

Preporuka
Razgovori pod Pekićevom lipom
Zasnovano na stotinama sati razgovora sa savremenicima, „Smrt slobodi“ je možda najpotpunije biografsko delo o velikom Borislavu Pekiću




Nakon 39 godina čekanja, otvoren je Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrovića na dan Rastkovog rođenja, za odabrane medije
Juče je, 15. maja, nakon 39 godina, otvoren Spomen-muzej Nadežde i Rastka Petrović, koji je deo Narodnog muzeja Srbije. Otvaranje je uptriličeno na dan rođenja Rastka Petrovića „čime se Narodni muzej Srbije i Ministarstvo kulture pridružuju praksi istorijske tačnosti i doslednosti u predstavljanju ličnosti od nacionalnog značaja“, rekao je ministar Nikola Selaković otvarajući Muzej.
Svečanost je bila zatvorenog tipa, barem za većinu medija. Špekuliše se da je svemu kriv Generalštab, odnosno pitanja s njim u vezi koja bi ministru eventualno mogli da postave novinari.
Ministar Selaković je podsetio da je „u ovoj kući, na adresi Ljubomira Stojanovića 25, u srcu beogradske Profesorske kolonije, živela Ljubica Luković, čuvar porodičnog nasleđa porodice Petrović koja je zaveštala svoju kuću Narodnom muzeju sa željom da ona postane dom sećanja na Nadeždu i Rastka. Iako je muzej otvoren 1977. godine, uslovi nisu dozvoljavali dugotrajno očuvanje zbirke. Od 1986. godine do danas, ova kuća je bila zatvorena ali nikada zaboravljena“.
Tematski koncept stalne postavke povezuje izgled i duh porodičnog doma i muzejskog prostora.
Prema rečima Bojane Borić Brešković, direktorke Narodnog muzeja Srbije, stalna postavka Spomen-muzeja „napravljena je u čast najmlađeg Petrovića, Rastka – pisca, strastvenog kolekcionara, diplomate i putopisca, renesansnog čoveka modernog doba, i njegove sestre Nadežde, predvodnice naše moderne likovne umetnosti, prve žene“ srpske fotografije, humaniste, aktivnog učesnika kulturnog i društvenog života tokom prvih, burnih decenija 20. veka.“
Borić-Brešković je objasnila da „ova važna kuća sećanja oživljava izuzetna umetnička dela Nadežde Petrović i neobjavljenu rukopisnu građu, kolekcionarske i upotrebne predmete, crteže i retka pisma Rastka Petrovića, koja svedoče o njegovoj dubokoj povezanosti sa evropskim kulturnim centrima, ali i geografskim tačkama od Afrike do Severne Amerike.“
Prilikom jučerašnjeg otvaranja naglašeno je da je izabran dan Rastkovog rođendana po Gregorijanskom kalendaru.
Izvor: Večernje novosti


Zasnovano na stotinama sati razgovora sa savremenicima, „Smrt slobodi“ je možda najpotpunije biografsko delo o velikom Borislavu Pekiću


Sa malim zakašnjenjem, a bez objašnjenja zašto, objavljena je selekcija ovogodišnjeg Bitefa. Biće sedam predstava, o kojima je uprava festivala javnost obavestila pismeno


U Subotici SNS je prekrio Mlin Smolenski, kulturni spomenik i mesto stradanja, banerom „Srbija pobeđuje“ bez dozvole Zavoda za zaštitu spomenika kulture


Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati


Šta danas znači gledati, a ne videti? Izložba Metod u ludilu Vesne Perunović, otvorena u Galeriji DOTS u Beogradu, kroz prostorne instalacije istražuje kolektivno slepilo, nasilje, ljudska prava i odgovornost pojedinca u vremenu dubokih društvenih podela
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve