img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Sofronije i Naruto

15. decembar 2010, 14:20 Dragan Ilić
Copied

Ukoliko imate decu stariju od dve godine, gotovo sigurno ćete bez problema moći da odgovorite na pitanje – koji je vaš omiljeni crtani film? Za razliku od generacije današnjih roditelja, deca imaju priliku da sebe (i ostale ukućane) počaste satima crtaća dnevno, a posle desetogodišnjeg roditeljskog staža mogu slobodno da kažem – svega smo se nagledali! Nekada su crtaći bili orijentir u TV programu (19.15, pre Dnevnika), a meni je nestanak ovog TV termina značio kraj perioda nevinosti YU zajednice i početak ratova. Istini za volju, RTS je dugo pokušavao da tu prazninu nadomesti odličnim lutkarskim serijalima „Laku noć deco„, čiji bi povratak na male ekrane zaista bio dragocen.

No, vratimo se u današnje vreme, kada su TV kanali koji emituju crtane filmove ozbiljan medijski biznis, koji upotpunjuju muzička izdanja, melodije za mobilne telefone, igračke, slatkiši i dizajnirana odeća. Sami crtaći su u toj situaciji samo reklame za prateće proizvode koji donose ogroman profit. Zato sve ređe pamtimo crtane filmove po kvalitetu, oni se produkuju u sezonama i trendovima koji prate marketinške zakone.

Pa, daljinski u ruke i da vidimo koje crtaće imamo u ponudi. Anketa među mojim sinovima (sedam i deset godina) i njihovim drugarima i drugaricama na prvo mesto dovodi kanal Ultra. U doba novogodišnjih paketića primetićete da je zapravo reč o tri firme (TV Ultra, Luxor i Loudworks), gde prva emituje program, druga prodaje albume, gedžete i slatkiše, a treća se bavi sinhronizacijom i obradom. Ova grupacija je prva u Srbiji primenila poslovni recept modernih dečjih kanala, gde pokrivate ceo uzrasni raspon, crtaće za različite polove i konačno – kapitalizujete popularnost crtaća kroz prateće proizvode. Sinhronizacija crtaća je ovde tonski kvalitetna, postoje korektni prevodi (mada će pravi fanovi čak i japanske crtaće radije gledati u originalu sa engleskim titlom). Ono što je problem svih modernih sinhronizacija u Srbiji jeste razlika između prevoda (sinhronizacije) i adaptacije, što je neuporedivo teže i logično – skuplje. Legendarne replike Duška Dugouška se pamte zbog pečata originalnosti, naših fazona ubačenih sa merom i na pravim mestima. Samo tada dobijamo rezultat koji je više od pukog prevoda. Svojevremeno je ovaj posao radila produkcija „Prizor“, a danas sličan fazon radi i kanal „Minimaxi“ gde svi likovi govore isto, a glasovi se ponavljaju. Primer dobre adaptacije po meni je „Anđela Anakonda“ na Ultri gde je crtać sa kolažnom animacijom, zbog izuzetne adaptacije postao zanimljiv i omiljen među klincima. Za razliku od ovog crtaća – Pokemon, Naruto, Yugi-yo, Bakugan i ostali „japanci“ samo se smenjuju iz sezone u sezonu. Činjenica da svaki od ovih serijala prate igre (i igračke), ozbiljni klubovi kolekcionara i igrača i novogodišnje predstave za decu (poput aktuelnog Ben10) nije pomogla da se uloži dodatni napor za adaptaciju. Za sada se najdalje otišlo u adaptiranju naslovne i odjavne numere – gde smo dobili prave male muzičke bisere.

Diznijeva produkcija je u ovom trenutku na televiziji rezervisana za termin vikendom na RTS-u. Nastavak „Mikijeve radionice“ je u pogledu sinhronizacije daleko ispod legendarnog serijala iz vremena današnjih roditelja. Iako možete prepoznati glasove popularnih glumaca, nema prepoznatljivih fazona ni u prevodu ni u sinhronizaciji koje bismo zapamtili. Poznavaoci ovaj nedostatak motivacije objašnjavaju marketinškim razlozima, jer studio za sinhronizaciju nema interes ni profit pri prodaji pratećih proizvoda.

Situacija bi izgledala kao surovo materijalna da nije i jednog pozitivnog primera koji dolazi sa TV B92. Već godinama, najpopularniji junak televizije je, verovali ili ne, Sunđer Bob Kockalone, koji ima rejting jednak najgledanijim informativnim emisijama. To je primer gde entuzijazam (koji je neophodan za dobar dečji program) prelazi liniju korektnog i postaje fenomenalan. Deca zato pamte songove, glasove likova, fazone, a oni stariji su uživali u ludačkim štosevima Rena i Stimpija. Ovaj crtać je ipak za malo starije.

Ako vam ovo nije dovoljno, crtane filmove možete da gledate i na Happy Kids, Pink kids (o ovim adaptacijama i prevodima neću trošiti reči), ili na Avali (Simpsonove, koji mi nikada neće dosaditi), ali uskoro će vam se zavrteti u glavi. Ako mislite da možete sami da napravite sinhronizaciju, slobodno pokušajte, a potreban vam je samo kompjuter i malo poznavanja montaže. Bezbroj primera amaterske sinhronizacije crtaća možete pronaći na Jutjubu. Najbolji prevodi i sinhronizacije ipak su rezervisani za dugometražne crtane filmove u bioskopima. Poslednjih godina distributeri sve češće obezbeđuju budžete za sinhronizaciju, adaptaciju i prepeve koji se i režiraju, tako da roditeljima preporučujem DVD izdanja, ili još lepše, klince za ruku, kokice i na crtaće u bioskop.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Konkursi za kulturu

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Očekivano: Ristovski i Aja Jung su pobednici konkursa Pokrajine i Novog Sada

Vojvodina i Novi Sad najviše novca iz budžeta odvojili su za projekte Aje Jung i Lazara Ristovskog, a među izabranim konkurentima dominiraju oni od lokalne važnosti

Vesti iz Pokrajine

15.jun 2026. Sonja Ćirić

Kultura odlazi iz Vojvodine i Novog Sada

Ove godine u Vojvodini i Novom Sadu neće biti održano pet kulturnih manifestacija, moguće je da će im se pridružiti još neko

Narodno pozorište

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Narodno pozorište nije objavilo nagrade svoje rediteljke

Tatjana Mandić Rigonat, rediteljka Narodnog pozorišta u Beogradu, dobila je dve nagrade na festivalima van zemlje, ali to ne piše na sajtu ove kuće

Kultura sećanja

14.jun 2026. Sonja Ćirić

Gradske mašine kopaju po Slobodištu, a Đurđević Stamenkovski priča o njegovom značaju

Kruševac je počeo gradnju Izložbenog parka vojne opreme na Slobodištu, a ministarka Milica Đurđević Stamenkovski je najavila da će država uložiti 10 miliona kako bi podigla svest o njegovom značaju

Beogradska filharmonija

13.jun 2026. Sonja Ćirić

„Fortissimo“ Beogradske filharmonije bez koncerta posvećenom Zoranu Đinđiću

Vrhunci programa „Fortissimo“ Beogradske filharmonije za narednu sezonu su koncerti sa Zubinom Mehtom i Lang Langom, ali posle 23 godine nema koncerta posvećenog Zoranu Đinđiću

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure