Za 52. „Ex Teatar“ Fest“ u Pančevu besplatne ulaznice planule su za tren oka, što po ko zna koji put ukazuje da je Pančevcima potrebno pozorište
U Pančevu u petak počinje 52. Ex Teatar Fest. Održava se u dvorani „Apolo“ Doma omladine. Ulaz na sve programe je besplatan, a karte su podeljene još početkom nedelje što govori o najmanje dve stvari: o kvalitetu ovogodišnje selekcije, i o potrebi Pančevaca za pozorištem.
Simona Stanković, selektorka festivala, kaže za „Vreme“ da „Pančevci imaju naviku da idu u pozorište, to im je deo kulture življenja. Pokazatelj je činjenica da su sve karte za Ex Teatar Fest podeljene za četiri dana. Mislim da je sada pravo vreme da Pančevo dobije svoj ansambl – svoje pozorište“.
Naglašava da uslova imaju, da je dvorana „Apolo“ skoro rekonstruisana i u svakom pogledu opremljena za pozorišne predstave, dok u samom Domu omladine ima još jedna sala koju takođe koriste za pozorišna i muzička događanja.
„A da Pančevcima treba pozorište, najbolji dokaz su gostujuće predstave – sala je uvek krcata. I zato, kao što je krilatica ovogodišnjeg festivala ’Na krilima reči’ –mislim da na krilima Doma omladine možemo da napravimo pravi profesionalni repertoar“.
Dokaz da je Pančevcima potrebno pozorište je i činjenica da Ex Teatar postoji evo već 52 godine, a da im osmišljavanje i realizacija repertoara ne bi bio problem, dokazuje ovogodišnja festivalska selekcija.
Festival ima sedam predstava, a otvara ga poetsko-muzička predstava Čeznem da vam kažem Mikija Damjanovića glumca Beogradskog dramskog pozorišta. Dolazi i Srpsko pozorište u Budimpešti sa predstavom Duh je naša domovina o Danilu Kišu kroz kolaž njegovih tekstova. Nikola Rakočević, glumac Jugoslovenskog dramskog pozorišta, u monodrami Recite mi nešto o sebi odgovara na to pitanje koje poslodavci postavljaju svakom ko konkiriše za posao.
„Na koncu“
Poslednjeg dana festivala, u nedelju, na programu je plesna predstava Na koncu Mine Ćirić o četiri marionete koje postaju svesne niti koje kontrolišu njihove živote. Na programu su i predstave Veliki inkvizitor koja je nastala po motivima romana Braća Karamazovi Dostojevskog, i monodrama Nina Nikoline Vujović, priča o strahu i nesigurnosti, o samopouzdanju, o krhkim emocijama.
Dakle, svi uslovi za pozorišnu scenu u Pančevu su tu, potrebno je samo da je odobre oni koji o tome odlučuju.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U projektu “Arheologija sećanja” fotografišem kuće u jednom kraju Beograda, potom ih monohromatski obrađujem, zatim štampam na glinenim pločicama i kasnije preko toga intervenišem crtežom. Proces izgradnje jednog sveta traje dugo, a mi smo skloni da ga u trenutku srušimo i zamenimo. Ja mislim da ima nešto u tome, u tim kućama... Opstati stotine godina, kao tajna. U tom urbanističkom vrtlogu susreću se razni paradoksi gradnje, kao i nemar u ophođenju prema prirodi koja je ranije tu bila dominantna
Za razliku od svoje supruge, nije potpisao glasovitu Havel-Patočkinu “Povelju 77”, zamjerajući joj da nije dovoljno oštra prema komunističkom režimu, što ga je izoliralo od disidentskih kružoka. Istovremeno se i on sve više udaljavao od kolega po peru, smatrajući kako nema smisla gubiti vrijeme na “jalove” političke akcije, već svoje nezadovoljstvo treba jasno kritički artikulirati u knjigama i drugim publicističkim tekstovima, jer im je doseg i veći i širi
Pisac i kustos svetskog glasa Nikola Burio (1965, Francuska) gostovao je u Beogradu povodom saradnje na katalogu srpskog paviljona na nedavno završenom Venecijanskom bijenalu arhitekture. Srpski paviljon u Veneciji je, pod nazivom Rasplitanje: Novi prostori, predstavio kolosalnu višeslojnu ispletenu površinu koja gotovo levitira u prostoru paviljona i koja se tokom trajanja Bijenala, parajući se, vraća u klupka pređe, kao odraz promišljanja odnosa rada ruke i postupka strukturisanja forme. Polazna tačka grupe autora – D. Ereš, J. Mitrović, I. Pantić, S. Krstć, I. Najdanović, P. Laušević – bila je Beogradska šaka (1963, B. Čolak-Antić), prva robotska bionička šaka na svetu koja je projektovana sa protetičkom namenom
Donald Tramp konačno je do pucanja zavrnuo ruku Aleksandru Vučiću, pa naprednjački režim pred rusofilskim biračkim telom pravi sebi alibi da izbaci Ruse iz NIS-a – ako ne može milom, onda silom
Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!