Dokumentarac „Gospodin Niko protiv Putina“ Pavela Talankina nagrađen Oskarom, prikazan je premijerno i u Srbiji. U Rusiji je zabranjen, jer promoviše ekstremizam i terorizam
TV N1 Beograd je za prvomajske praznike, a u saradnji sa festivalom Beldocs, emitovala film Gospodin Niko protiv Putina Pavela Talankina, koji je ove godine dobio Oskara za najbolji dokumentarac. Bilo je to njegovo premijerno prikazivanje u Srbiji.
Pavel Paša Talankin (36) snimao je ovaj film u školi u kojoj je radio, beležeći pojačavanje ratne propagande nakon ruske invazije na Ukrajinu. Film je kombinacija snimaka sa terena, iz škole, i Talankinove naracije nalik dnevniku, čime slika integraciju ideoloških poruka u svakodnevnu školsku rutinu.
Rusija je zabranila ovaj dokumentarac uz obrazloženje da „promoviše ekstremizam i terorizam“. Pavel Talankin je u egzilu, negde u Evropi.
Izgubljen Oskar
Desilo se da je dan pre emitovanja njegovog filma u Srbiji, Talankinov Oskar izgubljen, a zatim i nađen, na njujorškom aerodromu, što je svakako još više povećalo zainteresovanost sveta za dokument o Putinovoj Rusiji.
Naime, Pavel Talalkin je nosio Oskara u ručnom prtljagu, ali mu obezbeđenje aerodroma Džon F. Kenedi nije dozvolilo da pozlaćenu statuetu tešku 3,9 kilograma unese u „Lufthanzin“ avion na letu za Nemačku, iz bezbednosnih razloga.
Međutim, u Nemačkoj se ispostavilo da Oskara – nema. Posle mnogo uzbuđenja i uz angažovanje velike ekipe policajaca, Oskar je ipak nađen i do sad je verovatno vraćen vlasniku.
Pavel Talankin je više puta putovao sa svojim Oskarom, kao i sa BAFTA nagradom, koje je obe osvojio ove godine, kako unutar SAD, tako i na međunarodnim letovima i, kako je izjavio, nikada nije imao problema da unese Oskara u avion. Tokom najnovijeg boravka u Njujorku, dodavao ju je studentima u publici na univerzitetu gde je prikazivan njegov dokumentarac.
Nagrade
Gospodin Niko protiv Putina premijerno je prikazan u programu Svetskog filmskog dokumentarca na Filmskom festivalu Sandens 2025. godine i dobio je specijalnu nagradu žirija za Svetski filmski dokumentarac. Zatim je iste godine osvojio nagradu BAFTA za najbolji dokumentarni film, kao i Oskara.
Saradnja sa Borenštajnom
U Rusiji, Pavel Talankin je radio u Osnovnoj školi broj 1 u Karabašu, koji zbog topionice bakra važi za najtoksičnije mesto na svetu. Pavel ga, međutim, voli, i o tome govori u filmu. Tamo je organizovao vannastavne aktivnosti i bio školski snimatelj – snimao je školske skupove i ceremonije. Učio je decu praktičnim veštinama video produkcije, uključujući snimanje i montažu.
Foto: Pavel TalankinScena iz filma
Kada je počela ruska invazija na Ukrajinu, u škole su dobile obavezu da pojačaju patriotizam dizanjem zastave, pesmama, vežbama u stilu vojske, militarizacije. Pavel je dobio instrukcije da snima sve to, i šalje vlastima dokaz vlastima da škola sprovodi novi program.
Pavelu nije odgovaralo da postane neka vrsta nadzornika, pobunio se, i uz veliki rizik odlučio da postane svojevrsni uzbunjivač.
Snimke je počeo da šalje reditelju Dejvidu Borenštajnu u Kopenhegen, preko šifrovanih servera. Kako je kasnije pričao BBC-ju, imao je potrebu da svetu pokaže šta se dešava u Rusiji.
Šta je u filmu
Pavel je filmom zabeležio vojnike plaćeničke Vagner grupe dok u školi deci pokazuju kako da prepoznaju mine i rukuju oružjem, nastavnike koji drže predavanja o „denacifikaciji“ Ukrajine i govore im naručene priče o uspesima Rusije, čujemo priče o bivšim učenicima koji su poginuli na ratištu, majku koja jeca nad sinovljevim grobom, učenicu Mašu dok priča o poginulom bratu, mobilizaciju koja poziva ili učenike ili njihovu braću i sestre na front.
Foto: Pavel PalankinScena iz filma
Filmom je zabeležio i dokaze sopstvenog otpora: scena dok skida zastavu škole dok sa razglasa pušta Lady Gagu kako peva američku himnu.
Kada primeti policijski automobil ispred stana, shvata da je vreme da pobegne. Film počinje tim trenutko
Napustio je Rusiju u junu 2024. godine noseći snimljeni materijal na sedam hard diskova.
Kada mu je uručena nagrada, Talankin je pozvao na zaustavljanje ratova, zbog dece.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ako na promociju dođe eventualno dva-tri novinara, a izdavač nema vremena i kapaciteta da posveti pažnju vašoj knjizi, kako će ona stići do čitalaca. Ili: zašto se izdavač ponaša kao da ne želi da je proda
Sekretarijat za kulturu je procenio da programi Udruženja dramskih umetnika Srbije ne zaslužuju ni dinar iz gradske kase, za razliku od nekih nepoznatih pravnih lica. Nije objasnio -zašto
Na fotografijama koje objavljujemo je scenografija predstave "Očevi i oci", najnagrađenije predstave Narodnog pozorišta - dokaz o odnosu uprave prema onome što baštini
U Muzeju primenjene umetnosti otvara se izložba „Linija života“ na kojoj je izbor iz 40 godina stvaralaštva Aleksandra Zografa, jednog od najcenjenijih evropskih autora stripova
Na Slaviji je održan najveći predizborni miting u istoriji. O tačnim brojkama niko ne treba da brine, jer je većina tu – samo sada to treba preliti u glasačke kutije
Zašto gore poznati lokali? Kakva je tu uloga Ćacilenda, najvećeg skupa kriminogenih osoba na otvorenom posle dvorišta Centralnog zatvora? I kako je MUP postao krovna organizacija konfederacije mafijaških klanova
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!