





Svako ko se zbog neke predstave ikad popeo stepenicama Bitef teatra, zna da u zgradi u kome je ovo pozorište ima i drugih stanara. Filip Gajić je to otkrio tek prilikom prve posete kolektivu kojim će rukovoditi
Dan nakon što je po hitnom postupku na sednici Skupštine Beograda 27. aprila smenjen Miloš Latinović sa mesta direktora Bitef teatra a na njegovo mesto, kao v.d, imenovan glumac Filip Gajić, ovaj potonji pojavio se u pozorištu kojim će rukovoditi.
Tom prilikom začudio se da Bitef teatar zgradu deli sa drugim stanarima.
Čudno, jer, ko je jednom bio u Bitef teatru i popeo se stepeništem zbog neke predstave, nije mogao a da ne primeti da ovo pozorište nije jedini stanar zgrade na Bajlonijevoj pijaci.
Latinović ne zna zbog čega je smenjen
Miloš Latinović za „Vreme“ kaže da nije primio nikakvo rešenje te da ne zna zbog čega je smenjen, ali zna da je trenutno nezaposlen.
„Pre dve nedelje pozvala me je Jelena Medaković, sekretarka kulture grada, najavila razgovor o mom radu u Odboru Bitef festivala, i ja sam joj rekao svoj prvi slobodni termin – pre toga nisam bio u zemlji. Međutim, dan pre nego što sam se vratio, bio sam smenjen“, kaže Miloš Latinović.
Miloš Latinović je na čelu „Bitef teatra“ bio od 2013. godine. Ujedno, po automatizmu, bio je i član Odbora Bitef festivala. Latinović je nagrađivani pisac, dramaturg i menadžer.
Detalji Gajićevog CV-ja
Filip Gajić je glumac po obrazovanju, član je Beogradskog dramskog pozorišta od 1992. godine ali je tamo do sada odigrao desetak uloga. Osnovao je Narodno pozorište Dorćol – Kosmodrom i tu je okupljao glumce bez stalnog angažmana. U KPGT-u Ljubiše Ristića režirao je nekoliko predstava, čak i po svojim tekstovima, glumio je u filmu Nečista krv, autor je dva romana, a javnosti je najpoznatiji po – brakovima.
Imao ih je tri, od kojih ga je „proslavio“ drugi, sa glumicom Lucijom Šerbedžijom, ćerkom Radeta Šerbedžije u čijoj klasi je diplomirao na novosadskoj Akademiji umetnosti.
Naslov jednog od tekstova, objavljen je u „Blicu“, koji se bavio Gajićevim brakovima glasi „Na ovog neobičnog tipa iz Srbije masovno padaju ćerke poznatih, a nije klasičan muškarac“.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!






Jedne večeri su nemački avioni sravnili ulice Bredforda, ali je, začudo, kuća porodice Hokni ostala netaknuta. Pod stepenicama se skrivao i dečačić po imenu Dejvid, koji se naredne osamdeset četiri godine prema životu odnosio sa dubokom i neodoljivom radošću. U međuvremenu je postao karijatida umetnosti dvadesetog veka i verovatno poslednji vizuelni umetnik čiji će odlazak biti zabeležen širom sveta


Vicko Krstulović, Neretva i Sutjeska; memoari 1942–1943; Most Art Jugoslavija, Zemun, 2026.


Dragan Prole, Pećinski zaokret, Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci/ Novi Sad, 2024.
Intervju: Radovan Lazić, tužilac
Kako je kontaminiran slućaj Veselina Milića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve