir nije slučajnost. On je svesna odluka. A umetnost je njegov najtrajniji saveznik na tom putu. I neka ova izložba posvedoči toj istini“.
U svom obraćanju Vučić je rekla da se nalaze u gradu koji je vekovima bio mesto susreta različitih civilizacija, kultura i ideja, i podsetila na viševekovnu povezanost Venecije i Srbije: od Ane Dandolo, preko Laze Kostića do kneza Pavla koji je za tadašnju Jugoslaviju kupio paviljon i kome je sada Srbija.
„Ovo su naše asocijacije na Veneciju, a prva među njima je svakako ljubav“, ocenila je Vučić.
Prema njenim rečima, kupovina našeg paviljona 1938. godine bila je poruka „da kulturnu politiku smatramo sredstvom razumevanja, da umetnost može biti univerzalni diplomatski jezik, neretko čak i snažniji od politike, da je ona presek individualnosti i univerzalnog božanskog poretka“.
„Zato danas otvaramo ovu izložbu predstavljajući jednu ideju, njegovu (kneza Pavla) ideju. Ideju onog ko je znao sve strahote rata i koji je u duši nosio bol tragedija i stradanja našeg naroda“, istakla je Vučić.
Narodna tragedija u centru
Predstavljajući Tamari Vučić i Nikoli Selakoviću svoju postavku Preko Golgote do Vaskrsa, Predrag Đaković je rekao da je u centralnom delu Srbija, odnosno tragedija našeg naroda od Balkanskih ratova do kraja Drugog svetskog rata, a izložba se odnosi i na svetsku i evropsku istoriju 20. veka.
Podsetimo, Postavka u Paviljonu Srbije na svetskoj izložbi savremene umetnosti zamišljena je kao „prostor tišine koji podstiče lično i kolektivno promišljanje, mesto za kontemplaciju, ne spektakl”. Sastoji se od tri elementa: arhivske izložbe velikog formata, skulpturalnog aranžmana od više stotina starinskih kofera, i od video-rada sa klavirskom kompozicijom u a-molu, koju je komponovao i izvodi je sam umetnik.
Reakcija ovdašnje javnosti na izbor Đakovića za predstavnika Srbije na umetničkom Bijenalu gde zemlje šalju najbolje i najsavremenije što imaju, bila je izuzetno negativna.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Prikazivanje mađarskog filma „Kao kod kuće“, psihološkog trilera sa snažnim elementima horora, u takmičarskom programu Palića je još jedan zanimljiv izbor selektora i svojevrstan otklon od dosadašnje festivalske prakse
Od knjiga edicije „Reč i misao“ koja odavno ne postoji, nastala je velika apstraktna slika u crvenoj boji njenih korica, brišući granicu između umetnosti i umetničkog dela. Izložbom na kojoj je postavljena ova slika Irene Lagator Pejović, otvoren je likovni program Budvanskog leta
Na sajtu Narodnog pozorištu su vesti o novostima i pojedincima koji su po volji SNS upravi ove kuće. Nije objavljeno o Zlatnoj areni njihovog glumca Vučića Perovića u Puli
Mađarski reditelj Kornel Mundruco, dobitnik nagrade „Aleksandar Lifka“ na Paliću, priprema film „Kamo“ o Staljinu, spoj epopeje, političkog trilera i tragične priče o prijateljstvu, odanosti i izdaji
O zgradi na mestu srušene Korunovićeve Stare pošte
Gradnja zgrade budućeg Arheološkog muzeja lepo napreduje, ali se ne nazire da će imati Korunovićevu fasadu Stare pošte kao što je obećano i što je Beograđanima najvažnije. Bojan Kovačević kaže da ono što se sad vidi, izgleda kao da se izlio beton na ivici Savskog trga
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.