img
Loader
Beograd, 5°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

TV manijak

Retke i zaštićene vrste

16. jul 2014, 12:18 Dragan Ilić
Copied

Reforme jesu neophodne, tu nema apsolutno nikakve dileme, reforme po pravilu obaraju političarima rejting, to je takođe očekivano, ali da li je ovakva kontrolisana medijska papazjanija zaista neophodna

Ministar u ostavci Lazar Krstić svojevremeno je priznao da nema pojma koliki je tačan broj zaposlenih u javnom sektoru. Od 650.000 stiglo se do gotovo 800.000, kada je navodno registar završen. Država je po prvi put priznala da kao poslodavac ne zna koliko ima zaposlenih.

Sledeći šok bio je kada se pokazalo da ne znamo tačan broj službenih vozila za državne funkcionere. Dakle, ne znamo koliki je državni vozni park, ali znamo kakav je, pošto smo čuli da ministri najviše vole da se voze u audi modelima. Moram priznati da me ovaj podatak iznenadio, jer sam ostao u arhaičnom uverenju da je mercedes odvajkada u narodu prihvaćen kao direktorski automobil – budžobus.

Audi je, uz sve poštovanje za kvalitet, na Balkanu bio prvi izbor tranzicionih biznismena, često i ratno vozilo za međusobne obračune.

Ipak, slika je postala potpuna kada je utvrđen, ponovo okvirni broj, državnih funkcionera. Broj fotelja je prvi put pokušala da prebroji Agencija za borbu protiv korupcije. Od opštinskog do republičkog nivoa, njih ima najmanje 40.000!

Zamislite samo koliko je to opterećenje za državni budžet, naročito ako uzmete u obzir činjenicu da se u najvećem procentu radi o partijskim kadrovima, a ne profesionalcima. Uhlebljenje u vidu fotelje u Srbiji ima jedan pristojan grad, jedna divna Dembelija.

Statističari su lako izračunali da na svakih 186 građana Srbije dolazi po jedan funkcioner. Sada je pravi trenutak da priznamo još jednu neprijatnu istinu. U susednoj Crnoj Gori ovaj odnos je gotovo duplo manji. Tamo jedan budža dolazi na oko 400 građana. Godinama smo živeli u potpuno pogrešnom uverenju da je Montenegro zemlja ponosnih ljudi, gde je svako ko drži do sebe – neki direktor. E nije! Nadmašili smo ih, po veličini našeg državnog aparata, ako tako mogu da se izrazim. Naš je duplo veći i što je najzanimljivije – još raste!

U žučnim raspravama oko Zakona o radu i ostalih reformskih zakona isplivala je na površinu jedna neprijatna činjenica. Zaista ne želim da polemišem o valjanosti predloga, legitimnosti sindikata, načinima izražavanja protesta, mitinzima i kontramitinzima. Mene zaista fascinira brzina kojom naši političari kapiraju problematiku radne zakonske regulative. Istini za volju, brzo ćete primetiti da se radi o veoma sažetoj materiji, svojevrsnoj esenciji, takoreći skripti iz koje je lako naučiti i kasnije ponoviti u svakoj prilici argumente „za“ usvajanje zakona, kao i odgovore za sve zlonamerne kritičare, skeptike, sindikate i opoziciju.

Baš kao što smo na početku teksta otkrili mitska bića – zaposlene u javnom sektoru, njihove automobile i naše foteljaše – rasprava o Zakonu pomogla nam je da otkrijemo još jednu retku zverku, tajanstveno mitsko biće: Investitora!

Najlepše je o njemu govorio ministar Vulin, koji čak ima posebno nežnu boju glasa za tu reč, tu plašljivu i stidljivu zverčicu – Investitora.

Investitor je biće srednjeg roda, to zaključujem iz Vulinovog citata „sve što ulaže u Srbiju, podržalo je ovaj Zakon“. Kao dete, kao mače, biće koje nema polne karakteristike, jer pol nije njegova određujuća osobina.

Investitor je izuzetno plašljiv, treba ga namamiti, treba ka ohrabriti, treba stvoriti uslove da ovo biće dođe kod nas, a dovoljno je da samo neki duduk drekne ili dune u pištaljku, Investitor će u hipu odlepršati, recimo u Bugarsku.

Pitamo se, šta jedno tako eterično biće dovodi baš kod nas, nekako mi uz TO ne ide surova logika kapitala i profita.

I na ovo pitanje dobio sam odgovor od ministra Vulina, koji je tokom rasprave u Skupštini objasnio da je najzaslužniji za kapital iz Emirata upravo gospodin Vučić. Ispade da Investitore, ma odakle oni bili, motiviše prvenstveno altruizam i Vučićeva harizma, dok radnike i sindikaliste rukovodi isključivo sebični materijalni interes. Da se odmah razumemo, reforme su neophodne, tu nema apsolutno nikakve dileme, reforme po pravilu obaraju političarima rejting, to je takođe očekivano, ali da li je ovakva kontrolisana medijska papazjanija zaista neophodna? Reforme moraju da bole, ali je jedina anestezija koja tu deluje ravnopravno raspoređivanje tereta koje reforme nose. Neće radnicima biti manje teško, ali će osećati da je pravednije kada vide neuporedivo manje demagogije, birokratije, službenih automobila i fotelja.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i kultura

17.novembar 2025. S. Ć.

Kao da je sve u redu, do kraja novembra šest festivala

Kao da kultura ove godine nje ostala bez materijalne pomoći države, do kraja meseca u Srbiji se održava čak šest festivala, od kojih su četiri međunarodna

Nesreća u Novom Sadu

17.novembar 2025. S. Ć.

NKSS: Povucite konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice

Postoji rizik da se konkurs za spomenik žrtvama nadstrešnice koji je raspisao Novi Sad instrumentalizuje kao zamena za izostanak pravnog razjašnjenja, navode u Nezavisnoj kulturnoj sceni Srbije

Slučaj Generalštab

17.novembar 2025. Sonja Ćirić

Osim Generalštaba, po katastru i Kasarna i Stari Generalštab više nisu kulturna dobra

Na isti dan kad je prošle godine Vlada Srbije donela odluku o ukidanju statusa kulturnog dobra sa kompleksa Generalštab, Katastar Savskog venca je to potvrdio, dodavši i zgrade Kasarne sedmog puka i Starog Generalštaba

Inicijativa za Generalštab

16.novembar 2025. S. Ć.

Demokratska stranka: Inicijativa Ustavnom sudu za ocenu leks specijalisa

Osim inicijative za proveru ustavnosti leks specijalisa Generalštaba, Demokratska stranka će u ponedeljak predati Ustavnom sudu i zahtev za meru obustavljanja radnji koje bi mogle biti preduzete na osnovu tog spornog zakona

Zakoni

16.novembar 2025. Sonja Ćirić

Postavljen je v.d. direktora Biblioteke Beograda iako ne ispunjava uslove za to mesto

Posle tri meseca bez čelnika, po odluci Ministarstva kulture za v.d. direktora Biblioteke grada Beograda postavljen je Nenad Milenović, istoričar, iako nema pet godina radnog iskustva u kulturi, koliko propisuju dva zakona, odnosno deset, koliko propisuje Statut Biblioteke

Komentar

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković

Komentar

Nije bitno ko je na studentskoj listi

Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1819
Poslednje izdanje

Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana

Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati se
Intervju: Gojko Božović

Pobunjeno društvo je većinska Srbija

Pobuna srednjoškolaca

Majka se ne ostavlja sama

Portet savremenika: Nikola Dobrović

Pijačno tumačenje remek-dela

Na licu mesta: Eparhija raško-prizrenska

Čuvari crkava i groblja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure