Izložba akademskog slikara Stojana Pačova trajaće dve nedelje, od 7. juna do 22. juna, i u okviru nje biće izloženo 55 slika
U Galeriji Doma Vojske Srbije, u petak, 7. juna u 19 sati, biće otvorena izložba renomiranog beogradskog akademskog slikara Stojana Pačova (1934 – 2015) . Postavka će moći da se vidi tokom dve sedmice, do 22. juna. Biće izloženo 55 slika i radova iz višedecenijskog opusa stvaraoca.
Stojan Pačov je diplomirao na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu i 1958. okončao postdiplomske studije u klasi profesora Nedeljka Gvozdenovića. Od tada je aktivno prisutan na domaćoj likovnoj sceni.
Od 1960. godine je član ULUS-a i učestvuje u mnogim zajedničkim izložbama u zemlji i inostranstvu.
Dobitnik je nekoliko nagrada za slikarstvo i tokom decenija stvaranja priredio je
veći broj samostalnih izložbi. Takođe je učestvovao na tematskim i humanitarnim aukcijama za koje je dobijao zahvalnice i priznanja. Bavio se i pedagoškim radom, predavao je likovnu kulturu u Osnovnoj školi Svetozar Miletić u Zemunu, gde danas jedna od ulica nosi njegovo ime.
Vreme / Privatna arhivaDelo Stojana Pačova
Osvrt na umetnikovo celokupno delo, kao i kritike i recenzije uglednih likovnih kritičara, nalaze se u nedavno štampanoj monografiji koja sadrži 200 kolor reprodukcija, a koja će biti prezentovana na izložbi.
O umetnosti Stojana Pačova će govoriti renomirani likovni kritičar i muzejski savetnik u penziji Nikola Kusovac, kao i pisac i istoričar umetnosti Dragan Jovanović Danilov.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Sin i ja stvaramo u porodičnoj kući, u našem kućnom studiju, ne sukobljavamo se, imamo blizak i topao odnos. Isto sam to zaključio dok sam čitao knjigu koju je napravio Spenser Tvidi, o ljudima koji prave muziku iz svog “bedroom” studija. Išao je sa drugarima po kućama i gledao kako ljudi snimaju uz pomoć štapa i kanapa
Na kraju “običnih” godina prave se liste knjiga, filmova i pozorišnih predstava. Međutim, ova godina je bila jedna od onih koju ćemo pamtiti po intenzivnoj borbi za društvene promene pa nema smisla ponašati se kao da je sve regularno. Zato ću u ovom tekstu pisati ne samo o predstavama već i o pozorišnim utiscima koje ćemo poneti iz 2025. godine
Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (2)
Neki od najvećih, poput Vitolda Gombroviča i Česlava Miloša, bez Ježija Gjedrojća gotovo sigurno ne bi postali ono što jesu. Ni s jednim od njih, međutim, nije bio u dobrim odnosima: bio je odveć konzervativan da bi prihvatio raspusnog Gombroviča i isuviše iskusan da bi tek tako ukazao poverenje preobraćenom komunisti Milošu. Nikada, međutim, nije odbio ni Gombrovičev ni Milošev tekst. Bio je previše dobar urednik da ne bi, sebi uprkos, shvatio o kakvim je piscima reč
Poslednja objava o aktivnostima ministra Nikole Selakovića na sajtu Ministarstva kulture je od 29. decembra. Ali to što ne otvara izložbe, ne znači da nema druga posla
Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!