

Pregled nedelje
Život u mafijaškoj državi
U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija




Podrška koju je režim Aleksandra Vučića dobio iz Moskve i Vašingtona tokom neviđenog talasa protesta kvari suludu priču da neko „spolja“ ruši Vučića. Naprotiv, taj posao narod mora da obavi sam
Marketinška ideja Aleksandra Vučića da baš Srbija ugosti blokbaster-sastanak između Donalda Trampa i Vladimira Putina uopšte nije zaumna.
Ne postoji država na svetu gde tzv. Zapad i tzv. Istok imaju sličnije ciljeve nego što je to Srbija.
Zajednička tim ciljevima je apsolutna podrška Aleksandru Vučiću.
Dok Vučić i njegovi tabloidni kerberi po cele božije dane trabunjaju o rušenju vlasti „spolja“, o uplitanju „stranih službi“, „ustaških blokadnih kuharica“ i podmetanju klipova u točkove inače nezadrživog srpskog BDP-a – Vučić je u par sati, sa najvišeg mesta, dobio direktnu podršku iz Moskve i Vašingtona.
Istupi Marije Zaharove i Ričarda Grenela naravno da nemaju veze sa interesima Srbije već supersila koje ovi zastupaju. I, u slučaju Grenela, sa sopstvenim džepom pošto je on neka vrsta makroa za dil Trampovog zeta oko poklanjanja Generalštaba.
Njihov rečnik je samo eho Vučićeve propagande, o tome kako neki nasilnici, rukovođeni spolja, hoće da parališu Srbiju i preotmu vlast.
Kraj nekih iluzija
Građani Srbije, makar i oni rusofilni, iz Moskve nisu ni mogli da očekuju bogzna kakvu podršku demokratskim naporima u Srbiji. Ta u Moskvi ljudi koji se usude da kritikuju režim završe u gulagu ili volšebno popiju otrov ili padnu sa petog sprata.
Ali, iluzije su valjda do sada izgubili i oni koji decenijama pričaju da sa zapada, iz Amerike i EU, duva vetar demokratije na kojem i Srbija treba da jezdi.
Ako je toga ikad i bilo, u pitanju je davno prošlo vreme. Danas Vučića dvore u Vašingtonu, Berlinu i Parizu, hvale ga kao „faktor stabilnosti“ dok im nutka predavanje Kosova, granate za Ukrajinu, litijum, tendere i milijarde evra narodnih para za borbene avione.
Demokratija, institucije, sloboda – sve ono što na Zapadu uprkos talasu populizma i dalje postoji – u Srbiji se tretira kao efemerno, kao smetnja dilovima sa Vučićem
Što nas vraća previše izlizanom citatu da ne moraju oni, Zapadnjaci, da žive u Srbiji, pa i što bi ih bilo briga.
To možda nije loše
Ima nekoliko godina da mi je švajcarski novinar Andreas Ernst, čovek koji je dugo živeo u Srbiji i koji voli Srbiju, rekao: „Ljudi u Srbiji izgubili su saveznike spolja. (…) Jasno mi je koliko je teško da dođe do promena. Ali, na posletku, spas može da dođe samo iz Srbije.“
To je tako tačno i nosi važnu pouku – nikada nije bilo besmislenije da se kritičari Vučićeve vlasti dele na rusofile i evropejce, na kosovske zavetnike i zagovornike NATO, na tradicionaliste i liberale. Svi su u istom čamcu i imaju samo jedni druge.
Na kraju, to možda nije ni loše. Kad jednom režim padne, narod Srbije neće dugovati ništa nikome spolja.


U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija


Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima


Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru


Šta bi ste izabrali između glasa za Vučića i tri crvene ili da vam iseku struju? Pogotovo ako radite najgrublje povremene poslove, niste bili i nikad nećete otići na more, niti odvesti decu kod zubara


Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve