

Kultura
Film „Glavonja“ otvara Kids fest pričom o različitosti
„Videćete da oni nisu toliko drugačiji od nas“, izjavila je devojčica Marta Mihanović, glavna glumica filma “Glavonja” o devojčici koja sa autističnim bratom traži roditelje


Kako bi sačuvao tragove nekadašnjeg centra tekstilne industrije, Narodni muzej Zrenjanin preduzeo akciju prikupljanja uspomena na velike fabrike kojih više nema
Inicijativu, koja bi se očekivala od gradskih vlasti, preduzeo je Narodni muzej Zrenjanina.
Narodni muzej ovog grada pozvao je sugrađane koji poseduju predmete u vezi sa Industrijom tepiha „Proleter“, Fabrikom šešira „Begej“, „Slogom“ ili Fabrikom čarapa „Udarnik“, ili žele da podele priče o pomenutim fabrikama, kako bi podsetio javnost da je u vreme Jugoslavije Zrenjanin bio centar tekstilne industrije.
Inicijator ove akcije je kustoskinja Narodnog muzeja Aleksandra Kozarev.
Istorija
Istorija tekstilne industrije u Zrenjaninu starija je od jednog veka, podseća portal zrenjaninski.com.
Pišu da je čuvena Fabrika tepiha „Proleter“ osnovana 1894. godine, imala je uspone i padove od kojih se oporavljala, ali od poslednjeg, privatizacionog – nikako.
Ni šeširi se više ne prave u zrenjaninskim pogonima fabrike „Begej“, i ona je tokom tranzicije doživela neslavan kraj.
Fabrika, koja je proizvodila čuvene beretke i druge kape, u finansijskim problemima našla se krajem devedesetih godina prošlog veka, a agonija je nastavljena otvaranjem stečajnog postupka 2002. pred Privrednim sudom u Zrenjaninu koji je završen tek dvanaest godina kasnije.
Kineski tržni centar umesto fabrike
Na prostoru bivše fabrike trikotaže „Zita“ sada je kineski tržni centar, u bivšoj „Slogi“ takođe, a slična sudbina zadesila je i „Midere“. Ni u „Slavici“ se odavno ne šiju jorgani.
Sa privredne scene nestala je i Fabrika čarapa „Udarnik“. Zrenjaninski.com piše da je fabrika opstajala sve do početka dvehiljaditih kada ju je preuzela država, tako što je Agencija za privatizaciju radila novu procenu kapitala, razvlastila male akcionare, dotadašnje većinske upravljače, i državu uknjižila kao vlasnika sa 53 posto udela. Od tada je počela da se kruni imovina preduzeća u kojem je bilo zaposleno oko 400 radnika.
U međuvremenu je u grad na Begeju došla italijanska kompanija „Pompea“, koja je u industrijskoj zoni Bagljaš izgradila veliku fabriku za proizvodnju čarapa. Paradoksalno, dok je državni „Udarnik“ propadao, a radnici ostajali bez posla, država je istovremeno italijanskom investitoru dodeljivala finansijske podsticaje za zapošljavanje.
Inicijator ove akcije je kustoskinja Narodnog muzeja Aleksandra Kozarev.
Izvor: zrenjaninski.com
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


„Videćete da oni nisu toliko drugačiji od nas“, izjavila je devojčica Marta Mihanović, glavna glumica filma “Glavonja” o devojčici koja sa autističnim bratom traži roditelje


Nadamo se najboljem, da će građani i građanke glasati po savesti, za bolje sutra – rekao je Srđan Dragojević na Laguninom mesecu knjige, gde je potpisivao svoj novi roman “Crveni”


„Crna lista“ je mnogo više od festivala: ljudi koji dolaze jedni zbog drugih. Da razgovaraju, da se upoznaju, da se nasmeju, da se ne slože, a da ipak ostanu zajedno


Ovogodišnji Bemus počinje koncertom operskih umetnika iz Rusije, a do kraja festivala u Beograd dolaze i orkestri iz Sofije, Soluna i Budimpešte. U oktobru u prestonicu dolazi i maesto Zubin Mehta, na poziv i zbog Beogradske filharmonije


Kadare, Vegel, Varadi, Đukić-Perišić, Veljanovski, su neki od autora čije je javno prepoznate knjige objavila Akademnska knjiga ove godine, ali ih neće biti na Sajmu knjiga. Ne zaboravimo Memoare slikara Paje Jovanovića
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve