img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Film

Ko žanje „Žetvu“

25. mart 2026, 14:09 Đorđe Bajić
Žetva Foto: Printscreen / MTS
Film „Žetva"
Copied

Ostaje utisak propuštene prilike - projekta „Žetva" koji je možda imao nameru i političku težinu, ali nije uspeo da pronađe ubedljiv, umetnički relevantan način da je prenese. Srce je presađeno, ali nije zakucalo

U najkraćem – „Žetva“ (2026) je film bez koga smo mogli i na koga je potrošen novac za koji je mogla da bude pronađena kud i kamo svrsishodnija namena. Promašenost ovog „projekta od nacionalnog značaja“ ispoljava se na više nivoa. Nije to najgori film na svetu, da ne preterujemo, poseduje određeni stepen gledljivosti i u glavnoj ulozi ima Metjua Meknaltija koji se zaista junački bori sa ograničenjima scenarija, ali, u zbiru: utisak je krajnje mlak. Ono što smeta jeste očigledna propagandna nota (koja je, da se ne lažemo, i bila očekivana), ali još više od toga činjenica da je u osnovi reč o filmu za koji je teško objasniti zašto uopšte postoji – kome se obraća i šta zapravo želi da postigne.

 

Uznemirujuće vizije

Da se podsetimo. „Žetva“ je dvosatni igrani filmu na kome je radio američki reditelj i scenarista Pol Kampf (dok je reditelj u postprodukciji Mladen Šević ), a koji je zasnovan na romanu „Srpsko srce Johanovo“ Veselina Dželetovića. U centru priče je nemački baron Johan fon Vagner (glumi ga pomenuti Metju Meknalti, britanski glumac nemačkog porekla sa pristojnom karijerom), koji nakon transplantacije srca počinje da doživljava uznemirujuće vizije koje ga vode na Kosovo i Metohiju gde saznaje o Žutoj kući i ilegalnoj trgovini organima.

Već iz same premise vidi se ambicija: film pokušava da spoji ličnu, gotovo metafizičku priču o identitetu i krivici sa politički i istorijski teškom temom. Problem je što ta dva sloja nikada ne uspevaju da se organski povežu. Umesto kompleksne drame, dobija se ilustrativna naracija koja više insistira na poruci nego na filmskom izrazu. Ako je ideja bila da se „naša priča“ predstavi međunarodnoj publici – što se jasno vidi po međunarodnoj glumačkoj postavi (Metju Meknalti, Angus Mekfajden i drugi), odluci da veći deo filma bude na engleskom i produkciji koja uključuje strane saradnike – rezultat je, paradoksalno, nedovoljno ubedljiv upravo za to tržište.

Film Žetva
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Premijera filma „Žetva“, u režiji i po scenariju američkog autora Pola Kampfa
Bez autorske prepoznatljivosti

Kampfova režija je funkcionalna, ali krajnje rutinska – dok se isto može napisati i za muziku (Goran Bregović), fotografiju (Radan Popović), kostime (Jelena Đorđević)… Na papiru, odabrana srpska ekipa je bila odlična: ali u praksi nešto nije kliknulo.

„Žetvi“ nedostaje autorska prepoznatljivost i estetska zaokruženost neophodna za A-festivale, ali istovremeno nema ni dovoljno energije, ritma i uzbudljivosti da bi privukao širu publiku – pogotovo inostranu, ali i domaću (film je za prvi vikend pogledalo oko 11.000 gledalaca u Srbiji, ali ta cifra, iako ne katastrofalna, svakako ne ukazuje da će film biti hit).

Na nivou scenarija problemi su možda i najočigledniji. Priča deluje kao da je koncipirana oko ideje – konkretno, razotkrivanja zločina i moralne poruke – a ne oko likova. Johan kao protagonist ima potencijalno zanimljiv unutrašnji konflikt (živi sa srcem žrtve i nosi tuđu traumu), ali film ne uspeva da ga razvije u punokrvnog, psihološki uverljivog lika. Njegova potraga deluje više kao narativni mehanizam nego kao stvarna lična transformacija. Dramaturgija je neujednačena: film čas pokušava da podigne tenziju, čas zapada u statičnost, bez jasnog osećaja ritma (energičnija montaža bi tu svakako pomogla jer je u filmu bar 20, ako ne i više minuta čistog viška).

 

Film Žetva
Foto: Tanjug / Vladimir Šporčić
Predsednica Narodne skupštine Republike Srbije Ana Brnabić i ministar kulture Nikola Selaković na premijeri filma
Očigledna ambicija

Iako se oslanja na žanrovsku matricu trilera i ima elemente misterije i filma potrage/osvete, „Žetva“ deluje razvučeno i neuzbudljivo. Ključne scene koje bi trebalo da nose emotivnu ili narativnu težinu ostaju nedovoljno razrađene, dok se sporedni momenti nepotrebno produžavaju.

Dodatni problem je i tonalna neujednačenost. Film pokušava da bude istovremeno intimna drama o savesti, politički angažovan film i žanrovski triler – ali ne uspeva da jasno odluči šta je od toga primarno. U tom raskoraku, svaki od tih slojeva ostaje nedovoljno razvijen.

U konačnom zbiru, „Žetva“ je film sa očiglednom ambicijom i „velikom temom“, ali bez adekvatnog filmskog izraza. Ostaje utisak propuštene prilike – projekta koji je možda imao nameru i političku težinu, ali nije uspeo da pronađe ubedljiv, umetnički relevantan način da je prenese. Srce je presađeno, ali nije zakucalo.

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Kosovo Žuta kuća Film Žetva Žetva Trgovina organima
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

09.novembar 2026. S. Ć.

Na čelo SNP-a postavljen bivši direktor Opere čiju smenu traže zaposleni

Nakon ostavke Dragane Milošević v.d. upravnice SNP-a, na to mesto je postavljen Željko Andrić direktor Opere iako zaposleni traže promenu cele uprave

Kultura

09.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ko izlaže na Oktobarskom salonu, i koliko to košta

O 61. Oktobarskom salonu ima malo informacija. Ne zna se na primer čime su izabrani umetnici zaslužili da reprezentuju aktuelnu umetničku svetsku scenu i koliko sve to košta

Kultura

09.novembar 2026. S. Ć.

Finalisti regionalne nagrade “Zlatni triler”

Od 37 romana autora iz regiona, izdvojeno je troje finalista za nagradu “Zlatni triler” koju dodeljuje Udruženje pisaca trilera

Nauka

09.novembar 2026. S. Ć.

Konferencija „Muzejski predmet – svedok vremena“

Sekcija istoričara Muzejskog društva organizuje drugu stručnu konferenciju, na kojoj će predstaviti rezultate novih istraživanja. Država im u tome ne pomaže

Kultura

08.novembar 2026. S. Ć.

Da li Nišu smeta nagrada “Branko Miljković” ili samo Radmila Lazić

Niški kulturni centar mesecima čeka da mu Grad odobri predlog članova žirija za ovogodišnjeg dobitnika nagrade “Branko Miljković”, za koju konkuriše 142 autora, i kakve to veze ima sa Radmilom Lazić

Komentar
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Alta banka u Beogradu

Komentar

ALTA imperija i privođenje Macure: Operacija na otvorenom srcu korumpiranog režima

ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1870
Poslednje izdanje

Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save

Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati se
Intervju: Vojni analitičar Aleksandar Radić

Rat bezbednjaka protiv vlastitog naroda

BIA posle političkih promena

Kako bezbedno razmontirati partijsku tajnu policiju

Raspad sistema

Hapšenja, ostavke i drugi znaci života

Savremena opera

Cirkus nemogućeg pripadanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure