img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strane serije kod nas

Budućnost koja prolazi

23. april 2008, 19:17 Ivan Jević
Copied

Iskustvo gledanosti stranih serija kod nas vodi do paradoksalnog zaključka da je za neku televiziju isplativije da kupi jednu hit seriju i da je prikazuje jednom dnevno pet puta uzastopno, nego da kupi pet serija i da ih sve prikaže po jedanput u nedeljnom režimu

Postoji nekoliko načina da u Srbiji pratite strane igrane serije. Praćenje televizijskog programa na lokalnim stanicama samo je jedan, možda ne i najefikasniji od njih. Ako imate ADSL ili kablovski internet možete da daunloudujete i odgledate najnoviju epizodu svoje omiljene serije samo dvanaestak sati od njenog premijernog prikazivanja na nekoj od američkih ili engleskih TV mreža. Ako niste toliko privrženi svojoj seriji ili niste tehnički opremljeni, možete zamoliti nekog od prijatelja da vam je snimi na CD ili DVD ili pak da je kupite na ulici iz kartonske kutije za sitne pare. U krajnjem slučaju, možete iznajmiti legalan DVD iz najbližeg video-kluba. Tako su kultni status stekle serije Izgubljeni (Lost), Rim (Rome), Terminator (Terminator: The Sarah Connor Chronicles) Džeriko (Jericho), Galaktika (Battlestar Galactica), koje ili nisu uopšte prikazivane na našim regularnim televizijskim stanicama, ili je njihovo prikazivanje bilo prilično neuspešno. Ukratko i u Srbiji se pomalja jedan novi fenomen za koji se predviđa da će biti svetski trend. Naime, za praćenje televizije neće više biti najvažnije imati televizor, već kompjuter.

Šta je sa tradicionalnom televizijom? Kako je vreme prolazilo i stanje u etru se u poslednjih sedam-osam godina privodilo u manje-više regularne tokove, čitavo televizijsko tržište se svelo na nekolicinu stanica koje mogu finansijski da podnesu otkupljivanje prava za TV serije koje su pak, s druge strane, postale sve atraktivnije, što znači i skuplje. Prekretnička serija Sopranovi kod nas se emitovala na Televiziji Pink u pravo vreme, tj. uz malo kašnjenje, ali tako da se ipak poklopila sa globalnom fascinacijom ovom otkačenom gangsterskom dramom. Ipak, struktura pažnje ovdašnjeg televizijskog auditorijuma se promenila tokom devedesetih prevashodno pod uticajem sapunica. U praktičnom smislu ovo se može sažeti u sledeću tvrdnju: nijedna strana serija koja je išla jednom nedeljno nije uspela u Srbiji. Uređivačka politika Televizije Pink je odličan primer za ovo. Sa jedne strane, ova televizija je jedina koja može da plati visoke račune za kupovinu prava prikazivanja aktuelnih svetskih hitova, a sa druge strane mogu više da zarade ako u prime time terminu emituju „Grand šou“ i slične programe. Tako je Pink upropastio nekoliko serija koje imaju milionske auditorijume širom sveta, kao što su Izgubljeni (Lost), Šest stopa ispod (Six Feet Under), Karneval (Carnival) ili Gilmorove (Gilmore Girls). Sve ove serije su polako pomerane kroz program u sve lošije termine da bi na kraju bile ugašene. Sa druge strane, sa relativnim uspehom su sa na istoj televiziji vrtele legendarne, ali bajate serije Prijatelji (Friends) i Simpsonovi (The Simpsons), prevashodno jer su kao i sapunice išle svaki radni dan u istom popodnevnom terminu.

Slučaj sa Televizijom B92 potvrđuje gornju tezu. Njihove najuspešnije serije Vil i Grejs (Will & Grace) i Seks i grad (Sex and the City) reprizirane su po nekoliko puta u svojoj celini i u svakom emitovanju bile relativno uspešne. Dolazimo do paradoksalnog zaključka da je za neku televiziju isplativije da kupi jednu hit seriju i da je prikazuje jednom dnevno pet puta uzastopno, nego da kupi pet serija i da ih sve prikaže po jedanput u nedeljnom režimu. Slično možemo da vidimo na primeru relativnog uspeha serije Reži me (Nip/Tuck), koja ide svako veče, u odnosu na prilično nezapažene a po mnogim kriterijumima bolje serije koje se prikazuju na istoj televiziji jednom nedeljno, kao što su Dedvud (Deadwood) ili Život na Marsu (Life on Mars). Što se nacionalne televizije tiče, oni su se od pre jedno godinu dana odvažili da kupe nekoliko značajnih serijala kao što su Ometeni u razvoju (Arrested Development), Doktor Haus (House M.D.) i Beg iz zatvora (Prison Break), od kojih je, čini se, samo ova poslednja postigla zapaženu gledanost. Opet, svakodnevno se vrti jedan od klonova franšize Mesto zločina (C.S.I.).

Sa fenomenom rasprostiranja kablovske televizije količina i kvalitet serijskih programa dobili su veliku pomoć u Hrvatskoj nacionalnoj televiziji HRT kao i nekoliko domaćih verzija velikih svetskih televizijskih kanala od kojih su za ovu temu najbitniji FOX CRIME i HBO, od kojih se ovaj poslednji plaća te je samim tim od marginalne važnosti. Naime, HTV je svoje gledaoce uspeo da nauči na nedeljnu programsku rotaciju te smo zahvaljujući našim susedima i belim kablovima koji vijugaju kroz naše zgrade i stanove bili u prilici da pogledamo nove sezone serija koje su ugašene na lokalni televizijama kao što su Doktor Haus ili Sopranovi, ali i da premijerno pogledamo neke serije koje nikada nisu stigle do nas – Prljavština (Dirt) ili Galaktika. Što se naših kablovskih kanala tiče, priredili su nam nekoliko iznenađenja, prevashodno FOX CRIME time što je prošle godine prikazao kriminalističku seriju Dekster (Dexter) u isto vreme (ako ne baš paralelno a ono barem iste sezone) kada je ta serija išla u Americi, dok je HBO od nekolicine svojih hit serija na našem tržištu plasirao Travu (Weeds). Barem prema onome što smo mogli da primetimo u onih mesec dana dok je bio besplatan.

Što se interneta tiče, pažljivim posmatranjem subkulture daunlouda urednici ovdašnjih televizija mogu ponešto da nauče. Recimo, ako kupite jednu hit seriju mnogo kasnije u odnosu na to kada se prikazuje u svetu, velika je šansa da ju je većina vašeg potencijalnog auditorijuma već gledala i dok vi prikažete, na primer, prvu sezonu, oni će biti na trećoj. Dalje, možete se informisati šta je trenutno popularno. Postoje serije koje nisu nikada prikazane ni na jednoj ovdašnjoj televiziji, zemaljskoj ni kablovskoj a da su stekle popriličan broj sledbenika kao što su Veronika Mars (Veronica Mars) i Heroji (Heroes). Konačno po čuvenoj devizi iz crtaća o Brzom Gonzalesu: „Ako ne možeš da ih pobediš, priključi im se“, a protiv interneta gotovo da više niko i ne pokušava da se bori, naše televizije mogu da razmisle o proširivanju daunloud sekcija svojih veb stranica sa starim epizodama, srpskim titlovima, live streamingom i sličnim sadržajima. Budućnost polako već prolazi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Država i mladi

04.april 2026. Sonja Ćirić

Muzička omladina: Odlukom Skupštine Beograda, Međunarodno takmičenje više ne postoji

Odlukom Skupštine grada, Muzička omladina više nije organizator Međunarodnog takmičenja mladih muzičara. Brisel se odmah oglasio

Slučaj Generalštab

04.april 2026. Sonja Ćirić

Suđenje ministru: Opcije po kojima Selaković ne bi bio optužen

Naredno ročište Nikoli Selakoviću u slučaju Generalštab zakazano je za 15. april. Ima nekoliko opcija kako da ministar prođe nekažnjeno

Baština

03.april 2026. Sonja Ćirić

Da li je Srbija mogla da kupi „Bašibozuk“ po nižoj ceni

Londonski Sotebi će krajem aprila ponuditi još jedno orjentalno delo Paje Jovanovića, što je obnovilo pitanje da li je pre dve i po godine njegov „Odmor bašibozuka“ mogao da se kupi po nižoj ceni

Nagrada

03.april 2026. Sonja Ćirić

Miljenko Jergović: Nisam bio u žiriju koji je nagradio Igora Mirovića

Najnoviji dobitnik književne nagrade „Kočićevo pero“ je Igor Mirović, političar. Zadužbina Petar Kočić je objavila da je član žirija bio Miljenko Jergović, iako nije

Galerija u Novom Sadu, natpisi

Lični stav

02.april 2026. Lidija Marinkov

Cenzura i održavanje privida

Mesto cenzurisanog sadržaja retko ostaje prazno i najčešće se popunjava prihvatljivim sadržajem da bi se održao privid pune i moćne strukture

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure