img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Sofronije i Naruto

15. decembar 2010, 14:20 Dragan Ilić
Copied

Ukoliko imate decu stariju od dve godine, gotovo sigurno ćete bez problema moći da odgovorite na pitanje – koji je vaš omiljeni crtani film? Za razliku od generacije današnjih roditelja, deca imaju priliku da sebe (i ostale ukućane) počaste satima crtaća dnevno, a posle desetogodišnjeg roditeljskog staža mogu slobodno da kažem – svega smo se nagledali! Nekada su crtaći bili orijentir u TV programu (19.15, pre Dnevnika), a meni je nestanak ovog TV termina značio kraj perioda nevinosti YU zajednice i početak ratova. Istini za volju, RTS je dugo pokušavao da tu prazninu nadomesti odličnim lutkarskim serijalima „Laku noć deco„, čiji bi povratak na male ekrane zaista bio dragocen.

No, vratimo se u današnje vreme, kada su TV kanali koji emituju crtane filmove ozbiljan medijski biznis, koji upotpunjuju muzička izdanja, melodije za mobilne telefone, igračke, slatkiši i dizajnirana odeća. Sami crtaći su u toj situaciji samo reklame za prateće proizvode koji donose ogroman profit. Zato sve ređe pamtimo crtane filmove po kvalitetu, oni se produkuju u sezonama i trendovima koji prate marketinške zakone.

Pa, daljinski u ruke i da vidimo koje crtaće imamo u ponudi. Anketa među mojim sinovima (sedam i deset godina) i njihovim drugarima i drugaricama na prvo mesto dovodi kanal Ultra. U doba novogodišnjih paketića primetićete da je zapravo reč o tri firme (TV Ultra, Luxor i Loudworks), gde prva emituje program, druga prodaje albume, gedžete i slatkiše, a treća se bavi sinhronizacijom i obradom. Ova grupacija je prva u Srbiji primenila poslovni recept modernih dečjih kanala, gde pokrivate ceo uzrasni raspon, crtaće za različite polove i konačno – kapitalizujete popularnost crtaća kroz prateće proizvode. Sinhronizacija crtaća je ovde tonski kvalitetna, postoje korektni prevodi (mada će pravi fanovi čak i japanske crtaće radije gledati u originalu sa engleskim titlom). Ono što je problem svih modernih sinhronizacija u Srbiji jeste razlika između prevoda (sinhronizacije) i adaptacije, što je neuporedivo teže i logično – skuplje. Legendarne replike Duška Dugouška se pamte zbog pečata originalnosti, naših fazona ubačenih sa merom i na pravim mestima. Samo tada dobijamo rezultat koji je više od pukog prevoda. Svojevremeno je ovaj posao radila produkcija „Prizor“, a danas sličan fazon radi i kanal „Minimaxi“ gde svi likovi govore isto, a glasovi se ponavljaju. Primer dobre adaptacije po meni je „Anđela Anakonda“ na Ultri gde je crtać sa kolažnom animacijom, zbog izuzetne adaptacije postao zanimljiv i omiljen među klincima. Za razliku od ovog crtaća – Pokemon, Naruto, Yugi-yo, Bakugan i ostali „japanci“ samo se smenjuju iz sezone u sezonu. Činjenica da svaki od ovih serijala prate igre (i igračke), ozbiljni klubovi kolekcionara i igrača i novogodišnje predstave za decu (poput aktuelnog Ben10) nije pomogla da se uloži dodatni napor za adaptaciju. Za sada se najdalje otišlo u adaptiranju naslovne i odjavne numere – gde smo dobili prave male muzičke bisere.

Diznijeva produkcija je u ovom trenutku na televiziji rezervisana za termin vikendom na RTS-u. Nastavak „Mikijeve radionice“ je u pogledu sinhronizacije daleko ispod legendarnog serijala iz vremena današnjih roditelja. Iako možete prepoznati glasove popularnih glumaca, nema prepoznatljivih fazona ni u prevodu ni u sinhronizaciji koje bismo zapamtili. Poznavaoci ovaj nedostatak motivacije objašnjavaju marketinškim razlozima, jer studio za sinhronizaciju nema interes ni profit pri prodaji pratećih proizvoda.

Situacija bi izgledala kao surovo materijalna da nije i jednog pozitivnog primera koji dolazi sa TV B92. Već godinama, najpopularniji junak televizije je, verovali ili ne, Sunđer Bob Kockalone, koji ima rejting jednak najgledanijim informativnim emisijama. To je primer gde entuzijazam (koji je neophodan za dobar dečji program) prelazi liniju korektnog i postaje fenomenalan. Deca zato pamte songove, glasove likova, fazone, a oni stariji su uživali u ludačkim štosevima Rena i Stimpija. Ovaj crtać je ipak za malo starije.

Ako vam ovo nije dovoljno, crtane filmove možete da gledate i na Happy Kids, Pink kids (o ovim adaptacijama i prevodima neću trošiti reči), ili na Avali (Simpsonove, koji mi nikada neće dosaditi), ali uskoro će vam se zavrteti u glavi. Ako mislite da možete sami da napravite sinhronizaciju, slobodno pokušajte, a potreban vam je samo kompjuter i malo poznavanja montaže. Bezbroj primera amaterske sinhronizacije crtaća možete pronaći na Jutjubu. Najbolji prevodi i sinhronizacije ipak su rezervisani za dugometražne crtane filmove u bioskopima. Poslednjih godina distributeri sve češće obezbeđuju budžete za sinhronizaciju, adaptaciju i prepeve koji se i režiraju, tako da roditeljima preporučujem DVD izdanja, ili još lepše, klince za ruku, kokice i na crtaće u bioskop.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

13.novembar 2026. S. Ć.

Inicijativa izdavača za očuvanje Beogradskog sajma

Održavanje Sajma knjiga na njegovom tradicionalnom mestu, reforma sistema podrške knjizi – neki su od ciljeva platforme Inicijativa 3 koju su pokrenuli izdavači Bajac, Hamović i Božović

Hronika

13.novembar 2026. Sonja Ćirić

Da li je sliku iz zgrade Pokrajinske vlade iznela spremačica

Pre tri dana prijavljen je nastanak umetničke slike iz zgrade Pokrajinske vlade u Novom Sadu, a izgleda da je nestala još u avgustu

Kultura

12.novembar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su nacionalne penzije povod ostavki u Udruženju prevodilaca

Udruženje književnih prevodilaca Srbije i PEN centar dali su najviše glasova Ljubinki Milinčić u predlogu na nacionalnu penziju. Posle toga, tri članice su istupile iz Udruženja

„Konstelacije

Promo

12.novembar 2026. I. M.

Atelje 212: Stoto izvođenje predstave „Кonstelacije“

Atelje 212 obeležava jubilej u nedelju 15. Novembra u 20.30. na sceni “Petar Kralj” - 100. izvođenja predstave „Кonstelacije“

Preporuka

11.novembar 2026. S. Ć.

Šta biste pitali Hendriksa, Tarkovskog, Teslu i slične

Goran Kosanović, autor romana „Unutar večne sadašnjosti“ razgovara sa onima koji su ostavili trag u kulturi, spaja njihova vremena sa našim, i to je vrlo inspirativno

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure