„Knjiga na (s)ceni“ je evropski književni festival zbog kog će u Beograd doći više od 20 autora, i koji će biti održan zahvaljujući pomoći inostranih kulturnih centara
Festival ima ambiciju da savremenu evropsku književnost vrati u centar javnog prostora, podstičući živi dijalog između autora, izdavača i publike.
Tokom tri festivalska dana od 17. do 19. aprila, u Beogradu će biti više od 20 autora iz Evrope, dok će na sajmu knjiga koji je jedan od programa festivala, učestvuje 25 domaćih izdavača. Svi programi festivala su besplatni i otvoreni za publiku.
Sve se dešava u Češkom domu, a organizatori su mreža EUNIC Srbija i izdavačka kuća Blum.
Festival kao dokaz
Aleksandar Šurbatović, umetnički direktor festivala, a inače Blumov osnivač i glavni urednik, ne slaže se sa stavom da je ovo vreme, i pored ignorantskog odnosa države prema stvaralaštvu, bez kulture.
“Naprotiv, ovaj festival to dokazuje. Postoji publika željna kulture, imamo vrhunske izdavače, evropske i domaće pisce koji su željni da nam se predstave. Svi sastojci za jedan vrhunski kulturni događaj su tu i iskreno, jedva čekam da se sretnemo svi zajedno u Češkom domu”, kaže Aleksandar Šurbatović za “Vreme”.
Objašnjava da je „cilj festivala da bude platforma za domaće pisce i izdavače, ali i savremene evropske pisce koji su već objavljivani kod nas“.
Saradnja sa Češkim domom je, kaže, nešto sasvim očekivano jer „Blum objavljuje mnoge češke pisca, vrata tog doma su nam uvek bila otvorena za promocije, imaju predivan, renovirani prostor za javne događaje. Osim toga i Ministarstvo kulture Češke bio je naš pouzdan partner tokom godina sa svojim programom Czech Lit. Mogu da kažem da su oni sa prostorom i još nekim drugim stvarima podneli možda i najveći teret u organizaciji ovog festivala“.
Program
Glavni program festivala čini živi podkast koji će se emitovati preko Blumovog Jutjub kanala, a svaki događaj će ugostiti jednog domaćeg i jednog stranog pisca.
„Kad kažem ’živi’, to znači da će publika biti prisutna tokom tih razgovora i imaće priliku da postavlja pitanja. Neće to biti klasični ex catedra razgovori, publika će moći slobodno da se kreće, da komentariše i da bude i sama deo događaja“.
U pratećem programu festivala preko 25 izdavačkih kuća ponudiće svoje naslove po sajamskim cenama. Šurbatović navodi i muzičku podršku. „U petak će svirati grupa Romor iz Beograda, a posle njih nastupiće poljska spisateljica Dorota Maslovska, ovog puta kao polovina DJ dua koji čini još i Agnješka Šidlovska. U subotu će svirati jedan od mojih omiljenih domaćih bendova On Tour“
Zatim najavljuje i bogat program za najmlađu publiku, kao i stručne okrugle stolove koji će se baviti nekim od najvažnijih tema savremene književnosti i izdavačke industrije, kao što je prevodilaštvo, na primer.
U subotu, festival će zatvoriti veče slem poezije Živorečje.
Gosti festivala
Gosti prvog izdanja „Knjige na (s)ceni“ su Norman Oler (Nemačka), Malgozata Rejmer (Poljska), Dorota Maslovska (Poljska), Martin Vopenka (Češka), Ljuba Arnautović (Austrija), Kristian Njari (Mađarska), Mojca Kumerdej (Slovenija), Morten Pape (Danska), Andrea Bajani (Italija), Franjo Nagulov (Hrvatska), Lejla Kato (Švedska), Rene Karabaš (Bugarska), kao i domaći autori: Enes Halilović, Darko Tuševljaković, Olivera Zulović, Bojan Vasić, Marko Čudić, Jasmina Ahmetagić, Milan Tripković i Aleksandar Šurbatović.
Zašto baš oni?
„Zato što su vrhunski pisci, zato što predstavljaju idealan književni presek savremenog književnog izraza u Evropi, zato što su već izdavani kod nas, zato što su odlični, zanimljivi sagovornici. Ima bezbroj razloga“, kaže Šurbatović. Naglašava da je Rene Karabaš, gošća iz Bugarske upravo ušla u najuži izbor za inostranog Bukera.
„Eto, i to je jedna od stvari koja ukazuju na to koliko su to ozbiljni pisci. Meni će biti veoma zanimljivo da i mi i gosti dobijemo priliku da samerimo naše poetike, da vidimo koje su nam sličnosti i gde se razlikujemo, i možda da naslutimo u kom pravcu ide savremena evropska književnost.“
Svi su se rado odazvali
Naglašava da su dogovori sa autorima tekli lako, „ne sećam se da smo imali ijedan problem. Svi su rado prihvatali naš poziv i mogućnost razgovora sa domaćim piscima“.
Isto iskustvo ima i sa ovdašnjim izdavačima „iako neki od njih imaju svoje književne festivale, kao Krokodil ili Arhipelag, niko ni u jednom trenutku nije nam pružio ništa manje od iskrene podrške. Samo se nadam da ćemo i mi njima uspeti da vratimo istom merom“.
Ovaj festival se ne bi desio, želi da naglasi Šurbatović, da nije bilo podrške evropskih kulturnih centara.
„Nekako mi se čini da se u ovakvim situacijama u potpunosti opravdava smisao postojanje takvih institucija jer nam omogućavaju da čujemo njihove jezike, upoznamo njihovu književnost i da se svi zajedno osetimo kao deo istog kulturnog obrasca“, kaže.
Istiće da „Poljaci preko Kulturnog centra sve ozbiljnije promovišu svoju kulturu izvan svojih granica“, kao i Mađari, čiji je „autor morao u poslednjem trenutku da otkaže dolazak iz tužnih i opravdanih razloga, zbog čega ćemo manje videti od onoga što ti ljudi zaslužuju. Zato smo odlučili da jedan program u subotu posvetimo velikom Krasnahorkaiju, aktuelnom nobelovcu“.
Među onima koji su učinili da se evropski festival „Knjiga na (s)ceni“ ostvari, nije i Sekretarijat za kulturu grada
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Bolje vreme će doći i to je naša izabrana odluka, ali mi nemamo luksuz da to vreme čekamo. Moramo neprekidno da ga pozivamo i to je Reflektor u Srboleku. Adresa na koju pozivamo bolje vreme da dođe, da se upoznamo. Ako mu se dopadnemo, možda i ostane”
Umetnost ne može da postoji bez konteksta, ona mora da komunicira sa vremenom u kome nastaje. Odavno nije dovoljno da umetnik sedi u nekom ateljeu, u kuli od slonovače i pravi nekakve forme, već je potrebno da umetnik ipak bude javni govornik, da promoviše izvesne vrednosti, vrednosni sistem koji je vezan za humanizam. Kroz umetnički jezik, naravno – mi nismo političari, ali umetnost svakako nikad nije bila apolitična, ona je oduvek imala svoj politički aspekt
Za mene je najbitnije da se uvek bavim stvarima koje volim, koje me zanimaju. Mislim da je to jako velika privilegija, naročito ako tome dodam i stalna putovanja, turneje i zanimljive ljude koje srećem. Naravno, sve to ima svoju cenu. Živim skromno, ali slobodno
Minja Bogavac, direktorka „Reflektor teatra“, za novi broj „Vremena“ priča o progonu tog angažovanog pozorišta i kako su rešili da naprave svoj prostor
Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu
Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.