img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Sofronije i Naruto

15. decembar 2010, 14:20 Dragan Ilić
Copied

Ukoliko imate decu stariju od dve godine, gotovo sigurno ćete bez problema moći da odgovorite na pitanje – koji je vaš omiljeni crtani film? Za razliku od generacije današnjih roditelja, deca imaju priliku da sebe (i ostale ukućane) počaste satima crtaća dnevno, a posle desetogodišnjeg roditeljskog staža mogu slobodno da kažem – svega smo se nagledali! Nekada su crtaći bili orijentir u TV programu (19.15, pre Dnevnika), a meni je nestanak ovog TV termina značio kraj perioda nevinosti YU zajednice i početak ratova. Istini za volju, RTS je dugo pokušavao da tu prazninu nadomesti odličnim lutkarskim serijalima „Laku noć deco„, čiji bi povratak na male ekrane zaista bio dragocen.

No, vratimo se u današnje vreme, kada su TV kanali koji emituju crtane filmove ozbiljan medijski biznis, koji upotpunjuju muzička izdanja, melodije za mobilne telefone, igračke, slatkiši i dizajnirana odeća. Sami crtaći su u toj situaciji samo reklame za prateće proizvode koji donose ogroman profit. Zato sve ređe pamtimo crtane filmove po kvalitetu, oni se produkuju u sezonama i trendovima koji prate marketinške zakone.

Pa, daljinski u ruke i da vidimo koje crtaće imamo u ponudi. Anketa među mojim sinovima (sedam i deset godina) i njihovim drugarima i drugaricama na prvo mesto dovodi kanal Ultra. U doba novogodišnjih paketića primetićete da je zapravo reč o tri firme (TV Ultra, Luxor i Loudworks), gde prva emituje program, druga prodaje albume, gedžete i slatkiše, a treća se bavi sinhronizacijom i obradom. Ova grupacija je prva u Srbiji primenila poslovni recept modernih dečjih kanala, gde pokrivate ceo uzrasni raspon, crtaće za različite polove i konačno – kapitalizujete popularnost crtaća kroz prateće proizvode. Sinhronizacija crtaća je ovde tonski kvalitetna, postoje korektni prevodi (mada će pravi fanovi čak i japanske crtaće radije gledati u originalu sa engleskim titlom). Ono što je problem svih modernih sinhronizacija u Srbiji jeste razlika između prevoda (sinhronizacije) i adaptacije, što je neuporedivo teže i logično – skuplje. Legendarne replike Duška Dugouška se pamte zbog pečata originalnosti, naših fazona ubačenih sa merom i na pravim mestima. Samo tada dobijamo rezultat koji je više od pukog prevoda. Svojevremeno je ovaj posao radila produkcija „Prizor“, a danas sličan fazon radi i kanal „Minimaxi“ gde svi likovi govore isto, a glasovi se ponavljaju. Primer dobre adaptacije po meni je „Anđela Anakonda“ na Ultri gde je crtać sa kolažnom animacijom, zbog izuzetne adaptacije postao zanimljiv i omiljen među klincima. Za razliku od ovog crtaća – Pokemon, Naruto, Yugi-yo, Bakugan i ostali „japanci“ samo se smenjuju iz sezone u sezonu. Činjenica da svaki od ovih serijala prate igre (i igračke), ozbiljni klubovi kolekcionara i igrača i novogodišnje predstave za decu (poput aktuelnog Ben10) nije pomogla da se uloži dodatni napor za adaptaciju. Za sada se najdalje otišlo u adaptiranju naslovne i odjavne numere – gde smo dobili prave male muzičke bisere.

Diznijeva produkcija je u ovom trenutku na televiziji rezervisana za termin vikendom na RTS-u. Nastavak „Mikijeve radionice“ je u pogledu sinhronizacije daleko ispod legendarnog serijala iz vremena današnjih roditelja. Iako možete prepoznati glasove popularnih glumaca, nema prepoznatljivih fazona ni u prevodu ni u sinhronizaciji koje bismo zapamtili. Poznavaoci ovaj nedostatak motivacije objašnjavaju marketinškim razlozima, jer studio za sinhronizaciju nema interes ni profit pri prodaji pratećih proizvoda.

Situacija bi izgledala kao surovo materijalna da nije i jednog pozitivnog primera koji dolazi sa TV B92. Već godinama, najpopularniji junak televizije je, verovali ili ne, Sunđer Bob Kockalone, koji ima rejting jednak najgledanijim informativnim emisijama. To je primer gde entuzijazam (koji je neophodan za dobar dečji program) prelazi liniju korektnog i postaje fenomenalan. Deca zato pamte songove, glasove likova, fazone, a oni stariji su uživali u ludačkim štosevima Rena i Stimpija. Ovaj crtać je ipak za malo starije.

Ako vam ovo nije dovoljno, crtane filmove možete da gledate i na Happy Kids, Pink kids (o ovim adaptacijama i prevodima neću trošiti reči), ili na Avali (Simpsonove, koji mi nikada neće dosaditi), ali uskoro će vam se zavrteti u glavi. Ako mislite da možete sami da napravite sinhronizaciju, slobodno pokušajte, a potreban vam je samo kompjuter i malo poznavanja montaže. Bezbroj primera amaterske sinhronizacije crtaća možete pronaći na Jutjubu. Najbolji prevodi i sinhronizacije ipak su rezervisani za dugometražne crtane filmove u bioskopima. Poslednjih godina distributeri sve češće obezbeđuju budžete za sinhronizaciju, adaptaciju i prepeve koji se i režiraju, tako da roditeljima preporučujem DVD izdanja, ili još lepše, klince za ruku, kokice i na crtaće u bioskop.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Galerija u Novom Sadu, natpisi

Lični stav

02.april 2026. Lidija Marinkov

Cenzura i održavanje privida

Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture

Otvaranje

02.april 2026. S. Ć.

Izložba „Od zemlje ka nebu“, neobuzdano prorastanje

Otvorena je izložba „Od zemlje ka nebu“ Dušana Petrovića na kojoj su skulpture od drveta – sekvoje, hrasta, bukve, graba i kedra

Dvostruki aršini

02.april 2026. S. Ć.

Zašto je Matica srpska otkazala koncert Katarine Jovanović

Matica srpska je otkazala koncert Katarine Jovanović zbog pevanja satirične pesme, a pre desetak godina je priređivala predavanja desničara

Premijera

02.april 2026. S. Ć.

Interesi vlasti nikad nisu interesi naroda, poruka je „Ričarda Drugog“ u JDP-u

„Ričard Drugi“ je nova predstava Jugoslovenskog dramskog, za koju njen reditelj Boris Liješević kaže da komunicira sa našim vremenom i da se u njoj kriju možda neki odgovori

Književnost

02.april 2026. Ivan Milenković

Narator kao pukotina

Srđan Valjarević, Narator je konačno progovorio i Roman o agoniji i vedrini; Laguna, 2024. i 2025.

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure