
Komentar
Autoimuna bolest Srbije
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Opozicija opredeljena za politiku da se protiv golog pravnog i medijskog nasilja bori nenasilnim metodama, može samo da se nada da će neki drugi vetar početi da duva iz Brisela i Vašingtona
Mogli su opozicioni poslanici koji tvrde da su izbori 17. decembra bili pokradeni danas svašta da urade, recimo da pozovu građane na blokadu oba ulaza u Skupštinu Srbije, na neodređeno vreme odlože konstitutivnu sednicu, isprovociraju reakciju bezbednosnih organa i tako izazovu malo veću pometnju, od performansa unutar skupštinske sale. Ali u društvu u kome nema spremnosti na ozbiljnije proteste za odbranu demokratije, učinili su jedino suvislo što su u ovom trenutku mogli da učine: bučno su negodovali zbog izborne krađe, stavili do znanja šta misle o skupštinskom sazivu proizašlom iz pokradenih izbora i svoje akcije sveli na simbolički nivo.
Poslanici koalicija „Srbija protiv nasilja“ i „NADA“, njih 78, najavili su da će ovako izgledati svaka naredna skupštinska sednica. Neće učestvovati u izboru i formiranju skupštinskih tela i pokušaće da opstruišu rad Skupštine na svaki mogući nenasilan način.
A ako su već krenuli ovim putem, trebalo bi onda da formiraju i „skupštinu u senci“, što su nagovestili polažući poslaničku zakltevu u holu Skupštine „pred građanima Srbije“, a kada za to dođe vreme i „vladu u senci“, instituciju poznatu u političkoj praksi.
Naprednjački i socijalistički poslanici će terati po svome, praviti da su izbori bili regularni, pa tako i da je skupštinski saziv koji su inznedrili legitiman, optuživaće opoziciju za sve i svašta i na njene akcije organizovati kontraakcije, a kontrolisani mediji će raditi svoje. Sve već viđeno.
Opozicija opredeljena za politiku da se protiv golog pravnog i medijskog nasilja bori nenasilnim metodama, može samo da se nada da će neki drugi vetar početi da duva iz Brisela i Vašingtona. Da li je ta nada realna, videće se već za dva dana kada bi Evropski parlament trebalo da izglasa Rezoluciju o srpskim izborima – stepen njene oštrine biće nagoveštaj da li bi eventualno moglo da dođe do promene politike „zapadnih partnera“ prema Aleksandru Vučiću koji zarad vlasti ruši i ono što je preostalo od pravne države i parlamentarne demokratije u Srbiji, dok polako, ali ubitačno, zaokružuje nezavisnost Kosova.
Ukoliko ne dođe do opipipljive promene odnosa „zapadnog stranog faktora“ – izvršne vlasti EU i SAD – prema izvrgavanju ruglu demokrtije u zemlji koja ima status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, opozicione stranke bi morale da se prisete da nije baš laskavo biti neko ko uvek na isti način pokušava da promeni iste stvari sa istim rezultatom.
Jer princip vladanja Vučića, manipulacija izbornim procesima, zloupotreba Skupštine, kontrola medija, policije i pravosuđa traje već bezmalo dvanaest godina.
Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan
Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba
Kao što je Šešelj početkom devedesetih potezao pištolj na tadašnje studente, tako Vučić na njihove pobunjene kćerke i sinove danas poteže svoje batinaše. Ista je to politika, samo prilagođena vremenu
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić abolira siledžije i ludake koji prebijaju i gaze studente, dok iste te studente hapsi. Narodu u pobuni više ni goli život nije zagarantovan – ali ceh će na kraju platiti ovaj režim
Protesti u Srbiji ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom
Ekskluzivno: Istraživanje Slobodana G. Markovića i Miloša Bešića o stavovima beogradskih studenata u plenumu
Šta sve nismo znali o njima Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve