Galerija Matice srpske u Novom Sadu predstavila je novu stalnu postavku. Odustali su od ustaljenog hronološkog modela prezentovanja nacionalne umetnosti i izabrali tematski
Galerija Matice srpske u Novom Sadu predstavila je novu stalnu postavku u subotu, povodom 177 godina postojanja.
Stalna postavka je zasnovana na reviziji svega onoga što je kolekcija Galerije Matice srpske, zato što se i aktivnosti ove galerije zasnivaju na dijalogu prošlosti i sadašnjosti –pa je i nazvana „Revizija kolekcije Galerije Matice srpske“.
Od otvaranja Muzeja Matice srpske za javnost 1933. godine sve postavke prikazivale su odabrana dela u hronološkom sledu. Nakon preseljenja u sopstvenu zgradu 1958. godine, umetnička dela u stalnoj postavci bila su prikazana po vekovima i tako je ostalo sve do postavki koje su intenzivnije počele da se menjaju početkom ovog veka.
Upravnica GMS dr Tijana Palkovljević Bugarski je objasnila da su odustali od ustaljenog hronološkog modela prezentovanja nacionalne umetnosti i izabrali tematski. kroz analizu tema, fenomena i aktuelnih tumačenja.
U novoj stalnoj postavci predstavljeno je 450 umetničkih dela iz kolekcije Galerije Matice srpske koja su nastajala u periodu od 16. do 21. veka, a potpisuju ih 160 različitih autora.
Stalnu postavku prati modularni sistem predstavljanja umetničkih dela kroz 24 teme raspoređene po salama na dva sprata kroz sedam modula
Nova stalna postavka predstavlja odabrane savremene teme Utočišta: Čovek i okruženje, Tabu: Telo i um i Užitak: Rituali i navike,koji prikazuju osobenosti i domete srpske likovne umetnosti, njeno mestu u širem evropskom kontekstu i njeno ogledanje u savremenom trenutku.
Modul Skulptofilija je posvećen skulpturi, u Dečjoj sobisu slike detinjstva, dok posebno mesto zauzima i Soba za prepuštanje umetnosti kao prostor usmeren na praćenje aktuelnih tema i muzejskih praksi, ali i mogućnost uživanja publike u prepuštanju umetnosti, u jednoj sobi je priča o Biografiji ustanove, u jednoj je Puls kolekcije, najvažnija dela Galerije matice srpske….
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Čuo sam da je Disney strašno blizu tome da kompletan igrani film napravi bez ljudskog dodira. Scenaristi su se probali braniti, bili su dugo u štrajku. Pravilo koje su uspeli dobiti je da veštačka inteligencija može napisati scenario, ali da onda mora ići nekom živom scenaristi koji ima pravo to doraditi i sebe potpisati. Bojim se da će doći do ogromne manipulacije, jer će naći klince koji će to potpisati
Kada mladi ljudi kroz dramski proces shvate da u “Mišolovci” nema pogrešnog odgovora, da je greška legitiman alat učenja i da niko od njih ne očekuje gotov šablon, dešava se neverovatna transformacija. Oni brzo prepoznaju da su spori rezultati do kojih dolaze sopstvenim istraživanjem i traganjem mnogo stabilniji, dublji i trajniji od bilo kakve brze spoljašnje nagrade
„Milonga strasnih senki“ je zbirka priča o tangu koje su napisali Borhes, Kortasar – ukupno 24 hispanoameričkih autora koje volimo, ali je i knjiga o njegovoj duši
Autori festivala kratkog igranog filma u Bajinoj Bašti objašnjavaju da sloganom u veoma nepovoljnoj i teškoj godini za kulturu i film kuckaju u boriće parka gde se pod zvezdama održava festival - za sreću i pametnije odluke
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.