img
Loader
Beograd, 1°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Godišnjica odlaska - Milan Mladenović

Kao da je bilo nekad

03. novembar 2004, 15:32 Slobodan Georgijev
Copied

Petog novembra navršava se deset godina od smrti Milana Mladenovića

Ljubav, Zemlja, Krug. Preturajući po kasetama i pločama mog starijeg brata, u jesen 1989. godine, našao sam neke albume grupe koja se zvala EKV. Brat mi je rekao da je to grupa „za pametne“ baš kao i Azra, i slična sranja. Brat je bio u pravu, ali sam samo uspeo da zapamtim pesmu Zemlja, koja je imala pristojan broj emitovanja na „dvestadvojci“. Čovek je pevao o tome kako svi možemo tu da živimo zajedno, kako je to za sve naše ljude i za svu našu decu, kako je to naša kuća. Ništa nisam razumeo, ali mi je glas tog tipa, zove se Milan Mladenović – rekao je brat, govorio da tu postoji neka snažna emocija. Nisam najbolje razumeo i vratio sam se slušanju Exploiteda, GBH-a, Pistolsa.

Početkom devedesetih bilo je glupo ako ne slušaš EKV, zapravo nisi imao pristup onim „normalnim“ devojčicama jer su se sve redom ložile na Milana. Zašto se nisam „ložio“ na EKV i zašto je to bila „ženska grupa“? Neko je pokušavao da mi objasni skrivena značenja stihova koje je Milan pevao, hteo je da mi kaže kako se tu govori o nekim „suštinskim stvarima“. Trebalo je ipak više eksplicitnije energije za nekog ko se bori sa pubertetom. To me je, naravno, frustiralo i učilo da 5. novembar 1994. godine dočekam bez osećanja žalosti. Štaviše, Svarog su svirali u KST-u i svi smo očekivali dobar provod uz samozvane rodonačelnike „smor-kora“. Koncert je počeo odavanjem počasti čoveku koji je za života postao „moderni klasik“. Pre nego što je umro, Milan je devedeset treće sa grupom svirao poslednju turneju po zemlji koja je gladovala i ratovala, ali to nije znala. Svirao je i devedeset četvrte u maju na velikom slavljeničkom koncertu na beogradskom sajmu (povod je bio tridesetogodišnjica rokenrola u Srba). Mislim da je to bio poslednji nastup EKV-a u Beogradu. Posthumno je objavljen njegov „brazilski“ album Angel’s breath.

Pazite na decu. Prema Milanu njegova porodica se posle Zagreba i Sarajeva, preselila u Beograd 1970. godine kada mu je bilo dvanaest godina. Milan će sa Bregovićem, Borom Đorđevićem i Štulićem činiti čudni krug „dece vojnih lica“ koja su „završila u rokenrolu“. Pank pokret krajem sedme dekade dvadesetog veka zalepio se na Milana kao krpelj. Iz mladalačkog pokušaja sa grupom Limunovo drvo proisteći će Šarlo akrobata, a iz Šarla su nastali Katarina II i Disciplina kičme. Posle jedne ploče, nastaće Ekatarina velika. Ploča Bistriji ili tuplji čovek biva kad Šarla Akrobate, najzrelija je ploča onoga što se nazivalo „novim talasom“ u rahmetli Jugoslaviji. Kako trojicu akrobata postaviti u ravnotežu? Grupa se raspala pre nego što je publika uspela da shvati šta se to dogodilo. Pank pozadina ostaće obeležje i Milanovog i Kojinog daljeg stvaralaštva, kako se to kaže. Poziv na slobodu, ismevanje malograđanštine, prevazilaženje malog čoveka u sebi, bekstvo iz ludnice svakodnevnog života, fraze koje idu uz idealističko određivanje pank ideologije – sve je to stalo na jednu ploču i par pesama sa kompilacije Paket aranžman. Pritom, što je važno, to su verovatno najbolje isproducirane stvari, uz Odbranu i poslednje dane Idola i Jahače magle Bajage i instruktora, u istoriji ovdašnje popularne muzike. Ako u kulturi postoji mesto za ovakav vid umetničkog izražavanja, onda je ta jedna ploča vokalno-instrumentalnog sastava Šarlo akrobata istinski međaš.

Dah anđela. Deset godina posle Milanove smrti i dvadeset godina od pojave EKV-a, gradovi u kojima je ovaj umetnik živeo pokušavaju da bace svetlo dalje. U međuvremenu, kolege su se odužile Milanu albumom na kome su se našle obrade pesama koje je on napravio. Kada je umro, u Beogradu se još uvek svake subote sviralo u KST-u, postojala je scena. Neki novi dečaci su pokušavali da se probiju pored „matorih“ iz osamdesetih. Milanove generacije danas gotovo i da nema u Srbiji, a njihovi naslednici nikada nisu ni postojali. Promena kulturnog modela iz devedesetih na kraju je uspela da poništi postojanje pristojne popularne muzike. Zemlja koja se nekad isticala rok scenom („najbolja posle Amerike, Engleske i Jamajke“) načinila je odlučan muzički i kulturni skok na (bliski) istok.

Ponekad neka televizija pusti onaj snimak iz SPENS-a, sa poslednje turneje EKV-a iz 1993. i Milanov glas i njegova muzika iznova izgledaju kao nešto novo i neotkriveno, kao nešto što govori o važnim stvarima na najbolji mogući način. „Melodičnost muzičke matrice žrtvovao je istinskoj emotivnosti koju su nosili stihovi pesama“, moglo bi da bude jedno od akademsko-teorijskih određenja Milanovog postupka. Čitav njegov životni i umetnički weltschmertz („Ti si volela moj weltschmertz„) neponovljiv i precizan, danas, sa distance, izgleda još značajniji i odličan je putokaz za neke koji će sutra možda pokušati da se ostvare kroz muziku.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kadrovi

18.januar 2026. S. Ć.

Bitef je dobio novi Odbor i predsednika Spasoja Ž. Markovića

Dramaturg Spasoje Ž. Marković, novi je predsednik Odbora Bitefa. Voli brzu vožnju, pa Narodno pozorište u Nišu gde je do skora bio direktor, mora da plati kaznu

Filharmoničari

17.januar 2026. S. Ć.

Beogradska filharmonija na rođendanu Zubina Mehte u Indiji

Beogradska filharmonija je koncertima u Indiji otvorila svetsku proslavu rođendana maestra Zubina Mehte. Jedno od iznenađenja na proslavi bio je i ajvar

Kadrovi

17.januar 2026. S. Ć.

Promene na čelu Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Aleksandar Stamatović i Milan Stojković imenovani su za v.d. direktore Pozorišta na Terazijama i Teatra Vuk

Država i umetnici

16.januar 2026. Sonja Ćirić

Zašto su članovi komisije za nacionalnu penziju anonimni

Ne zna se ko je birao kandidate za nacionalnu penziju, ali ni još mnogo toga u vezi ovog priznanja kojim se država zahvaljuje umetnicima za vrhunski doprinos kulturi

Lazar Ristovski

Premijera

16.januar 2026. Đorđe Bajić

Da li filmom „Saučesnici“ Lazar Ristovski „pumpa“?

Film „Saučesnici“ čiji je producent Lazar Ristovski, razgolićuje koruptivni sistem u kome živimo. Da li je Ristovski odlučio da „pumpa“?

Komentar
Kolaž Aleksanfar Vučić i Ana Bekuta

Pregled nedelje

Đavolu bih dušu dala za merak

Zašto Vučić iz Abu Dabija kaže da će „blokaderi“ ako dođu na vlast „silovati žene“ i „jahati popove“? Zato da sablazni i odvuče pažnju od koncerta Ane Bekute u Čačku teškog 40 000 evra dok Čačani plaćaju hodanje trotoarom

Filip Švarm    

Komentar

Dubina dna Partizana i nekuženja Ostoje Mijailovića

Teško je izračunati ko je koliko kriv za ponor u kojem je košarkaški klub Partizan. Ali predsednik Ostoja Mijailović volontira za najvećeg krivca time što ne razume da mora da ode i tako otvori šansu za novi početak

Nemanja Rujević
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1828
Poslednje izdanje

Novi Trampov poredak (I)

Najpoželjnija nekretnina za američkog predsednika Pretplati se
Novi Trampov poredak (II)

Hronika najavljene smrti

Intervju: Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku

Kako su naprednjaci upropastili vojsku i policiju

Elektroprivreda

Struja našeg nezadovoljstva

Intervju: Milan Glavaški, grupa “Vashy”

Ne mogu da pobegnem od sebe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure