img
Loader
Beograd, -1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Sofronije i Naruto

15. decembar 2010, 14:20 Dragan Ilić
Copied

Ukoliko imate decu stariju od dve godine, gotovo sigurno ćete bez problema moći da odgovorite na pitanje – koji je vaš omiljeni crtani film? Za razliku od generacije današnjih roditelja, deca imaju priliku da sebe (i ostale ukućane) počaste satima crtaća dnevno, a posle desetogodišnjeg roditeljskog staža mogu slobodno da kažem – svega smo se nagledali! Nekada su crtaći bili orijentir u TV programu (19.15, pre Dnevnika), a meni je nestanak ovog TV termina značio kraj perioda nevinosti YU zajednice i početak ratova. Istini za volju, RTS je dugo pokušavao da tu prazninu nadomesti odličnim lutkarskim serijalima „Laku noć deco„, čiji bi povratak na male ekrane zaista bio dragocen.

No, vratimo se u današnje vreme, kada su TV kanali koji emituju crtane filmove ozbiljan medijski biznis, koji upotpunjuju muzička izdanja, melodije za mobilne telefone, igračke, slatkiši i dizajnirana odeća. Sami crtaći su u toj situaciji samo reklame za prateće proizvode koji donose ogroman profit. Zato sve ređe pamtimo crtane filmove po kvalitetu, oni se produkuju u sezonama i trendovima koji prate marketinške zakone.

Pa, daljinski u ruke i da vidimo koje crtaće imamo u ponudi. Anketa među mojim sinovima (sedam i deset godina) i njihovim drugarima i drugaricama na prvo mesto dovodi kanal Ultra. U doba novogodišnjih paketića primetićete da je zapravo reč o tri firme (TV Ultra, Luxor i Loudworks), gde prva emituje program, druga prodaje albume, gedžete i slatkiše, a treća se bavi sinhronizacijom i obradom. Ova grupacija je prva u Srbiji primenila poslovni recept modernih dečjih kanala, gde pokrivate ceo uzrasni raspon, crtaće za različite polove i konačno – kapitalizujete popularnost crtaća kroz prateće proizvode. Sinhronizacija crtaća je ovde tonski kvalitetna, postoje korektni prevodi (mada će pravi fanovi čak i japanske crtaće radije gledati u originalu sa engleskim titlom). Ono što je problem svih modernih sinhronizacija u Srbiji jeste razlika između prevoda (sinhronizacije) i adaptacije, što je neuporedivo teže i logično – skuplje. Legendarne replike Duška Dugouška se pamte zbog pečata originalnosti, naših fazona ubačenih sa merom i na pravim mestima. Samo tada dobijamo rezultat koji je više od pukog prevoda. Svojevremeno je ovaj posao radila produkcija „Prizor“, a danas sličan fazon radi i kanal „Minimaxi“ gde svi likovi govore isto, a glasovi se ponavljaju. Primer dobre adaptacije po meni je „Anđela Anakonda“ na Ultri gde je crtać sa kolažnom animacijom, zbog izuzetne adaptacije postao zanimljiv i omiljen među klincima. Za razliku od ovog crtaća – Pokemon, Naruto, Yugi-yo, Bakugan i ostali „japanci“ samo se smenjuju iz sezone u sezonu. Činjenica da svaki od ovih serijala prate igre (i igračke), ozbiljni klubovi kolekcionara i igrača i novogodišnje predstave za decu (poput aktuelnog Ben10) nije pomogla da se uloži dodatni napor za adaptaciju. Za sada se najdalje otišlo u adaptiranju naslovne i odjavne numere – gde smo dobili prave male muzičke bisere.

Diznijeva produkcija je u ovom trenutku na televiziji rezervisana za termin vikendom na RTS-u. Nastavak „Mikijeve radionice“ je u pogledu sinhronizacije daleko ispod legendarnog serijala iz vremena današnjih roditelja. Iako možete prepoznati glasove popularnih glumaca, nema prepoznatljivih fazona ni u prevodu ni u sinhronizaciji koje bismo zapamtili. Poznavaoci ovaj nedostatak motivacije objašnjavaju marketinškim razlozima, jer studio za sinhronizaciju nema interes ni profit pri prodaji pratećih proizvoda.

Situacija bi izgledala kao surovo materijalna da nije i jednog pozitivnog primera koji dolazi sa TV B92. Već godinama, najpopularniji junak televizije je, verovali ili ne, Sunđer Bob Kockalone, koji ima rejting jednak najgledanijim informativnim emisijama. To je primer gde entuzijazam (koji je neophodan za dobar dečji program) prelazi liniju korektnog i postaje fenomenalan. Deca zato pamte songove, glasove likova, fazone, a oni stariji su uživali u ludačkim štosevima Rena i Stimpija. Ovaj crtać je ipak za malo starije.

Ako vam ovo nije dovoljno, crtane filmove možete da gledate i na Happy Kids, Pink kids (o ovim adaptacijama i prevodima neću trošiti reči), ili na Avali (Simpsonove, koji mi nikada neće dosaditi), ali uskoro će vam se zavrteti u glavi. Ako mislite da možete sami da napravite sinhronizaciju, slobodno pokušajte, a potreban vam je samo kompjuter i malo poznavanja montaže. Bezbroj primera amaterske sinhronizacije crtaća možete pronaći na Jutjubu. Najbolji prevodi i sinhronizacije ipak su rezervisani za dugometražne crtane filmove u bioskopima. Poslednjih godina distributeri sve češće obezbeđuju budžete za sinhronizaciju, adaptaciju i prepeve koji se i režiraju, tako da roditeljima preporučujem DVD izdanja, ili još lepše, klince za ruku, kokice i na crtaće u bioskop.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Država i umetnici

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su članovi komisije za nacionalnu penziju anonimni

Ne zna se ko je birao kandidate za nacionalnu penziju, ali ni još mnogo toga u vezi ovog priznanja kojim se država zahvaljuje umetnicima za vrhunski doprinos kulturi

Lazar Ristovski

Premijera

16.januar 2026. Đorđe Bajić

Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Plate u kulturi

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Sindikati: Macut i Selaković su potpisali uravnilovku za zaposlene u kulturi

Novom Uredbom o koeficijentima koju potpisuju premijer Macut i ministar Selaković, gotovo da su izjednačene plate umetnika i radnika u tehničkim službama

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure