

Kadrovi
Lazar Jovanov nasledio Ljubišu Ristića u KPGT-u
Umesto Ljubiše Ristića koji je postavljen u „Atelje 212“, v.d. direktora Pozorišta KPGT je Lazar Jovanov, glumac i reditelj poznat po ulogama u ovom kolektivu




Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema
Inicijativu, koja bi se očekivala od gradskih vlasti, preduzeo je Narodni muzej Zrenjanina.
Narodni muzej ovog grada pozvao je sugrađane koji poseduju predmete u vezi sa Industrijom tepiha „Proleter“, Fabrikom šešira „Begej“, „Slogom“ ili Fabrikom čarapa „Udarnik“, ili žele da podele priče o pomenutim fabrikama, kako bi podsetio javnost da je u vreme Jugoslavije Zrenjanin bio centar tekstilne industrije.
Inicijator ove akcije je kustoskinja Narodnog muzeja Aleksandra Kozarev.
Istorija
Istorija tekstilne industrije u Zrenjaninu starija je od jednog veka, podseća portal zrenjaninski.com.
Pišu da je čuvena Fabrika tepiha „Proleter“ osnovana 1894. godine, imala je uspone i padove od kojih se oporavljala, ali od poslednjeg, privatizacionog – nikako.
Ni šeširi se više ne prave u zrenjaninskim pogonima fabrike „Begej“, i ona je tokom tranzicije doživela neslavan kraj.
Fabrika, koja je proizvodila čuvene beretke i druge kape, u finansijskim problemima našla se krajem devedesetih godina prošlog veka, a agonija je nastavljena otvaranjem stečajnog postupka 2002. pred Privrednim sudom u Zrenjaninu koji je završen tek dvanaest godina kasnije.
Kineski tržni centar umesto fabrike
Na prostoru bivše fabrike trikotaže „Zita“ sada je kineski tržni centar, u bivšoj „Slogi“ takođe, a slična sudbina zadesila je i „Midere“. Ni u „Slavici“ se odavno ne šiju jorgani.
Sa privredne scene nestala je i Fabrika čarapa „Udarnik“. Zrenjaninski.com piše da je fabrika opstajala sve do početka dvehiljaditih kada ju je preuzela država, tako što je Agencija za privatizaciju radila novu procenu kapitala, razvlastila male akcionare, dotadašnje većinske upravljače, i državu uknjižila kao vlasnika sa 53 posto udela. Od tada je počela da se kruni imovina preduzeća u kojem je bilo zaposleno oko 400 radnika.
U međuvremenu je u grad na Begeju došla italijanska kompanija „Pompea“, koja je u industrijskoj zoni Bagljaš izgradila veliku fabriku za proizvodnju čarapa. Paradoksalno, dok je državni „Udarnik“ propadao, a radnici ostajali bez posla, država je istovremeno italijanskom investitoru dodeljivala finansijske podsticaje za zapošljavanje.
Inicijator ove akcije je kustoskinja Narodnog muzeja Aleksandra Kozarev.
Izvor: zrenjaninski.com
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


Umesto Ljubiše Ristića koji je postavljen u „Atelje 212“, v.d. direktora Pozorišta KPGT je Lazar Jovanov, glumac i reditelj poznat po ulogama u ovom kolektivu


Dvodnevni Festival eko književnosti u Beogradu predstavlja knjige koje istražuju posledice devastacije sveta oko nas, pokušavajući da ga spasu


Javnost unisono osuđuje imenovanje Ljubiše Ristića za v.d. direktora „Ateljea 212“. Glumci ovog pozorišta kažu da se „raduju“ što će im on „pomoći“


Na Sarajevskom filmskom festivalu biće 10 filmova iz Srbije, a u Veneciji jedan. Režirala ga je Jelena Maksimović, prva rediteljka iz Srbije u Veneciji posle 60 godina


Ljubiša Ristić, novi v.d. direktora „Ateljea 212“, nezvanično kaže za "Vreme" da se prihvatio te funkcije da bio pomogao ovom pozorištu koje je u problemima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve