img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjica odlaska - Milan Mladenović

Kao da je bilo nekad

03. novembar 2004, 15:32 Slobodan Georgijev
Copied

Petog novembra navršava se deset godina od smrti Milana Mladenovića

Ljubav, Zemlja, Krug. Preturajući po kasetama i pločama mog starijeg brata, u jesen 1989. godine, našao sam neke albume grupe koja se zvala EKV. Brat mi je rekao da je to grupa „za pametne“ baš kao i Azra, i slična sranja. Brat je bio u pravu, ali sam samo uspeo da zapamtim pesmu Zemlja, koja je imala pristojan broj emitovanja na „dvestadvojci“. Čovek je pevao o tome kako svi možemo tu da živimo zajedno, kako je to za sve naše ljude i za svu našu decu, kako je to naša kuća. Ništa nisam razumeo, ali mi je glas tog tipa, zove se Milan Mladenović – rekao je brat, govorio da tu postoji neka snažna emocija. Nisam najbolje razumeo i vratio sam se slušanju Exploiteda, GBH-a, Pistolsa.

Početkom devedesetih bilo je glupo ako ne slušaš EKV, zapravo nisi imao pristup onim „normalnim“ devojčicama jer su se sve redom ložile na Milana. Zašto se nisam „ložio“ na EKV i zašto je to bila „ženska grupa“? Neko je pokušavao da mi objasni skrivena značenja stihova koje je Milan pevao, hteo je da mi kaže kako se tu govori o nekim „suštinskim stvarima“. Trebalo je ipak više eksplicitnije energije za nekog ko se bori sa pubertetom. To me je, naravno, frustiralo i učilo da 5. novembar 1994. godine dočekam bez osećanja žalosti. Štaviše, Svarog su svirali u KST-u i svi smo očekivali dobar provod uz samozvane rodonačelnike „smor-kora“. Koncert je počeo odavanjem počasti čoveku koji je za života postao „moderni klasik“. Pre nego što je umro, Milan je devedeset treće sa grupom svirao poslednju turneju po zemlji koja je gladovala i ratovala, ali to nije znala. Svirao je i devedeset četvrte u maju na velikom slavljeničkom koncertu na beogradskom sajmu (povod je bio tridesetogodišnjica rokenrola u Srba). Mislim da je to bio poslednji nastup EKV-a u Beogradu. Posthumno je objavljen njegov „brazilski“ album Angel’s breath.

Pazite na decu. Prema Milanu njegova porodica se posle Zagreba i Sarajeva, preselila u Beograd 1970. godine kada mu je bilo dvanaest godina. Milan će sa Bregovićem, Borom Đorđevićem i Štulićem činiti čudni krug „dece vojnih lica“ koja su „završila u rokenrolu“. Pank pokret krajem sedme dekade dvadesetog veka zalepio se na Milana kao krpelj. Iz mladalačkog pokušaja sa grupom Limunovo drvo proisteći će Šarlo akrobata, a iz Šarla su nastali Katarina II i Disciplina kičme. Posle jedne ploče, nastaće Ekatarina velika. Ploča Bistriji ili tuplji čovek biva kad Šarla Akrobate, najzrelija je ploča onoga što se nazivalo „novim talasom“ u rahmetli Jugoslaviji. Kako trojicu akrobata postaviti u ravnotežu? Grupa se raspala pre nego što je publika uspela da shvati šta se to dogodilo. Pank pozadina ostaće obeležje i Milanovog i Kojinog daljeg stvaralaštva, kako se to kaže. Poziv na slobodu, ismevanje malograđanštine, prevazilaženje malog čoveka u sebi, bekstvo iz ludnice svakodnevnog života, fraze koje idu uz idealističko određivanje pank ideologije – sve je to stalo na jednu ploču i par pesama sa kompilacije Paket aranžman. Pritom, što je važno, to su verovatno najbolje isproducirane stvari, uz Odbranu i poslednje dane Idola i Jahače magle Bajage i instruktora, u istoriji ovdašnje popularne muzike. Ako u kulturi postoji mesto za ovakav vid umetničkog izražavanja, onda je ta jedna ploča vokalno-instrumentalnog sastava Šarlo akrobata istinski međaš.

Dah anđela. Deset godina posle Milanove smrti i dvadeset godina od pojave EKV-a, gradovi u kojima je ovaj umetnik živeo pokušavaju da bace svetlo dalje. U međuvremenu, kolege su se odužile Milanu albumom na kome su se našle obrade pesama koje je on napravio. Kada je umro, u Beogradu se još uvek svake subote sviralo u KST-u, postojala je scena. Neki novi dečaci su pokušavali da se probiju pored „matorih“ iz osamdesetih. Milanove generacije danas gotovo i da nema u Srbiji, a njihovi naslednici nikada nisu ni postojali. Promena kulturnog modela iz devedesetih na kraju je uspela da poništi postojanje pristojne popularne muzike. Zemlja koja se nekad isticala rok scenom („najbolja posle Amerike, Engleske i Jamajke“) načinila je odlučan muzički i kulturni skok na (bliski) istok.

Ponekad neka televizija pusti onaj snimak iz SPENS-a, sa poslednje turneje EKV-a iz 1993. i Milanov glas i njegova muzika iznova izgledaju kao nešto novo i neotkriveno, kao nešto što govori o važnim stvarima na najbolji mogući način. „Melodičnost muzičke matrice žrtvovao je istinskoj emotivnosti koju su nosili stihovi pesama“, moglo bi da bude jedno od akademsko-teorijskih određenja Milanovog postupka. Čitav njegov životni i umetnički weltschmertz („Ti si volela moj weltschmertz„) neponovljiv i precizan, danas, sa distance, izgleda još značajniji i odličan je putokaz za neke koji će sutra možda pokušati da se ostvare kroz muziku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Slučaj Generalštab

21.decembar 2025. S. Ć.

Kako su po Vučiću blokaderi digli cenu Trampovom hotelu

Marta prošle godine zidanje Trampovog hotela u Beogradukoštalo je oko 460 miliona evra, a sad, kad je sporazum propao, predsednik Vučić kaže da košta 750 miliona dok Jovanov i Đuka tvrde da je mnogo skuplji

Festival

20.decembar 2025. S. Ć.

„Festival u.prkos“ savremene umetničke igre kao čin otpora zaboravu

Festival „Dani Smiljane Mandukić“ biće održan uprkos činjenici da nije podržan, opstajući isključivo zahvaljujući posvećenju njegovih organizatora i učesnika

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu.

„ne:Bitef“

19.decembar 2025. B. B.

Mileni Radulović Gran pri „ne:Bitefa“

Milena Radulović dobila je Gran pri ne: Bitefa ne samo zbog uloge u „Procesu Peliko“, već i zbog svega što je napravila za sve žene u regionu

Intervju: Nenad Pavlović, reditelj

18.decembar 2025. Bratislav Nikolić

Stvaralaštvo je jedini protivotrov za smrtnost

Reč je o odnosu između oca i sina, o suočavanju sa konačnošću očinske figure, što se uvek događa iznenada bez obzira na to koliko se u mislima pripremali za to

Striming

18.decembar 2025. Zoran Janković

Dok nuklerani projektil leti prema tebi

Kuća dinamita, režija Ketrin Bigelou, igraju Idris Elba, Rebeka Ferguson, Gabrijel Baso; Netflix 2025.

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Ovalnoj sobi Bele kuće sa Donaldom Trampom

Pregled nedelje

Zbog čega Tramp ne može da smisli Vučića

Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“

Filip Švarm
Predsenik Srbije Aleksandar Vučić u Briselu u sedištu Evropske unije pred zastavama EU

Komentar

Ili Vučić ili EU

Građani Srbije nalaze se pred izborom: ili Vučić, ili Evropska unija. Sve ostalo je prazna priča

Andrej Ivanji
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1824
Poslednje izdanje

Propast projekta “Generalštab” i podizanje optužnice protiv ministra kulture

Dan kada im je krenulo nizbrdo Pretplati se
Intervju: Slobodan Beljanski, advokat

Demon zla hara našom državom

Intervju: Nikola Radin

Budžet Beograda – bankomat za povlašćene

Novi Pazar: Bitka za DUNP

Razvejavanje neznanja, propagande i predrasuda

Intervju: Anja Šifrin, predavačica na Univerzitetu Kolumbija

Suočavmo se sa fašizmom

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure