img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Strane serije kod nas

Budućnost koja prolazi

23. април 2008, 19:17 Ivan Jević
Copied

Iskustvo gledanosti stranih serija kod nas vodi do paradoksalnog zaključka da je za neku televiziju isplativije da kupi jednu hit seriju i da je prikazuje jednom dnevno pet puta uzastopno, nego da kupi pet serija i da ih sve prikaže po jedanput u nedeljnom režimu

Postoji nekoliko načina da u Srbiji pratite strane igrane serije. Praćenje televizijskog programa na lokalnim stanicama samo je jedan, možda ne i najefikasniji od njih. Ako imate ADSL ili kablovski internet možete da daunloudujete i odgledate najnoviju epizodu svoje omiljene serije samo dvanaestak sati od njenog premijernog prikazivanja na nekoj od američkih ili engleskih TV mreža. Ako niste toliko privrženi svojoj seriji ili niste tehnički opremljeni, možete zamoliti nekog od prijatelja da vam je snimi na CD ili DVD ili pak da je kupite na ulici iz kartonske kutije za sitne pare. U krajnjem slučaju, možete iznajmiti legalan DVD iz najbližeg video-kluba. Tako su kultni status stekle serije Izgubljeni (Lost), Rim (Rome), Terminator (Terminator: The Sarah Connor Chronicles) Džeriko (Jericho), Galaktika (Battlestar Galactica), koje ili nisu uopšte prikazivane na našim regularnim televizijskim stanicama, ili je njihovo prikazivanje bilo prilično neuspešno. Ukratko i u Srbiji se pomalja jedan novi fenomen za koji se predviđa da će biti svetski trend. Naime, za praćenje televizije neće više biti najvažnije imati televizor, već kompjuter.

Šta je sa tradicionalnom televizijom? Kako je vreme prolazilo i stanje u etru se u poslednjih sedam-osam godina privodilo u manje-više regularne tokove, čitavo televizijsko tržište se svelo na nekolicinu stanica koje mogu finansijski da podnesu otkupljivanje prava za TV serije koje su pak, s druge strane, postale sve atraktivnije, što znači i skuplje. Prekretnička serija Sopranovi kod nas se emitovala na Televiziji Pink u pravo vreme, tj. uz malo kašnjenje, ali tako da se ipak poklopila sa globalnom fascinacijom ovom otkačenom gangsterskom dramom. Ipak, struktura pažnje ovdašnjeg televizijskog auditorijuma se promenila tokom devedesetih prevashodno pod uticajem sapunica. U praktičnom smislu ovo se može sažeti u sledeću tvrdnju: nijedna strana serija koja je išla jednom nedeljno nije uspela u Srbiji. Uređivačka politika Televizije Pink je odličan primer za ovo. Sa jedne strane, ova televizija je jedina koja može da plati visoke račune za kupovinu prava prikazivanja aktuelnih svetskih hitova, a sa druge strane mogu više da zarade ako u prime time terminu emituju „Grand šou“ i slične programe. Tako je Pink upropastio nekoliko serija koje imaju milionske auditorijume širom sveta, kao što su Izgubljeni (Lost), Šest stopa ispod (Six Feet Under), Karneval (Carnival) ili Gilmorove (Gilmore Girls). Sve ove serije su polako pomerane kroz program u sve lošije termine da bi na kraju bile ugašene. Sa druge strane, sa relativnim uspehom su sa na istoj televiziji vrtele legendarne, ali bajate serije Prijatelji (Friends) i Simpsonovi (The Simpsons), prevashodno jer su kao i sapunice išle svaki radni dan u istom popodnevnom terminu.

Slučaj sa Televizijom B92 potvrđuje gornju tezu. Njihove najuspešnije serije Vil i Grejs (Will & Grace) i Seks i grad (Sex and the City) reprizirane su po nekoliko puta u svojoj celini i u svakom emitovanju bile relativno uspešne. Dolazimo do paradoksalnog zaključka da je za neku televiziju isplativije da kupi jednu hit seriju i da je prikazuje jednom dnevno pet puta uzastopno, nego da kupi pet serija i da ih sve prikaže po jedanput u nedeljnom režimu. Slično možemo da vidimo na primeru relativnog uspeha serije Reži me (Nip/Tuck), koja ide svako veče, u odnosu na prilično nezapažene a po mnogim kriterijumima bolje serije koje se prikazuju na istoj televiziji jednom nedeljno, kao što su Dedvud (Deadwood) ili Život na Marsu (Life on Mars). Što se nacionalne televizije tiče, oni su se od pre jedno godinu dana odvažili da kupe nekoliko značajnih serijala kao što su Ometeni u razvoju (Arrested Development), Doktor Haus (House M.D.) i Beg iz zatvora (Prison Break), od kojih je, čini se, samo ova poslednja postigla zapaženu gledanost. Opet, svakodnevno se vrti jedan od klonova franšize Mesto zločina (C.S.I.).

Sa fenomenom rasprostiranja kablovske televizije količina i kvalitet serijskih programa dobili su veliku pomoć u Hrvatskoj nacionalnoj televiziji HRT kao i nekoliko domaćih verzija velikih svetskih televizijskih kanala od kojih su za ovu temu najbitniji FOX CRIME i HBO, od kojih se ovaj poslednji plaća te je samim tim od marginalne važnosti. Naime, HTV je svoje gledaoce uspeo da nauči na nedeljnu programsku rotaciju te smo zahvaljujući našim susedima i belim kablovima koji vijugaju kroz naše zgrade i stanove bili u prilici da pogledamo nove sezone serija koje su ugašene na lokalni televizijama kao što su Doktor Haus ili Sopranovi, ali i da premijerno pogledamo neke serije koje nikada nisu stigle do nas – Prljavština (Dirt) ili Galaktika. Što se naših kablovskih kanala tiče, priredili su nam nekoliko iznenađenja, prevashodno FOX CRIME time što je prošle godine prikazao kriminalističku seriju Dekster (Dexter) u isto vreme (ako ne baš paralelno a ono barem iste sezone) kada je ta serija išla u Americi, dok je HBO od nekolicine svojih hit serija na našem tržištu plasirao Travu (Weeds). Barem prema onome što smo mogli da primetimo u onih mesec dana dok je bio besplatan.

Što se interneta tiče, pažljivim posmatranjem subkulture daunlouda urednici ovdašnjih televizija mogu ponešto da nauče. Recimo, ako kupite jednu hit seriju mnogo kasnije u odnosu na to kada se prikazuje u svetu, velika je šansa da ju je većina vašeg potencijalnog auditorijuma već gledala i dok vi prikažete, na primer, prvu sezonu, oni će biti na trećoj. Dalje, možete se informisati šta je trenutno popularno. Postoje serije koje nisu nikada prikazane ni na jednoj ovdašnjoj televiziji, zemaljskoj ni kablovskoj a da su stekle popriličan broj sledbenika kao što su Veronika Mars (Veronica Mars) i Heroji (Heroes). Konačno po čuvenoj devizi iz crtaća o Brzom Gonzalesu: „Ako ne možeš da ih pobediš, priključi im se“, a protiv interneta gotovo da više niko i ne pokušava da se bori, naše televizije mogu da razmisle o proširivanju daunloud sekcija svojih veb stranica sa starim epizodama, srpskim titlovima, live streamingom i sličnim sadržajima. Budućnost polako već prolazi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Novi Sad

21.јул 2025. S.Ć.

Vojnička pasuljijada i Beograđani dobili novac za kulturu Novog Sada

Veći deo novca iz budžeta predviđenog za kulturu Novog Sada dodeljen je projektima iz Beograda koji nemaju veze sa kulturom

Država i kultura

20.јул 2025. S.Ć.

Ministarstvo kulture: Svakog dana poklon za drugi grad

Ministarstvo kulture je u julu gotovo svakog dana doniralo novac jednom od gradova uključenih u projekat „Gradovi u fokusu“ s namerom da poseje kulturu van prestonice

Festival

19.јул 2025. S.Ć.

Počinje “Palić”: Tokom pet festivalskih dana biće 140 filmova

Iako kraći za dva dana nego inače, ovogodišnji Festival evropskog filma na Paliću imaće 140 filmova, a počeće dodelom nagrade “Lifka” Svetozaru Cvetkoviću I Sergeju Loznici

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Ljubica Vraneš je novi SNS kadar na čelu Beogradske opere

Solistkinja Opere Ljubica Vraneš postala je direktorka umesto kolege Dragoljuba Bajića koji je avanzovao za v.d. upravnika Narodnog pozorišta. Krajem decembra odbila je da pruži ruku dirigentkinji zbog crvene rukavice

Kadrovi

19.јул 2025. S.Ć.

Na čelu Narodne biblioteke Srbije je Jasmina Ninkov

Zvanično je potvrđeno da je Jasmina Ninkov nova v.d. upravnica Narodne biblioteke Srbije, o čemu je „Vreme“ javilo pre dva dana. Prvi pokušaj da bude na čelu NBS, 2013, nije uspeo

Komentar

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Politički život i smrt

Pobeđuje onaj ko poslednji ostane na nogama

Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure