

Kultura Beograda
Jelena Medaković: Smanjenje budžeta neće uticati na kulturu
Rebalansom budžeta grada Beograda za ovu godinu smanjen je budžet za kulturu za 18 odsto. Gradska sekretarka za kulturu kaže da ustanove to neće osetiti




Francuska filmska legenda Brižit Bardo, filmska ikona pedesetih i šezdesetih godina, koja postala zaštitnica prava životinja, preminula je u 91. godini
Francuska filmska legenda Brižit Bardo je retko viđana u javnosti poslednjih meseci. Hospitalizovana je u oktobru, a u novembru je objavila saopštenje u kojem je demantovala glasine da je umrla. Fondacija nije navela kada ili gde je umrla.
„Fondacija Brižit Bardo sa ogromnom tugom objavljuje smrt svoje osnivačice i predsednice, gospođe Brižit Bardo, svetski poznate glumice i pevačice, koja je odlučila da napusti svoju prestižnu karijeru da bi posvetila svoj život i energiju dobrobiti životinja i svojoj fondaciji“, navodi se u saopštenju poslatom AFP-u.
Bardo je postala globalna zvezda pošto se glumila u filmu „I Bog stvori ženu“ 1956. godine, a kasnije se pojavila u još oko 50 filmova pre nego što je odustala od glume. Povukla se iz sveta filma da bi se trajno nastanila u blizini mesta Sen Trope na francuskoj rivijeri, gde se posvetila borbi za životinje.
Pored kampanje za prava životinja kasnije godine Brižit Bardo, koju u Francuskoj često nazivaju jednostavno B.B., obeležile su i simpatije za krajnju desnicu. Većina od njenih 50-ak filmova bila su zabavna ostvarenja, ali i filmovi koji se lako zaboravljaju – uz nekoliko izuzetaka, piše Slobodna Evropa.
Rođena u Parizu 28. septembra 1934. godine, Bardo je odrasla u porodici više srednje klase. Opisivala je sebe kao stidljivo, samosvesno dete koje je „nosilo naočare i imalo dugu kosu“. Međutim, sa 15 godina došla je na naslovnu stranu časopisa El (Elle), započevši manekensku karijeru koja je ubrzo dovela do filma.
Lik Bardo u filmu „I Bog stvori ženu“ bio je oličenje oslobođene ženstvenosti. Kontroverza je samo podstakla njenu privlačnost. Bardo je postala simbol Francuske 1950-ih i 60-ih.
Njena privlačnost protezala se daleko izvan francuske kinematografije. Navodno je Bob Dilan sa 15 godina napisao svoju prvu pesmu o njoj, nikada objavljenu, dok je Endi Vorhol naslikao njen portret.
Njena uloga namrgođene, frustrirane supruge scenariste u filmu „Prezir“ Žan-Lika Godara takođe je rezultirala scenama koje su postale deo filmskog folklora. Igrajući se s očekivanjima producenata i gledalaca da u filmu imaju kadrove golog tela Bardo, Godar je napravio montažu njenih udova dok leži u krevetu sa svojim mužem, pitajući ga koji deo njenog tela mu se najviše sviđa.
Izvor: Vreme/Slobodna Evropa
Veliki praznični popust na „Vreme“ – pretplate 25 odsto jeftinije do sredine januara. Poklonite pretplatu sebi ili nekom drugom, čitajte što je bitno.


Rebalansom budžeta grada Beograda za ovu godinu smanjen je budžet za kulturu za 18 odsto. Gradska sekretarka za kulturu kaže da ustanove to neće osetiti


U jeziku su naše pojedinačne svijesti, u jeziku je sve moje (i tvoje!) ja. Nas samih izvan jezika nema, ili nas ima na onoj razini na kojoj ima virusa i bakterija. Nisam, nažalost, religiozan, ili to nisam do one mjere koja bi mi pružila utjehu, ali bih, recimo, mogao povjerovati da je jezik Bog. Dakle, ne da je jezik od Boga, nego da je baš Bog


Autoput zločina, scenario i režija Bert Lejton, uloge Kris Hemsvort, Hale Beri, Mark Rafalo i Beri Kigan Je l’ ovo čudo radi?, režija Bredli Kuper, uloge Vil Arnet i Lora Dern


Momo Kapor, Una, režija Dejan Projkovski,
uloge Nikola Ristanovski, Magdalena Mijatović,
Marko Gvero, Sena Đorović; Zvezdara teatar, Beograd


Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve