Crnogorski princ nastoji da na Cetinju organizuje Bijenale svakovrsnih umetnosti
Projekti
Nikola Petrović Njegoš, princ crnogorski, praunuk kralja Nikole, vratio se na Cetinje da ga opet učini prestonicom. Nema pretenziju da Cetinju vraća status koji je 1946. godine dodeljen Titogradu, Princa zanima kultura.
Hoće da Cetinju podari Bijenale, kakav ima Venecija, i koji bi ga ukrasio bleskom kulturne prestonice. Od idućeg 7. juna, do kraja septembra svake neparne godine, na Cetinju će se okupljati poznati slikari, vajari. muzičari, glumci, umetnici svih vrsta iz celog sveta i cele Jugoslavije. U starim, restaurisanim cetinjskim kućama nastaniće se umetnost.
VREME BR. 6 | 3. DECEMBAR 1990.
„Želja nam je da pored jedne, glavne izložbe, koja će biti organizovana u Vladičinom domu, otvaramo ideju nacionalnih izložbi tako što bi razne evropske države otvorile svoja predstavništva, ali ovoga puta kulturna, u starim ambasadama koje su imale početkom veka“— kaže princ Nikola za „Vreme“.
Množina kojom se služi u govoru nije prinčevska (Nikola Petrović insistira na tome da je samo arhitekta koji ulepšava Pariz, muž Frans Petrović i otac Altine i Borisa), već se odnosi na ljude bez kojih ne bi ostvario ovu svoju želju. To su Pontis llten (Pontus Hullten), direktor Bobura“, koji je pristao da ime i reputaciju uloži u funkciju komesara Bijenala. Katja Moraks (Katia Могах) koja je više nego generalni sekretar Bijenala: ona je „čovek za sve“, crnogorska i cetinjska vlada čiji su čelnici predusretljivi i voljni da učine zа princa sve što je u njihovom domenu i SIV zato Sto je pristao da vest o Cetinjskom bijenalu stigne do ostalih evropskih zemalja sa državnog, a ne sa republičkog nivoa.
Međutim, kao što obično biva kad dođe do plaćanja, pojavile su se izvesne nesuglasice. Jugoslovenska strana (ne misli se na SIV) očekuje da će za svoj novac sama birati ko će izlagati na Bijenalu. a ne Pontis Ilten. iako je on komesar. dakle umetnički direktor izložbe.
Pontis Ilten je jedini čovek koji će bi rati sve učesnike Bijenala. pa i jugoslovenske“ kaže za „Vreme“ Katja Moraks, u ime princa Nikole. „Gospodin Ilten će, istina, konsultovati poznavaoce jugoslovenske umetnosti. U kontaktu je sa Irinom Subotić kustosom Narodnog muzeja u Beogradu i Nenom Dimitrijević iz Pariza, ali će konačan sud biti samo njegov. Polovinom januara on će, sa mnom i Nikolom, doći u Jugoslaviju da pogleda predložene radove.“
Do nevolja t» kojima u upravi Bijenala ne pričaju došlo je usled prinčevog insistiranja na jugoslovenstvu na Cetinju („hoću da spojim najbolje umetnike iz svake republike sa najboljim umetnicima iz sveta“), što nije lako. Zato se od svih koji bi hteli da im se u biografiju upiše Cetinjski bijenale, zа sada znaju samo počasni gosti Dado Đurić, Ljuba Popović i Vlada Veličković. Sa listom stranih umetnika nije bilo problema Pozvao je oko 40 vajara. uglavnom instalatora, i slikara iz Francuske, Velike Britanije, Nemačke, Italije, Španije, Belgije, Holandije, Čehoslovačke, Mađarske, Sovjetskog Saveza, Skandinavije, Turske, Grčke i Švedske.
Kome je sve stalo da se Bijenale ostvari onako kako ga je princ Nikola Petrović Njegoš zamislio, pokazuju imena još nekoliko počasnih gostiju. To su Marina Maler, unuka kompozitora Gustava Malera (da pomenemo prvo nju zato Sto ona sa flautistom Robertom Fabrićanijem brine o muzičkom delu Bijenala). Žak Atali, Miteranov savetnik. Žak Lang, francuski ministar kulture. Klaudio Abado. dingent Bečke i Berlinske opere, Klod Pompidu, supruga predsednika Žorža Pompidua. filozof Bernar Anri Levi. Tadeuš Kantor. poljski reditelj. princ Nikola Romanov. bugarski kralj Simon. Ivan Klima. češki pisac Petar Esterhazi, mađarski pisac. Od Jugoslovena, na listi počasnih su Emir Kusturica. Rajko Grlić. Goran Marković i Borislav Pekić.
*Sonja Ćirić je iz opravdanih razloga tekstove potpisivala pseudonimom Mara Rot od 3. decembra 1990. do 4. maja 1992.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Nedavno je Srbija uzela kredit od Banke Saveta Evrope za rekonstrukciju ustanova kulture, treći od 2021, iako većinu za koje se ranije zadužila još nije realizovala a neke nije ni počela. Obećanih a neostvarenih projekata ima mnogo više od ostvarenih
„Nemogućnost da se izmeni postojeće stanje stvari rađa beznađe i apatiju. Beznađe i apatija jesu jedna konstanta već decenijama. Pogotovo sada, kada savremeni svet zaista pokazuje svoje neverovatno lice destrukcije, razaranja“, kaže rediteljka „Ivanova“, predstave o poraženom intelektualcu, koja se sutra igra 50. put u Narodnom pozorištu
Dok jedni veličaju ovo filmsko ostvarenje, dobar deo publike negoduje i misli da produkcija nije prišla pevačicinoj priči pažljivo, već da na senzacionalistički način pokazuje brojne mračne trenutke preminule umetnice
U Italiji je prošle godine svaka tri dana ubijena jedna žena. Film o femicidu „There’s Still Tomorrow“ Paole Kortelezi pojavio se u Italiji u vreme burnih protesta protiv femicida, i 2023, postao gledaniji i od "Barbi" i "Openhajmera".Ujedno je i najbolje rangirano ostvarenje koje je režirala jedna Italijanka do sada.
Nakon što smo juče objavili tekst o iznenadnom iseljenju biblioteke „Fontana“, stigli su odgovori Jasmine Ninkov iako smo joj pitanja o ovom slučaju poslali još u četvrtak. Direktorka Biblioteke grada izabrala je da ne rasvetli ovaj slučaj
Ako smo dobro razumeli Ostoju Mijailovića, državno davanje zavisi od kaprica predsednika Vučića. Ako se nađe još žešće uvređen, možda ne bude ni dinara za Partizan. A Vučić je tako dobar da je čak i u ulozi „pedera“ dao da ostane najtrofejniji trener Evrope
Kada se ispostavilo da je D. D. umro nasilnom smrću, malo ko je bio zaista iznenađen. Nije se tu radilo samo o želji za osvetom, čak ni o tome da smo oguglali na različite oblike zla, već da smo očekivali da država deluje protivdržavno, da oni koji bi trebalo da štite sistem jesu isti oni koji ga podrivaju i ruše
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!