Program ovogodišnjeg BEMUS-a, s obzirom na njegovu disperznu heterogenost, može da se shvati najpre kao vrsta evidentiranja pred eventualnu reviziju stanja u domaćem muzičkom svetu, i kao promišljanje budućeg, snažnijeg priklanjanja nekoj od ove godine prikazanih "frakcija"
SPEKTAKL: Sa izvođenja „Bune protiv dahija“
Ovogodišnje, 36. po redu, Beogradske muzičke svečanosti (BEMUS) odvijale se od 2. do 16. oktobra pod sloganom Novageneracija – insistiralo se na uspešnim mlađim umetnicima. Većina dela na programu dvonedeljnog festivala bila je iz sveta romantičarske muzike, klasicizma i neoklasicizma. Vezano za taj svet, ovogodišnji BEMUS će zasigurno ostati upamćen po nastupima izuzetnih virtuoza i posvećenika svojim instrumentima kakvi su violinista Maksim Vengerov, koji je po peti put nastupio u Beogradu, šesnaestogodišnji pijanista Stefan Langloa, pijanistkinja Nataša Veljković, flautistkinja Irena Grafenauer, ili mecosopran Marhrit van Rajzen. Izuzetan je bio i nastup Nacionalnog simfonijskog orkestra italijanske radio-televizije iz Torina, kojim je dirigovao Rafael Fribek de Burgos. Uz izvođenje Betovenove šeste Pastoralnesimfonije i instrumentalnih odlomaka iz Vagnerovih opera, ovaj do perfekcije uigran ansambl pokazao je sve uzbudljivosti simfonizma.
Nametnula su se i poređenja ovog ansambla sa domaćim simfonijskim telima – Beogradskom filharmonijom i simfonijskim orkestrom Radio-televizije Srbije. BEMUS je zatvoren koncertom Beogradske filharmonije, kojom je dirigovao Bojan Suđić. Tada su, unekoliko prenaglašeno romantizujući interpretaciju svite iz baleta RomeoiJulija Sergeja Prokofjeva, a zatim izvodeći sa pijanistkinjom Ritom Kinkom Poemuzaklaviriorkestar Vasilija Mokranjca, kao i Skrjabinovu Poemuekstaze, beogradski filharmoničari pokazali izuzetnu izvođačku tehničku spremnost, zrelost i entuzijazam. Takođe, kada su beogradski filharmoničari druge festivalske večeri izvodili delo Talas Vuka Kulenovića, koje nas je „zapljusnulo“ gustinom i kompleksnošću simfonijskih zbivanja, pokazali su virtuoznim izvođenjem Kulenovićevog autorskog rukopisa da je još uvek moguće problemski pisati i preispitivati mogućnosti simfonijskog orkestra, „instrumenta“ koji zapravo sve manje pripada sadašnjem vremenu. Simfonijski orkestar Radio-televizije Srbije je, nastupivši zajedno sa horskim ansamblima ove kuće, pod dirigentskom palicom Vladimira Kranjčevića, spektakularno izveo dramski oratorijum Bunaprotivdahija Rajka Maksimovića. To izvođenje je, čini se, pokrenulo nekakve pomalo zaboravljene mehanizme delovanja u ovoj formaciji, te će, nadamo se, ono podstaći i dalja energičnija delovanja u njoj.
Na Beogradskim muzičkim svečanostima je ostavljen prostor i za narodno stvaralaštvo, a u priličnoj meri su bila zastupljena i dela domaćih autora. Kao porudžbinu BEMUS-a u okviru Maratona kamerne muzike čuli smo delo Re–verzije Svetlane Savić. Reč je o kompoziciji u kojoj autorka preispituje mogućnosti dinamizovanja/transformisanja iščitavanja sopstvenog muzičkog jezika na različite načine. Pominjući Bodrijarovu reverziju istorije autorka se oslanja na postmodernistički manir pičanjavećispričanog, opsesivno propuštanje kreiranog muzičkog toka kroz samonametnute „filtere“ različitih dispozicija instrumentacije u okviru noneta. Bilo je to uzbudljivo slušalačko iskustvo.
Otvorenost BEMUS-a za dela muzičkog teatra pokazala se dragocenom za scenu savremene opere u nas koja je u nastanku. Nakon što je pre dve godine opera NarcisiEho kompozitorke Anje Đorđević bila premijerno izvedena takođe na BEMUS-u, ove godine isti festival je otvoren jednočinom kamernom operom ZoraD., čija je kompozitorka Isidora Žebeljan, libretisti, uz kompozitorku, Milica Žebeljan i Borislav Čičovački, a reditelj Dejvid Pauntni. Kao i operom NarcisiEho i ZoromD. dirigovao je Premil Petrović, koji je potvrdio izuzetnu sigurnost i razumevanje pri oživljavanju operskih partitura, što ga ubuduće zasigurno stavlja u poziciju jednog od traženijih interpretatora operske muzike kod nas.
Jedno od najuzbudljivijih festivalskih večeri obezbedili su izuzetni virtuozi Perkusionisti Strazbura. Vrhunac njihovog nastupa bilo je izvođenje delova iz Knjigeklavijatura Filipa Manurija za sekstet siksena, udaračkog instrumenta koji je izumeo Janis Ksenakis. Oslobađanje „prljave“, ‘raščupane’ kompleksne boje zvuka kroz nemilosrdno uigrano pulsiranje i usložnjavanje ritmičke slike obezbedilo je vrhunski muzički doživljaj.
U programskoj knjižici BEMUS-a nije pojašnjen koncept festivala koji bi ukazao na „čitanje“, indeksiranje ponuđenih, zaista raznorodnih „lica“ muzičkog sveta – od dela duhovne muzike, preko narodnog stvaralaštva, pokušaja praćenja tendencija u svetu savremenog zvuka, podsećanja na značajna dela domaće umetničke muzike itd. Podnaslov Novegeneracije ipak se nije ukazao kao čvrsta koncepcija. Stoga smo skloni da program ovogodišnjeg BEMUS-a, s obzirom na njegovu disperznu heterogenost, shvatimo najpre kao nekakvu vrstu evidentiranja, pred eventualnu reviziju stanja u domaćem muzičkom svetu i promišljanje budućeg, snažnijeg priklanjanja nekoj od ove godine prikazanih „frakcija“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Kod samih plovnih vrata luke, „Kontakt 2025.” prošle subote zakucao je završni udarac za ovaj put, koncert beogradskih Partibrejkersa. Jer, pre tri godine su na Sajmu slavili svoj 40. rođendan, ali sad je pravo vreme za autentični bunt rokenrola u Srbiji
Rezultati vojvođanskih konkursa za kulturu neskriveno ukazuju da Pokrajina ne želi da pomaže one koji su podržali studente. A to su Sterijino pozorje, Egzit, Akademija umetnosti, Tvrđava teatar, Šekspir festival, Akademska knjiga...
U utorak 3. juna, dodelom nagrada i programom pod nazivom Epilog u ritmu, završeno je jubilarno 70. Sterijino pozorje. Ovaj festival je tačna slika situacije u kojoj se nalazi naše pozorište uvek – čak i onda kada pozorišna javnost nije zadovoljna načinom podele nagrada, ili onda kada se čini da selekcija nije “pravedna”. Zato u ovom tekstu neće biti reči o svih 12 predstava (devet u takmičarskom programu i tri u Krugovima), koje je odabrala selektora Ana Tasić, već o pokušaju da se uhvati slika naše teatarske situacije
Žitelje Kosjerića i Zaječara zapala je velika simbolička dužnost. A to je da svojim glasom odbrane čast Srbije od revizionističkog režima koji joj pljuje u oči pretvarajući žrtve u krivce i čije nasilje i laži zaista podsećaju na fašizam
Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića
Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!