img
Loader
Beograd, 18°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Komentar

Nova srpska germanofobija: Pljuvanje Švaba za domaću upotrebu

26. децембар 2022, 08:26 Nemanja Rujević
Foto: Zoran Žestić/Tanjug
Beše nekada Angela Merkel: Olaš Šolc i Aleksandar Vučić
Copied

Šolc za Vučića ima štap, ali nema šargarepu. Vučić za Šolca nema ni toliko, ima samo latentnu pretnju da bez njega, kao „faktora stabilnosti“, iskra može da padne na bure baruta. Najnoviji izlivi prostakluka usemereni prema nemačkim političarima i diplomatama svedoče o nervozi jer bi Berlin da suzi Srbiji prostor za politiku koju je Vučić jednom precizno opisao kao „vrdanje“

Ako Vučić to pre nije znao, onda je 10. juna ove godine u 17 časova i 25 minuta morao da sazna da Olaf Šolc nije Angela Merkel.

Na konferenciji za medije u zgradi Saveznog izvršnog veća na Novom Beogradu, Vučić je tada na domaćem terenu odlučio da zameri Šolcu ono što mu je nekoliko nedelja ranije u Berlinu prećutao – naime Šolcove jasne izjave pred Kurtijem da će Srbija morati da prizna Kosovo pre ulaska u Evropsku uniju.

„Naš stav o Kosovu nije nov, nego dugo poznat. Uostalom, rekao sam nešto što je očito i možda to pomaže“, odvratio je Šolc.

U retrovizoru su promakli svi oni ugodni zalasci Sunca u Kancleramtu kad je Merkel gostila Vučića pred razne srpske izbore, njeno tetošenje i tek poneki majčinski blag prekor zbog vladavine prava, demokratskih manjkavosti i ostalih tričarija.

Nema dokaza da je Šolc – godinama vicekancelar – ikada nameravao da ne bude Merkel u bilo čemu, pa i u odnosu prema Srbiji i Vučiću. Uostalom, „Šolcomat“ je dobio izbore baš jer je najviše ličio na Merkel, a Nemci su nakon penzionisanja mame hteli da imaju barem tatu da se ne osećaju kao siročad.

Vetrovi promene

Ali Putinova nezasitost je do Berlina donela Wind of Change o kojem su pevali nemački Skorpionsi, samo što je tada vetar duvao ka istoku.

Nije Šolc hteo ni da ostane bez jeftinog ruskog gasa, nije hteo ni inflaciju, ni da šalje oružje Ukrajini, ali ničemu više nije mogao da se odupre. Dosetio se da bi ipak na Balkanu – koji pera nemačke štampe često zovu „stražnjim dvorištem“ ili „mekim trbuhom“ Evrope – mogao da preduhitri događaje i zapuši brešu kroz koju curi ruski uticaj.

Za Berlin nema dileme da je priznanje Kosova deo te priče. Za Šolca takođe nema dileme da je brzi prijem Srbije i komšiluka u EU poželjan – ali tu je kancelar nemoćan, sve dok galski petlić Makron blokira proširenje.

Ispada tako da Šolc za Vučića ima štap, ali nema šargarepu. Vučić za Šolca nema ni toliko, ima samo latentnu pretnju da bez njega, kao faktora stabilnosti, iskra može da padne na bure baruta.

Najnoviji izlivi prostakluka usmereni prema nemačkim političarima – recimo kad premijerka pita nemačkog ambasadora na Kosovu da li je imao moždani udar pa traži uklanjanje barikada – svedoče o nervozi jer bi Berlin da suzi Srbiji prostor za politiku koju je Vučić jednom precizno opisao kao „vrdanje“.

Ne vidi se šira upotrebna vrednost germanofobije koja se širi sa režimskih medija, osim one za domaću javnost. U njoj Švaba istorijski ima šizofreno mesto – kao zlotvor i srbomrzac, ali i kao biće vredno divljenja zbog reda, rada i discipline i jer je napravio Golfa dvojku.

Ogoljeni napadi u kojima se sa Viole fon Kramon, što je već svima dosadilo, prešlo na krupnije zverke, poput šefice diplomatije Analene Berbok, nepotrebna su žrtva na oltaru Vučićeve popularnosti i večne vladavine u Srbiji. On može da vlada i bez toga da tabloidi napišu kako je „odbrusio“ Nemcima, a ovako samo sokoli onaj deo političkog Berlina koji je oduvek prvi i jedini problem Balkana video u Beogradu.

Cementiranje pat pozicije

Ako je Merkel puštala Vučića da radi šta mu je volja kod kuće jer je računala na to da će on da joj završi Kosovo, današnji vlastodršci u Berlinu nemaju tih iluzija. Ali nemaju ni plan B niti je u Srbiji na vidiku iko ko bi im bio draži partner.

Od Vučića barem i dalje imaju masne subvencije za nemačke investitore, jeftinu radnu snagu, Srbija je i dalje solidan basen gastarbajtera za kojima Nemačka vapi. Malo li je na ovu skupoću.

Osma ofanziva, ova kosovska, ostaće jalova. Rečnikom šaha, omiljene Vučićeve igre, u toku je dekadentno kretanje ka potpunoj pat-poziciji.

Niti on hoće da prizna Kosovo pod uslovima koji su na stolu („nemačko-francuski predlog“), niti Nemci mogu da mu ponude ulazak u EU, niti Vučić i Srbija mogu sebi da priušte potpuno okretanje leđa Zapadu, niti bi Nemci sankcijama i otvorenim pretnjama da ga guraju u ruke Rusiji. I ništa što se kaže ne može da pomeri figure na tabli.

Za građane Srbije se, pak, u svemu krije otrežnjujuće saznanje – i ovim vlastima u Berlinu stalo je do geopolitičke poslušnosti Srbije, a ne do demokratije. Kad bi im Vučić dao šta hoće, opet bi upijao zalaske Sunca na terasi Kancleramta. U tom pogledu, Merkel kao da nije ni odlazila.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Aleksandar Vučić Olaf Šolc beograd berlin nemačko francuski plan nemačlka politika prema srbiji odnosi srbije i nemačke Olaf Šolc srbija srbija nemačka kosovo srpsko nemački odnosi Vučić Šolc
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Pobuna naroda

18.јул 2025. N.M.

Građani ne odustaju: Protesti u Užicu, Zrenjaninu, Nišu i Pančevu

Večeras se u više gradova Srbije održavaju protesti. U Nišu građani protestuju protiv izveštavanja lokalne televizije, dok su se u Zrenjaninu okupili kao podrška studentu Luki Mihajloviću

Blokade

18.јул 2025. N. M.

Studenti za sutra najavili blokadu Zemuna

Studenti Poljoprivrednog fakulteta u blokadi najavili su za sutra (19. jul) u 17 časova blokadu Avijatičarskog trga u Zemunu

Tužilaštvo

18.јул 2025. M. L. J.

Potvrđena optužnica protiv Vesićevog advokata koji je udario policajca na spidu

Osnovni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu Osnovnog javnog tužilaštva protiv advokata Nemanje Aleksića zbog više krivičnih dela

Srbija i Pokret nesvrstanih

18.јул 2025. B. B.

Zašto će Srbija 1. septembra slaviti Dan nesvrstanih?

Kako se nesuđeni premijer Đuro Macut obreo u veličanju Pokreta nesvrstanih, sprovođenju spoljne politike koja je bila jedan od trejdmarkova Titove komunističke Jugoslavije

Protesti u Novom Sadu

18.јул 2025. Andrej Ivanji

Od kuće do kuće: Na red za “linčovanje” došli Gojković i Madić

Novosađani nastavljaju sa protestima pred kućama naprednjačkih funkcionera. Da li je u pitanju “linč”, “čist nacizam” ili nešto treće

Komentar

Pregled nedelje

Orden Voje Šešelja sa bejzbol palicom

Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše.  Ista je to politika, samo prilagođena vremenu 

Filip Švarm  

Komentar

Gazi i lomi proklete „blokadere“, kaže predsednik

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim

Nemanja Rujević

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1802
Poslednje izdanje

Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu

Šta sve nismo znali o njima Pretplati se
Nemačka

Predratna zemlja

Požari u Srbiji

Ko da reaguje

Mediji

Kako se svetlo gasi bez alarma

Srbija i Evropska unija

Interesi, realpolitika i cinizam

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Povezane vesti

Analiza

26.новембар Andrej Ivanji

Berlinski proces: Lepe želje i nelepa stvarnost

Danas je u Berlinu počeo još jedan samit šefova država i vlada Zapadnog Balkana. Kancelar Olaf Šolc je govorio o evropskoj perspektivi, kako Evropska unija nije kompletna bez ovih „šest“ država i kako one mogu da računaju na Nemačku. Baš lepo

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure