img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Knjige – Kratak pregled vremena

Postjugo bluz

14. maj 2014, 13:47 Teofil Pančić
Copied

Nije knjiga Feliksa Pašića tek "zbirka starih intervjua", nego sjajno i upečatljivo svedočanstvo epohe

Još jednu stvar moram reći: čoveka ne smemo potcenjivati, ali ni preceniti. Čovek ima svoje animalno biće, ne treba se mnogo igrati s njim. Ko pusti zver iz čoveka, taj je veliki zločinac. Taj je veliki đavo. Dugo živim pa sam video… Video sam male, skromne, dobre ljude koji u nekim strašnim, groznim vremenima postanu monstrumi, ubice. Ja sad ne znam ko je ko pored mene… Dva puta sam već to doživeo: jedanput u ratu, drugi put na Golom otoku. Ne bi nas mnogo trebalo izazivati da počnemo da jedemo rukom, da otimamo, da udaramo – da dignemo ruke od salvete, od tanjira, od kašike. Znam kako to izgleda. Ne treba ruže gajiti u podrumu i zalivati ih vrućom vodom da bismo videli koliko su one otporne. Zna se šta s ružama treba raditi. Hoće vrlo brzo ruža da podivlja. Hoće čovek da podivlja.

(Aleksandar Popović, maj 1993)

U vreme dok je Vukovar bio u ruševinama, dok je Dubrovnik vidao rane, dok je Sarajevo gorelo i smrzavalo se u isto vreme, dok se Bosnom uzduž i popreko palilo, ubijalo, pljačkalo i proganjalo, dok je Srbija „koja nije u ratu“ služila kao pozadinska baza, odmaralište, lečilište, bankomat i skladište hrane i džebane za „oslobodioce naroda“, grupi teatarskih ljudi u Beogradu palo je na pamet da prave – pozorišne novine. I još da ih nazovu Ludus. Cinično draškanje muza dok topovi grme? Ludilo eskapizma kao neodgovornosti dovedene do stadijuma kolaborantstva sa zlom? Načelno, moglo je sve to i tako da bude. A to što ipak nije bilo tako zasluga je ljudi koji su Ludus pravili, na čelu sa višegodišnjim glavnim urednikom, svestranim, obrazovanim, pametnim i nenametljivim Feliksom Pašićem: oni nisu pravili Ludus zato da njime i preko njega organizovano ignorišu odvratnu stvarnost, nego zato što je to bio njima najdostupniji način da o njoj bolje i tačnije misle i govore. Ko što je i pozorište, uostalom, ili kritički dijalog sa savremenošću i stvarnošću – ili nije ništa, zapravo i gore od ništa: klovnovsko zabavljanje svirepog Gospodara i njegovih skudoumnih ukoljica, onih što (xo-xo-xo!) najvole kad neko na sceni prdne.

Feliks je Pašić iz broja u broj Ludusa kroz te sumorne i sramne devedesete (tačnije, od 1992. do 1999) razgovarao sa bitnim pozorišnim ljudima ovdašnjim; izbor iz tog serijala opširnih intervjua – nažalost, Pašić nije dočekao da ga vidi među koricama – sada je pred nama u vidu knjige Kratak pregled vremena (Udruženje dramskih umetnika Srbije, Beograd 2013).

Hm, kolekcija starih novinskih intervjua – ta, kome to sad treba, osim možda ponekom (pozorišnom) istoričaru, fanatiku ili naprosto dokonjaku? Ne brzajte. Osim ličnosti i dela autora, već je i sam spisak sagovornika tako respektabilan da vas samo retko toksična kombinacija ignorancije i bahatosti može sprečiti da radoznalo uzmete knjigu u ruke ako vam se pruži prilika: tu je osamnaestoro sagovornika, među inim Jovan Hristić, Ljubomir Simović, Aleksandar Popović, Dušan Kovačević, Slobodan Selenić, Dejan Mijač, Vida Ognjenović, Muharem Pervić, Jovan Ćirilov, Egon Savin… i tako sve do mlade Biljane Srbljanović, tamo negde nakon Porodičnih priča, razgovorom s kojom se pak ova knjiga zaključuje, tamo u jesen 1998, koji mesec pred sledeće „samrtno proleće“ i skoro pa tromesečni bombardman koji će označiti uvod u kraj jedne turobne epohe.

Šta tako fascinira u ovim razgovorima, čitanim danas ovako džumle i sa već vrlo solidne vremenske distance? Štošta, ali možda ponajpre ovo: teško ćete danas naći mnogo knjiga koje bi ovako snažno, autentično i pametno svedočile o jednoj epohi, o njenim traumama i preokupacijama, o nama u njoj, napokon. Pašić i njegovi sagovornici ne cepaju dlaku natroje o tome hoće li, i treba li, kraljević Hamlet da ucmeka svog strikana, lakomog i na krunu i na snajku Gertrudu, nego šta je to u čemu smo se obreli, kako se to zove, zašto i otkud smo se tu našli, ko je za to kriv, a onda, dakako – i šta drama i pozorište mogu s tim da urade. Ali, tim redosledom prioriteta… Drukčije rečeno, Kratak pregled vremena je podsticajno i bogato svedočanstvo o stanju duhova u devedesetim, a taj je period, mada naizgled sveprisutan, suštinski još na mnogo nivoa i načina nereflektovan, što iz intelektualne nesolidnosti i lenjosti, što – pogotovo – zato što se mnogi s razlogom plaše takvog „istraživanja“ u kojem bi mogli pronaći štošta što im ne bi prijalo, tj. što su uspešno ne samo zaboravili, nego se i pobrinuli da drugi zaborave.

Možda najsnažniji deo knjige je prvih sedam-osam razgovora, svi iz prve polovine devedesetih: užasni, kanibalski rat u Bosni uveliko traje, u Hrvatskoj je obavljen i zamrznut do raspleta koji visi u vazduhu i uskoro će uslediti, Slovenija je negde daleko kao kakva bivša supružnica s kojom se u prolazu ispod oka merkamo da vidimo je li bez nas propala ili se prolepšala, na Kosovu je „mir“ za koji se sluti da nema osobito sjajnu perspektivu, a Srbija je zemlja ne samo geografski nego suštinski nedefinisanog oblika, za koju se ne zna tačno ni šta je ni šta hoće od sebe i svojih suseda – jedino se zna da to što ne zna šta je hoće na silu, ali tako da se to tobože ne vidi, da niko ne primeti, kao da je ceo svet i ćorav i glupav…

Kako se zove to stanje ili osećanje koje Pašić sjajno detektuje (pa onda istražuje, razmatra, „razrađuje“) kod skoro svih svojih sagovornika, naročito onih svojim delom i pameću najvažnijih? A svi su oni duboko, duboko urasli u jugoslovenski kulturno-politički kontekst, čak i ako su u međuvremenu stigli da postanu ovakvi ili onakvi „nacionalisti“… Moglo bi se reći da je to svojevrsni postjugoslovenski blues, osećanje neke samoće, kao kad vas zatvore negde u sobu bez prozora i vrata, i isto takve stešnjenosti, izolovanosti, bezvazdušja. Suzilo se sve, okraćalo, stesnilo: prostor, mesta, jezik, gradovi, komunikacija… Ama, nemaš se više s kim ni posvađati?! Čak i neko ko se pomalo rezignirano ili čak przničavo ibreti i brani od tog bluza inateći se da mu ništa od toga više ne treba, poput Vladimira Stamenkovića, zapravo ga samo ojačava i podupire, mada sa one druge strane…

Istovremeno, tu je, baš u trenucima dok ovi razgovori nastaju, strahotna tragedija Bosne, sa rafinirano bolesnom opsadom Sarajeva kao središnjim simbolom; tu je siromašenje, propadanje ali i globalno gubljenje dobrog glasa Srbije, odlazak hiljada i hiljada obrazovanih i sposobnih ljudi što dalje odavde… i sveprisutno osećanje zbunjenosti, koje prerasta u gnev, koji neretko splašnjava u malodušnost, u poraz. Ko se toga nije nagutao za tih dana, mora da mu je bilo jako lepo devedesetih.

Živimo pod novim naletom organizovanog zaborava, koji će valjda uskoro postati obavezan, odmah nakon uvođenja ranojutarnje gimnastike; ova knjiga, međutim, pamti, ona je inspirativan real-time izveštaj s lica mesta rekonstruisan u sadašnjosti: da, Sve Ono je bilo, nismo to sanjali; i da, o tome se pokušalo nešto suvislo i pošteno reći, neko i da bi okasnelo opravdao neku svoju raniju nepodopštinu, većina naprosto zato da se pokuša razabrati u pletivu jednog smutnog doba.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Promo

15.septembar 2026. R.V.

„Ceo život za godinu dana“ premijerno u Ateljeu 212!

Na početku sedamdesete sezone, obeležavajući 30 godina od smrti Aleksandra Popovića, Atelje 212 premijerno izvodi predstavu „Ceo život za godinu dana“ po njegovoj istoimenoj tv seriji

Festival

14.septembar 2026. S. Ć.

U Leskovcu filmovi i serije sa prostora Jugoslavije

Na Leskovačkom internacionalnom festivalu filmske režije biće čak 12 filmova i četiri serije - nastavak puta ovog festivala da filmove sa prostora Jugoslavije približi publici

Festival u Veneciji

14.septembar 2026. S.Ć.

Izrael najavio oduzimanje državljanstva rediteljima nagrađenim u Veneciji

Izraelski ministar kulture najavio je oduzimanje državljanstva Juvalu Abrahamu i Rejček Šor, rediteljima filma „NAZA“ koji je u Veneciji dobio Specijalnu nagradu žirija. U filmu se naime tvrdi da je izraelska vojska ciljala civile u Gazi

Slučaj Šabačko pozorište

13.septembar 2026. Sonja Ćirić

Odlukom direktorke, Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava a glume samo tri glumca

Šabačko pozorište je ostalo bez 15 predstava zato što je tako odlučila direktorka. Zbog toga 80 posto glumaca ansambla nije stalo na scenu godinu i po dana. Međutim, budžet pozorišta je 15 miliona dinara

Cenzura

12.septembar 2026. S.Ć.

Film Jasmile Žbanić je dobar za MoMu, ali ne i za direktorku Muzeja Jugoslavije

Bez obrazloženja, Gordana Vujović v.d. direktorka Muzeja Jugoslavije otkazala je prikazivanje filma Jasmile Žbanić „Blum – Gospodari svoje budućnosti“ na programu Leto u Muzeyu

Komentar
Overavanje potpisa za Studentsku listu, veliki red

Komentar

Sitne i krupne pakosti: „Alšksndar Vučić“ protiv gerile

Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja

Nemanja Rujević
Veliki transparent Studenti pobeđuju ispred Narodne skupštine

Pregled nedelje

Padaj mržnjo i nepravdo

Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti

Filip Švarm
23. maj

Komentar

Rađanje građana iz duha republike

Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1862
Poslednje izdanje

Ova situacija

Srbija pred izborom Pretplati se
Špijuniranje studenata

Kad Veliki brat uzjaše Pegaza

Režim protiv naroda

Naprednjačka javno-privatna agencija

Portret savremenika: Hašim Tači

Presuda visokog rizika

Evropska krajnja desnica u službi Trampa i Putina

Probijanje vatrenog zida

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure