img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

12. međunarodni festival monodrame "Vidlunja", Ukrajina (24–30. avgust 2011)

Monospektakl, pričanje priča

07. septembar 2011, 20:54 Dragana Bošković
UNUTRAŠNJI SVETOVI: Scene iz predstava „Natašin san“…
Copied

Na ovogodišnjem festivalu monodrame "Vidlunja", održanom u ukrajinskom gradu Hmeljnicku tokom poslednje nedelje avgusta, prikazane su predstave komplementarne u stvaranju mozaika kultura, sudbina, stilova, i sve su bili odlične

Za „Vreme“ iz Hmeljnicka

U nama veoma dalekom ukrajinskom gradu Hmeljnicku (u kome, dabome, postoji značajna proizvodnja piva, „hmelj pivo“), 350 km od Kijeva, gospođa Nina Mazur, iz Hanovera, po poreklu Ukrajinka, osnovala je jedan od najznačajnijih svetskih festivala monodrame, „Vidlunja“ („Odjek“). Gospođa Nina, pesnikinja, spisateljica, poliglota, pozorišna kritičarka, potpredsednica je UNESKO-vog Internacionalnog foruma teatra jednog glumca (MIT), izuzetno upućena, kako u tajne najliterarnijeg od svih pozorišnih žanrova, monodrame, tako i u rasprostranjenost specijalizovanih svetskih festivala ovog teatarskog „storitelinga“.

Pozorište nekadašnjeg SSSR ima tradiciju ovog „raskaza“, dramske forme pripovedanja. Pošto i mi u Srbiji već dugo imamo Međunarodni festival monodrame i pantomime, u Zemunu, nije nam stran ovaj legitiman način da, naposletku, glumac uzme sopstvenu sudbinu u ruke i sam napravi teatarski čin, bez mučnog čekanja da ga se neki reditelj ili direktor drame seti.

U tom smislu, festival „Vidlunja“ je za vašeg izveštača, koji je i sam, kao dramaturg, autor jedne dugovečne monodrame, pa strukturu „dramskog storitelinga“ zna i iznutra, bio više nego zanimljiv.

…i „Kod“

IGRA POSLE IGRE: Iz Kirgizije je došla divna, vremešna, a prelepa glumica Tolgonaj Kanimetova, članica Dramskog teatra Umuraliev, iz glavnog grada ove zemlje Biškeka. Obrazovana na moskovskom GITIS-u, gospođa Kanimetova je upečatljivo odigrala monološku adaptaciju drame kirgizijskog znanog pisca Čingiza Ajtmatova, Sećam se. Majku, koja je sve najmilije izgubila, ali u njoj još živi tračak svetlosti i lepote, gospođa Kanimetova je, uz prekrasnu tradicionalnu muziku rodnog kraja, odigrala u klasičnom ključu, nama vrlo zanimljivom – umereno, emotivno, sugestivno, uz karakterističan scenski pokret.

Suprotnost ovoj tradicionalnog dramskoj priči je bio poljski glumac srednje generacije Januš Stolarski, neobično nalik, i po pojavi i po stilu, našem slavnom Jožefu Nađu. Širom sveta monodrame, Stolarski, obrazovan na Akademiji u Krakovu, izaziva oduševljenje svojom monaškom posvećenošću fizičkom teatru, istraživanjem u mikrosvetu pokreta, ispunjavajući svaki trenutak svoje predstave razarajućom energijom i potresnom koncentracijom. Na „Vidlunji“ je igrao autorski projekat Kod, koji je u četrdesetak minuta, koliko traje i originalna muzička numera, prikazao borbu čovekove svesti sa unutrašnjim konfliktnima.

Još jedan „monospektakl“ (što je bolji naziv od „monodrama“, jer drame, zapravo, ne mora da bude, i pripovedanje se legitimno računa), na koji bismo skrenuli pažnju onima koji biraju predstave za ovakve festivale, jeste nastup litvanskog glumca Aleksandrasa Rubinovasa, člana Kamernog teatra iz grada Kaunasa. Nama, koji smo obožavaoci litvanskog teatra (Nekrošijus, Koršunovas…) i kojima je BITEF učinio uslugu da smo ih gledali i uživali u njihovim neobičnim, po svemu posebnim predstavama koje dolaze iz nama nepoznate ritualne kulture i specifičnog jezika, bilo je nezaboravno videti Rubinovasa, koji je, u režiji Stanislovasa Rubinovasa, odigrao krajnje prostudiranu, a duhovitu predstavu Igra posle igre. U njoj se pozabavio glumačkim doživljajem tumačenja velike klasike, Šekspira, pre svega: Šta, intimno, oseća glumac, pritom, šta ga pokreće, a šta ga koči? Član jedne od najznačajnijih litvanskih pozorišnih porodica, Aleksandras Rubinovas je igrao, pevao, svirao, kao da je na sceni Rojal Korta čitav jedan ansambl.

OSTALO: Nina Mazur je na ovogodišnji festival „Vidlunja“ pozvala monospektakle koji su komplementarni u stvaranju mozaika kultura, sudbina, stilova, i svi su bili odlični, osim neočekivanog razočaranje francuskim glumcem Anrijem Gruvmanom, koji je došao ovenčan slavom nastupa u Avinjonu, Edinburgu, Moskvi, Ženevi, Jerusalimu, Lisabonu… U Ukrajini je, neuspešno i neubedljivo, odigrao premijeru skeča Samo budi ovde koji se nije nikome svideo, i to je jasno rečeno.

Od ostalih, izdvajamo izvrsnu mladu glumicu, Marinu Karcevu (Regionalno pozorište „Gončarov“, Uljanovsk, Rusija), koja je sudbinu napuštenog deteta, optuženog za ubistvo, monodramu Natašin san, u režiji Linasa Zajkauskasa, odigrala tako da niko to neće zaboraviti. Autorka teksta je dvadesettrogodišnja Jaroslava Pulinovič, sve poznatija ruska dramska spisateljica, studentkinja Nikolaja Koljade iz Jekaterinburga, koja, nažalost, ima život koji inspiriše ovakav siže.

Ostali su, dakle, bili: Sergij Moskalenko (Harkov, Ukrajina), Valerij Šuškevič (Minsk, Belorusija), Rahel Kovner (Jerusalim, Izrael), Zarui Hačatrjan (Jerevan, Jermenija), Vidmantas Fijalkauskas (Viljnus, Litvanija), Andre Mošoj (Berlin, Nemačka), Oleksandr Formančuk (Kijev, Ukrajina) i Ot Sep (Tartu, Estonija). Kao „master klas“ zaigrao je direktor festivala i Teatra monospektakla „Kut“ u Hmeljnicku, Volodimir Smotritelj.

Igrali su se, kao što je red, i lokalni i slavni autori, kao što su Dostojevski, Nabokov, Mišima, Konor Makferson i drugi, a gotovo sve predstave dobitnici su nagrada sa sličnih festivala održanih u Moskvi, Sankt Peterburgu, Kaunasu, Staroj Rusi… Mnogi glumci su i pedagozi na pozorišnim akademijama u svojoj sredini.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura
Galerija u Novom Sadu, natpisi

Lični stav

02.april 2026. Lidija Marinkov

Cenzura i održavanje privida

Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture

Otvaranje

02.april 2026. S. Ć.

Izložba „Od zemlje ka nebu“, neobuzdano prorastanje

Otvorena je izložba „Od zemlje ka nebu“ Dušana Petrovića na kojoj su skulpture od drveta – sekvoje, hrasta, bukve, graba i kedra

Dvostruki aršini

02.april 2026. S. Ć.

Zašto je Matica srpska otkazala koncert Katarine Jovanović

Matica srpska je otkazala koncert Katarine Jovanović zbog pevanja satirične pesme, a pre desetak godina je priređivala predavanja desničara

Premijera

02.april 2026. S. Ć.

Interesi vlasti nikad nisu interesi naroda, poruka je „Ričarda Drugog“ u JDP-u

„Ričard Drugi“ je nova predstava Jugoslovenskog dramskog, za koju njen reditelj Boris Liješević kaže da komunicira sa našim vremenom i da se u njoj kriju možda neki odgovori

Književnost

02.april 2026. Ivan Milenković

Narator kao pukotina

Srđan Valjarević, Narator je konačno progovorio i Roman o agoniji i vedrini; Laguna, 2024. i 2025.

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure