
Komentar
Kraj
Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona
Foto: Miloš Milivojević/TanjugEvro skače, ljudi hrle u menjačnice, banke odbijaju da kažu da li posluju sa NIS-om, a režim kaže - sve je do panike. Moguće, ali ko je širi
Tektonski poremećaji dešavaju se u funkcionisanju kućnog budžeta običnog čoveka u Srbiji koji ovih dana sluša najmoćnijeg sugrađanina – predsednika države Aleksandra Vučića.
On već treću ili četvrtu nedelju lupa glavu, znoji se pred kamerama i nervozno briše naočare jer zbog dodatnih, kako ih zovu, sekundarnih sankcija Amerike NIS-u može da „bude uništen ceo bankarski sistem Srbije“. Govori kako Narodna banka Srbije iz dana u dan radi na „sopstveni rizik“, kao i da to „nije pitanje samo jedne kompanije, već cele zemlje“.
U to neko slično vreme i sve privatne banke u kojima dobijamo platu, čuvamo novac i plaćamo kredite, prestaju da se oglašavaju. Odbijaju da odgovore na najbitnije novinarsko pitanje – da li ste nastavili da poslujete sa NIS-om? Jer ako Amerikanci preko noći uvedu te sekundarne sankcije, ove banke su ga nagrabusile jer im preti potpuni kolaps. Iako ćute, jasno je – neke i dalje rade sa Rusima.
Naravno da će od svega toga ljudi da se izbezume. Sve što imaju mahom je u tim bankama, a još i kada čuju da bi dinar mogao da se strmoglavi i da njihove plate neće vredeti ni cvonjka… Ovaj psihotični miks – predstavnici režima koji u izgled stavljaju apokaliptične scenarije, daju neke imaginarne rokove, hvataju se za glavu pre nego što ulivaju nadu, sa bankama koje se sa sve našim parama obavijaju u veo šutnje – kod ljudi stvara psihozu i paniku.
Na koga da se oslone? Na ideju velike i snažne države, koja će ih zaštititi ako se sve njihovo samouništi kod privatnika? Ili na privatni kapital, koji ne daje nikakve odgovore svojim klijentima?
Naravno da je i razum pojedinaca otišao pod sankcije.
Ljudi ne treba da brinu barem o jednoj stvari. Režim su, više nego ikada do sada, građani Srbije već odlučili da menjaju. Samo je pitanje trenutka, a miris pobede već se oseća.
Ali, banku svakako ne moraju. Jasno je da strani kapital neće rizikovati. Sve podružnice banaka u Srbiji dobile su jasna uputstva od svojih centrala iz inostranstva da se odmah izvuku iz bilo kakvog dila sa NIS-om pre nego što bi mogle da ih pogode sekundarne sankcija. Naravno da strani kapital neće pod „Vučićev rizik“, pitanje je samo zašto to tako ne komuniciraju sa svojim klijentima.
To što će banke do poslednjeg trenutka raditi sa NIS-om, pokazuje samo koliko su i stranci primorani da posluju u Srbiji sa polu-državnom firmom. Mnogi su joj dali kredite, po prilično povoljnim uslovima, pa sada pokušavaju barem deo toga da povrate, u slučaju da se kompanija raspadne. U pitanju su, znači, njihove pare, ne i direktno naše.
Ako država zaista želi da ljudi prestanu da paniče i jure evre po menjačnicama, mora da obustavi predizbornu kampanju predratnog stanja i jednom bude odgovorna i iskrena. Recite narodu otvoreno – koji je rok za novi talas sankcija? Da li on uopšte postoji?

Građani Srbije su izrekli politički sud. O nasilju, progonu, zloupotrebama, proneverenom novcu moraju da odlučuju oslobođene institucije na osnovu zakona
Rekvijem za zlo ne mora da bude svečan. Ponekad zvuči kao drhtav glas u jutarnjem programu i kao priča o zimskim gumama.

Potrebno je, najpre, nekako se dovući do čina primopredaje vlasti, ako s esenesovske strane bude bilo koga ko bi vlast predao. Hoćemo reći: Vučiću i njegovoj ekipi ne sme se verovati ni dve sekunde sve dok se vlast ne konstituiše

Većinska Srbija nošena studentima sada mora naći snage da oprosti običnim ljudima i umiri one koji su godinama glasali za Vučića. A za više ešalone – sud i Zabela

U trenutku kada ovaj tekst nastaje Pionirski park puni se policijom i maskiranim muškarcima obučenim u crno i s misterioznim velikim torbama u kojima, prepostavljamo, ne nose napolitanke i južno voće. Ali čemu sve to?
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve