U periodu stagnacije i produkcije i programa u kulturi, Beograd dobija novi festival - Balkanski festival filmske režije. „Režija nije samo zanatski postupak, već prostor autorske slobode i odgovornosti“, kaže Darko Bajić, jedan od osnivača
U periodu kad Sekretarijat za kulturu Grada Beograda otkazuje konkurse za sufinansiranje programa, kad Zrenjanin radi isto to sa Prestonicom kulture, kad se filmski i pozorišni festivali odlažu za jesen, i kad Ministarstvo kulture nikako da objavi šta namerava sa ovogodišnjim konkursima, najavljen je početak novog festivala. I to je, u ovom moguće nikad većem deficitu kulturnih programa, lepa vest.
Elem: prvi Balkanski festival filmske režije (BFFR) biće održan od 10. do 14. juna u tri bioskopa u Beogradu: u MTS dvorani, u Domu omladine Beograd i u bioskopu „Zvezda“. Otvoriće ga novi film slavnog rumunskog reditelja Radu Žudea „Kontinental ’25“ nagrađenog na Berlinskom festivalu za scenario.
Reditelj Darko Bajić, koji je 2008. osnovao Internacionalni filmski festival režije u Leskovcu i bio njegov umetnički direktor do prošle godine, sada je sa Urošem Tomićem i Darjom Bajić osnovao Balkanski festival filmske režije. Produkciju potpisuje Bajićeva filmska kuća „Magična linija“, generalni pokrovitelj je Kancelarija za javnu i kulturnu diplomatiju Vlade Republike Srbije, a institucionalna podrška je Elektrodistribucija Srbije.
Balkanski festival je stara ideja
Darko Bajić kaže za „Vreme“ da u „Magičnoj liniji“ odavno „razmišljaju da osnuju festival koji će istaći balkanske reditelje“, i koji će, „u vremenu televizijske hiperprodukcije, reafirmisati rediteljsku poziciju i promovisati novi balkanski film i njegove reditelje. Takođe, namera nam je da pokažemo da režija nije samo zanatski postupak, već prostor autorske slobode i odgovornosti.“
Cilj im je i vraćanje bioskopu koji, u vremenu turbulentnih društvenih dešavanja mora biti shvaćen kao prostor za dublje promišljanje, dijalog i drugačije poglede na svet.
Vreme minimalne kulture
Činjenicu da su festival osnovali baš sad, u vreme kad su kulturni programi i produkcija svedeni na minimum, Darko Bajić objašnjava argumentom da „umetnost i film postoje u svim društvenim okolnostima“ kao i da je „upravo bioskop ostrvo slobode u kome i umetnici i gledaoci mogu da dožive puls vremena u kome živimo.“
Najavljuje da su za prvo izdanje izabrali „filmove koji su nagrađivani u svetu i koji nas magnetski privlače sličnostima i razlikama naših tradicija i nama bliskim mentalitetima. Festival traga i za filmskim jezikom budućnosti kroz svetsku selekciju premijernih filmova, i žanr filmove koji privlače gledaoce.“
BFFR će imati tri programa po osam filmova, od kojih je 19 premijernih. Osim balkanskih ostvarenja u dva programa, čiji su selektori Darko Bajić i Vinko Brešan, BFFR će prikazati i filmove iz celog sveta po izboru Uroša Tomića.
Bioskop „Zvezda“
U cilju oživljavanja bioskopa kao prostora društvenog događanja, BFFR će biti prikazivan i u bioskopu “Zvezda“ koga Darko Bajić opisuje kao „jedinog preostalog od malih gradskih bioskopa u Beogradu“, kako bi ukazali na „poduhvat mladih ljudi koji su ga spasli propasti i godinama ga čuvaju. Mi ga uključujemo u festival kao deo naše večne priče o potrebi da Beograd ima bioskop u kome će se prikazivati domaći i filmovi sa Balkana“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nagrada „Pavle Vuisić“ za životno delo dodeljena je Tanji Bošković. Istovremeno, Ministarstvo kulture nije odobrilo novac Udruženju filmskih glumaca Srbije za tu nagradu
Na crvenom tepihu ispred Narodnog pozorišta uoči otvaranja 32. Sarajevo film festivala viđene su brojne slavne ličnosti iz sveta filma iz celog regiona, predsednik Crne Gore Jakov Milatović a u masi na ulici vijorilo se i desetak zastava Palestine
Hedlajner prve večeri Nišvila bio je Inkognito, Vlatko Stefanovski je podigao publiku na noge sa „Skopjem“, a ceo festival se odvija bez državne pomoći – zahvaljujući mazohizmu
Kultura sećanja treba da postoji ali da se obostrano ne koristi kao izvor novog narastajućeg nacionalizma, koji nije ništa drugo nego rađanje mržnje prema onom drugom. Tu malo mesta preostaje za ljubav. Kad svake godine sipate so na tu ranu, ta rana se sve više i više otvara. Ponavljam, postojalo je jedno vreme i u Hrvatskoj i u Srbiji kad su ljudi koji odlučuju nastojali da nekako taj život jednih pored drugih bude moguć. Sada to izgleda potpuno iracionalno, bezizlazno. Rat nije završen
Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“
Desničarske partije nikako da podrže studentski pokret, uprkos kosovskom zavetu studenata i svoj onoj ikonografiji po principu „Kosovo je srce Srbije“. Jer desničarsko poimanje sveta je partikularno, a studenti čvrsto stoje na univerzalnosti republikanskog tla
Političke partije i organizacije koje su protiv režima Aleksandera Vučića sve drže u svojim rukama. Ako na izborima, kad god da budu bili, budu poražene, biće same krive
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.