
Kultura
Da li ste znali da sutra počinje Oktobarski salon
Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi

Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema
Inicijativu, koja bi se očekivala od gradskih vlasti, preduzeo je Narodni muzej Zrenjanina.
Narodni muzej ovog grada pozvao je sugrađane koji poseduju predmete u vezi sa Industrijom tepiha „Proleter“, Fabrikom šešira „Begej“, „Slogom“ ili Fabrikom čarapa „Udarnik“, ili žele da podele priče o pomenutim fabrikama, kako bi podsetio javnost da je u vreme Jugoslavije Zrenjanin bio centar tekstilne industrije.
Inicijator ove akcije je kustoskinja Narodnog muzeja Aleksandra Kozarev.
Istorija
Istorija tekstilne industrije u Zrenjaninu starija je od jednog veka, podseća portal zrenjaninski.com.
Pišu da je čuvena Fabrika tepiha „Proleter“ osnovana 1894. godine, imala je uspone i padove od kojih se oporavljala, ali od poslednjeg, privatizacionog – nikako.
Ni šeširi se više ne prave u zrenjaninskim pogonima fabrike „Begej“, i ona je tokom tranzicije doživela neslavan kraj.
Fabrika, koja je proizvodila čuvene beretke i druge kape, u finansijskim problemima našla se krajem devedesetih godina prošlog veka, a agonija je nastavljena otvaranjem stečajnog postupka 2002. pred Privrednim sudom u Zrenjaninu koji je završen tek dvanaest godina kasnije.
Kineski tržni centar umesto fabrike
Na prostoru bivše fabrike trikotaže „Zita“ sada je kineski tržni centar, u bivšoj „Slogi“ takođe, a slična sudbina zadesila je i „Midere“. Ni u „Slavici“ se odavno ne šiju jorgani.
Sa privredne scene nestala je i Fabrika čarapa „Udarnik“. Zrenjaninski.com piše da je fabrika opstajala sve do početka dvehiljaditih kada ju je preuzela država, tako što je Agencija za privatizaciju radila novu procenu kapitala, razvlastila male akcionare, dotadašnje većinske upravljače, i državu uknjižila kao vlasnika sa 53 posto udela. Od tada je počela da se kruni imovina preduzeća u kojem je bilo zaposleno oko 400 radnika.
U međuvremenu je u grad na Begeju došla italijanska kompanija „Pompea“, koja je u industrijskoj zoni Bagljaš izgradila veliku fabriku za proizvodnju čarapa. Paradoksalno, dok je državni „Udarnik“ propadao, a radnici ostajali bez posla, država je istovremeno italijanskom investitoru dodeljivala finansijske podsticaje za zapošljavanje.
Inicijator ove akcije je kustoskinja Narodnog muzeja Aleksandra Kozarev.
Izvor: zrenjaninski.com
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Na 61. Oktobarskom salonu koji u Beogradu počinje 7. novembra biće radovi 27 umetnika. Iz programa najavljenog u najavi moguće je naslutiti o čemu se ovde radi

Budući da je prvi birao datume, Beogradski džez festival (BJF) svoje 42. izdanje nehotice je „nasadio“ pred same parlamentarne izbore. U senci nadolazećih društvenih promena, bez uobičajenog publiciteta i pratećih programa ostao je i zbog toga što su mu glavni pokrovitelji ustanove na čijem čelu vise A. Šapić i N. Selaković. Uostalom, možda i bolje - zar biste takve želeli da vidite pre svirke za koju ste kupili ulaznicu? Skupština grada ionako je predugo već pomoćna zgrada Ćacilenda. S druge strane, nikad jači razlozi za „dobro da je uopšte održan“, bar nije odgođen i nema ne:jazz alternaciju. Plus, Šapić nije stigao da im ugradi kružni tok

Nema zvanične potvrde da je Miroslav Lekić podneo ostavku na mesto predsednika UO Filmskog centra Srbije kao što je najavio, ali drugi čelnici čije se ostavke traže o tome se ni ne oglašavaju

Gradski sekretarijat za kulturu odbio je da sufinansira 30. Festival koreografskih minijatura, a Ministarstvo kulture im je dalo novac kojim su platili salu. Zato jubilej obeležavaju samo dva dana i bez inostranih takmičara

Marina Abramović, Balkanski erotski ep, “Berliner Festspiele”, oktobar 2026.
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve