img
Loader
Beograd, 32°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjica odlaska - Milan Mladenović

Kao da je bilo nekad

03. novembar 2004, 15:32 Slobodan Georgijev
Copied

Petog novembra navršava se deset godina od smrti Milana Mladenovića

Ljubav, Zemlja, Krug. Preturajući po kasetama i pločama mog starijeg brata, u jesen 1989. godine, našao sam neke albume grupe koja se zvala EKV. Brat mi je rekao da je to grupa „za pametne“ baš kao i Azra, i slična sranja. Brat je bio u pravu, ali sam samo uspeo da zapamtim pesmu Zemlja, koja je imala pristojan broj emitovanja na „dvestadvojci“. Čovek je pevao o tome kako svi možemo tu da živimo zajedno, kako je to za sve naše ljude i za svu našu decu, kako je to naša kuća. Ništa nisam razumeo, ali mi je glas tog tipa, zove se Milan Mladenović – rekao je brat, govorio da tu postoji neka snažna emocija. Nisam najbolje razumeo i vratio sam se slušanju Exploiteda, GBH-a, Pistolsa.

Početkom devedesetih bilo je glupo ako ne slušaš EKV, zapravo nisi imao pristup onim „normalnim“ devojčicama jer su se sve redom ložile na Milana. Zašto se nisam „ložio“ na EKV i zašto je to bila „ženska grupa“? Neko je pokušavao da mi objasni skrivena značenja stihova koje je Milan pevao, hteo je da mi kaže kako se tu govori o nekim „suštinskim stvarima“. Trebalo je ipak više eksplicitnije energije za nekog ko se bori sa pubertetom. To me je, naravno, frustiralo i učilo da 5. novembar 1994. godine dočekam bez osećanja žalosti. Štaviše, Svarog su svirali u KST-u i svi smo očekivali dobar provod uz samozvane rodonačelnike „smor-kora“. Koncert je počeo odavanjem počasti čoveku koji je za života postao „moderni klasik“. Pre nego što je umro, Milan je devedeset treće sa grupom svirao poslednju turneju po zemlji koja je gladovala i ratovala, ali to nije znala. Svirao je i devedeset četvrte u maju na velikom slavljeničkom koncertu na beogradskom sajmu (povod je bio tridesetogodišnjica rokenrola u Srba). Mislim da je to bio poslednji nastup EKV-a u Beogradu. Posthumno je objavljen njegov „brazilski“ album Angel’s breath.

Pazite na decu. Prema Milanu njegova porodica se posle Zagreba i Sarajeva, preselila u Beograd 1970. godine kada mu je bilo dvanaest godina. Milan će sa Bregovićem, Borom Đorđevićem i Štulićem činiti čudni krug „dece vojnih lica“ koja su „završila u rokenrolu“. Pank pokret krajem sedme dekade dvadesetog veka zalepio se na Milana kao krpelj. Iz mladalačkog pokušaja sa grupom Limunovo drvo proisteći će Šarlo akrobata, a iz Šarla su nastali Katarina II i Disciplina kičme. Posle jedne ploče, nastaće Ekatarina velika. Ploča Bistriji ili tuplji čovek biva kad Šarla Akrobate, najzrelija je ploča onoga što se nazivalo „novim talasom“ u rahmetli Jugoslaviji. Kako trojicu akrobata postaviti u ravnotežu? Grupa se raspala pre nego što je publika uspela da shvati šta se to dogodilo. Pank pozadina ostaće obeležje i Milanovog i Kojinog daljeg stvaralaštva, kako se to kaže. Poziv na slobodu, ismevanje malograđanštine, prevazilaženje malog čoveka u sebi, bekstvo iz ludnice svakodnevnog života, fraze koje idu uz idealističko određivanje pank ideologije – sve je to stalo na jednu ploču i par pesama sa kompilacije Paket aranžman. Pritom, što je važno, to su verovatno najbolje isproducirane stvari, uz Odbranu i poslednje dane Idola i Jahače magle Bajage i instruktora, u istoriji ovdašnje popularne muzike. Ako u kulturi postoji mesto za ovakav vid umetničkog izražavanja, onda je ta jedna ploča vokalno-instrumentalnog sastava Šarlo akrobata istinski međaš.

Dah anđela. Deset godina posle Milanove smrti i dvadeset godina od pojave EKV-a, gradovi u kojima je ovaj umetnik živeo pokušavaju da bace svetlo dalje. U međuvremenu, kolege su se odužile Milanu albumom na kome su se našle obrade pesama koje je on napravio. Kada je umro, u Beogradu se još uvek svake subote sviralo u KST-u, postojala je scena. Neki novi dečaci su pokušavali da se probiju pored „matorih“ iz osamdesetih. Milanove generacije danas gotovo i da nema u Srbiji, a njihovi naslednici nikada nisu ni postojali. Promena kulturnog modela iz devedesetih na kraju je uspela da poništi postojanje pristojne popularne muzike. Zemlja koja se nekad isticala rok scenom („najbolja posle Amerike, Engleske i Jamajke“) načinila je odlučan muzički i kulturni skok na (bliski) istok.

Ponekad neka televizija pusti onaj snimak iz SPENS-a, sa poslednje turneje EKV-a iz 1993. i Milanov glas i njegova muzika iznova izgledaju kao nešto novo i neotkriveno, kao nešto što govori o važnim stvarima na najbolji mogući način. „Melodičnost muzičke matrice žrtvovao je istinskoj emotivnosti koju su nosili stihovi pesama“, moglo bi da bude jedno od akademsko-teorijskih određenja Milanovog postupka. Čitav njegov životni i umetnički weltschmertz („Ti si volela moj weltschmertz„) neponovljiv i precizan, danas, sa distance, izgleda još značajniji i odličan je putokaz za neke koji će sutra možda pokušati da se ostvare kroz muziku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Iz života kulture

22.jul 2025. Sonja Ćirić

Prisilna deblokada SKC-a i DKC-a: I šta sad?

Počelo je čišćenje Dvorane KCB-a koja je u petak neplanirano odblokirana. Jutrošnje „oslobađanje“ SKC-a bilo je namerno i pokazno: da narod vidi šta ga čeka

Novi Sad

21.jul 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.jul 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.jul 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.jul 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure