img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Budva

Knjige edicije „Reč i misao“ postale su slika

19. jul 2026, 19:48 S. Ć.
Foto: Grad teatar
Izložba od knjiga "Reč i misao"
Copied

Od knjiga edicije „Reč i misao“ koja odavno ne postoji, nastala je velika apstraktna slika u crvenoj boji njenih korica, brišući granicu između umetnosti i umetničkog dela. Izložbom na kojoj je postavljena ova slika Irene Lagator Pejović, otvoren je likovni program Budvanskog leta

Sećate li se edicije „Reč i misao“, džepnih knjiga koju je objavljivalo izdavačko preduzeće „Rad“ iz Beograda? Ni „Rada“ ni ove edicije koja je bila njegov zaštitni znak, već odavno nema. Knjige crvenih korica moguće je eventualno naći u po kojoj biblioteci i po antikvarnicama.

Međutim, izložbom „Reč i misao. Velika apstraktna slika” autorke Irene Lagator Pejović, ova crvena biblioteka je oživela. Ovom njenom izložbom 18. jula počeo je likovni program ovogodišnjeg 40. festivala Grad teatar u Budvi.

U prostoru Crkve Santa Maria in Punta, postavljena je instalacija sastavljena od knjiga iz džepne edicije „Reč i misao” beogradske izdavačke kuće „Rad” (1959–2009), koja je u svoje vreme imala značajnu ulogu u širenju dostupnosti književnosti, umetnosti i znanja.

Izložba za čitanje

Knjige, koje posetioci mogu i da čitaju, prepoznatljivim crvenim koricama ove biblioteke, formiraju monohromnu površinu nalik apstraktnoj slici, brišući granicu između umetničkog dela i svakodnevnog predmeta.

Ovim radom, autorka problematizuje savremene modele vrednovanja umetnosti i predlaže drugačije razumevanje umetničkog prostora kao mesta zajedništva, dostupnosti, jednakosti i razmene znanja.

Osim autorke, na čelu ekipe koja je realizovala ovaj zahtevni projekat je kustos Branislav Dimitrijević.

Irena Lagator Pejović, objasnio je Dimitrijević, knjigama daruje novo značenje, upisuje im potrebu da promislimo iz današnje perspektive ne samo ono što znamo i što mislimo o tom vremenu, nego i na koji način se ovako nešto može upisati u umetnost.

„Ove knjige vidite na nekim buvljacima, u antikvarnicama, bačene pored kontejnera i slično“, rekao je za „Politiku“ Branislav Dimitrijević, i podsetio da je to edicija koja je izlazila u „vreme koje je potpuno drugačije od ovog našeg. Vreme u kojem je ideja dostupnosti kulture svima bila jedna od nosećih ideja, nosećih društvenih vrednosti. Danas su u velikoj meri ove knjige rashodovane, na svu sreću ima biblioteka koje ih čuvaju“.

Slika koja upisuje vreme u sebe

Kako je rekao Dimitrijević, Irena Lagator Pejović koristi biblioteku „Reč i misao“ da bi od njenih knjiga napravila sliku.

„I kao što i sama kaže, ovo je velika apstraktna slika, mi istoričari umetnosti je nazivamo monohromom. Ovo je slika koja se manje-više sastoji cela od crvene boje, kakve su bile boje korica, ali sami ćete videti, kada pažljivije gledate ovu sliku, da je u nju upisano vreme. Ova crvena boja negde je cinober, negde narandžasta, negde je otišla u magentu, negde u terakotu i tako dalje, sve zavisno od toga da li je u štampariji napravljena neka greška, da li je knjiga bila izložena svetlosti ili toploti više nego neka druga. Ovo je slika koja upisuje vreme u sebe“, rekao je Dimitrijević.

Postavka će biti otvorena do 1. avgusta.

Izvor: Politika

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Budva Edicija Reč i misao Grad teatar u Budvi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

53. Fest

30.avgust 2026. Sonja Ćirić

Festa će biti: Usvojen je program, a otvara ga Zafranovićev film

Sme se reći da će ovog oktobra Fest ipak biti održan: odabrano je više od 100 filmova iz 54 zemlje, a otvara ga premijera “Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)” Lordana Zafranovića u Sava centru

Glumački festival

30.avgust 2026. S. Ć.

Niš je dobio pravi filmski festival, a glumci su se opet vratili u taj grad

Otvoren je Niški filmski festival, sa glumačkim zvezdama domaćeg filma, publikom koja je kupila karte, uz radost Tanje Bošković, i uzvik „Od vode do slobode“

Festival u Nišu

29.avgust 2026. S. Ć.

Iako bez struje, Niški filmski festival počeće po planu

Niški filmski festival koji organizuju glumci, počeće večeras uz pomoć agregata, zato što im Elektrodistribucija nije dala struju. Otvaranje prate ekipe brojnih medija

Festival

29.avgust 2026. S. Ć.

Festival u Herceg Novom završen kako je i počeo: sa Draganom Mićanovićem i Srbijom

Na zatvaranju Filmskog festivala u Herceg Novom ipak se čulo ono zbog čega su organizatori Demokratske Crne Gore onemogućili Draganu Mićanoviću da ga otvori

Slučaj Generalštab

28.avgust 2026. S. Ć.

Estela Radonjić Živkov: Potrebno je da budem uhapšena kako ne bih svedočila protiv Selakovića

Svedok u procesu Generalštab protiv ministra Selakovića, Estela Radonjić Živkov i njeni advokati, ocenjuju da je postupak protiv nje pokušaj uklanjanja smetnje koja stoji pred već unapred dogovoreno oslobađanje Selakovića

Komentar
Vojska Republike Srpske

Pregled nedelje

Ratko Mladić i njegovi mladići

Dobar deo režima rehabilitira Mladića zbog rehabilitacije vlastitog ratnog i političkog puta. Pogani mit o junačkom generalu potreban im je kako bi predstavili čitav srpski narod kao njegove i svoje saučesnike

Filip Švarm

Komentar

Srpsko društvo nije podeljeno, nego neslobodno

Jednu „stranu“ sačinjavaju pripadnici režima, korumpirani policajci, kupljeni i ucenjeni kriminalci, te bogataši kojima je režim omogućio da se obogate, dok drugu stranu čine građani koji se okupljaju oko ideje slobode. Takva raspodela snaga ipak nije dovoljna da bi se srpsko društvo nazvalo podeljenim

Ivan Milenković
Aleksandar Vučić i Siniša Mali

Komentar

„Vučićevih“ 6.000 dinara: Ako vam se gade, darujete ih studentima

Pod parolom „od njih mi ništa ne treba“, mnogi kažu da neće uzeti 6.000 dinara koje Vučić i Mali "daruju" narodu iz Akcionarskog fonda. Od takvog vida protesta je, međutim, slaba vajda

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1860
Poslednje izdanje

Dosije “Vremena”: Deliblatska peščara

Gospodar vatre i njegove sluge Pretplati se
Pred prvi septembar: Osnovno obrazovanje u Srbiji

Ako vam je to u redu, onda ništa

Kultura sećanja: 26 godina od ubistva bivšeg predsednika Predsedništva Srbije

Patika Ivana Stambolića

Srbija i Izrael

Mojsije je Mojsije, a biznis je biznis

Pola veka od smrti Mao Cedunga (1)

Otac, Sin i Sveti duh

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure