
Filmski centar Srbije
Zašto je smenjen Ivan Karl
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice
Upravo izabrana direktorka Opere Narodnog pozorišta u Beogradu je Ljubica Vraneš, solistkinja Opere, i članica poslaničke grupe „Aleksandar Vučić – Srbija ne sme da stane“ Skupštine Srbije, piše Nova.rs.
Postavljena je na mesto direktorke Opere nakon što je nedavno sa tog mesta premešten Dragoljub Bajić, takođe član SNS, kako bi postao v.d. upravnik Narodnog pozorišta.
Prema Statutu Narodnog pozorišta, čelnici Opere, Drame i Baleta se ne biraju konkursom, već svoj tim bira upravnik kuće.
Ljubica Vraneš je privukla pažnju javnosti zlatnim šalom koji je nosila u izbornoj noći 2023. tokom obraćanja Ane Brnabić, tada premijerke. Stajala je sve vreme tik uz nju, a mediji su primetili da je tek mesec dana pre toga primljena u stranku.
Posle toga je bila čest učesnik skupova SNS, na primer, pevala je himnu kad je predstavljen „Skok u budućnost“, a poslednji put je bila deo skupa 12. aprila „Ne damo Srbiju“. Osim što je članica republičkog parlamenta, ona je i članica Odbora za kulturu i informisanje, a takođe je i zamenica člana Odbora za dijasporu i Srbe u regionu i Odbora za evropske integracije. U Narodnom pozorištu se ostvarila u mnogim operskim rolama, pa i kao Karmen.
Poslednji put se za nju čulo krajem decembra 2024, kad je nakon izvođenja opere „Pepeljuga“ tokom poklona publici, Ljubica Vraneš odbila pruženu ruku dirigentkinje Ane Zorane Brajović , zato što je ona pre toga izašla pred publiku sa dignutom crvenom rukavicom.
Ivan Karl je potvrdio da više nije v.d. direktor FCS-a. O Jakovu Petroviću koji će od sada voditi ovu ustanovu, za sad se zna samo da je sin poznatog glumačkog para
Od tri knjige najnovijeg nobelovca za književnost koje su prevedene na srpski jezik, u knjižarama je dostupna samo jedna „Ide svet“. Laslo Krasnahorkai je dolazio u Srbiju i kao gost nekoliko festivala
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za književnost Laslo Krasnahorkai je poznat po svojim dugim, vijugavim rečenicama, distopijskim i melanholičnim temama
Znam da me dio ljudi politički ne voli zbog mog novinarstva, pa se to s ovom knjigom sigurno neće promijeniti ni nabolje ni nagore. Jedan ekstremni desni nedeljnik prošlog je tjedna objavio naslovnicu sa slikama nas sedam i naslovom: “Sedam novinara batinaša”. Nekako ne vjerujem da jedna knjiga može to puno promijeniti. Ali – imam svoju publiku, i novinsku i knjišku. Knjiga se u Hrvatskoj izvrsno prodaje, što znači da dio ljudi ima potrebu za ovakvim usložnjavanjem stvari
Zdenino najbolje djelo je roman Glupača, u kojem ima autobiografskih elemenata i koji je postao kultnom knjigom mnogih čeških generacija, kako onih u egzilu tako i u domovini, jer se knjiga raznim podzemnim kanalima masovno krijumčarila u Čehoslovačku. Glupača se danas smatra jednom od temeljnih knjiga češke kulture i spada među najbolja prozna ostvarenja češke literature dvadesetog stoljeća
Istraživanje “Vremena”: Medicinski otpad na jugu Srbije
Kako vlast zamenjuje državne ustanove privatnim firmama Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve