img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zoom

Crvena boja i crvena linija – Šta još, osim boje, povezuje golmana i bekovski par Tadić–Jeremić

01. septembar 2010, 15:24 Dragoljub Žarković
Copied

Poraz u Njujorku ne bi bio dobar, ali bi povlačenje rezolucije značilo priznanje poraza kod kuće, po značenju i implikacijama dublje od poraza na glasanju. Na toj izdajničkoj mitologiji i nastao je kosovski mit. Nisu Turci pobedili zato što su bili brojniji, vojska im bila modernija, što su ekonomski bili jači, već zato što je naš čovek izdao

Očajnici i „zvezdaši„: Bez dobre alhemije

Protekle nedelje ponovo kao da je otvoren konkurs za ovovekovnog Vuka Brankovića i to konkurs širokog spektra – od fudbala do Kosova. O obe teme pišemo u ovom broju „Vremena“.

Vladimir Stojković, golman, koji je pre neku godinu izjavio da mu venama teče crveno-bela krv i da ni za sto miliona evra ne bi branio za crno-bele, potpisao je, kao igrač na pozajmici, ugovor sa srpskim predstavnikom u fudbalskoj Ligi šampiona, a sada mu imaoci njegove krvne grupe sastavljaju umrlice a golmanu i njegovoj porodici obezbeđeno je celodnevno fizičko obezbeđenje.

Kad sam se s Petrom Cvijićem dogovarao da napiše nešto o toj temi (Kvisling u partizanima, str. 64), pitao me je da li da ostavi nadnaslov kao i kada je, letos, komentarisao svetsko prvenstvo u fudbalu. Nadnaslov je glasio: „… Iz ugla očajnika.“ Jok, rekao sam mu, dovoljno će biti da napišeš: „Iz ugla zvezdaša.“

Golmana i bekovski par Tadić–Jeremić ne povezuje samo boja. On govori o dresu, a oni o „crvenoj liniji“ koja se ne sme preći u promenama rezolucije o Kosovu koja bi 9. septembra trebalo da se nađe na dnevnom redu zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Povezuje ih i velika količina prethodnih obećanja. Golmana, recimo, da nema tih para za koje bi branio za Partizan, a dvojac iz paralele tvrdnja da je moguća politika „I Kosovo i Evropa“, što se ispostavlja kao alhemičarski recept o čijim svojstvima nije morao da nam govori Gvido Vastervelde, nemački ministar spoljnih poslova, već smo to i sami znali.

Povezuje ih i na izdajnički stub dovodi i okolnost da su navijači, i fudbalski i politički, očajni, a to je zgodna podloga za ustreptala osećanja i bujnu maštu. Na očaju je uostalom nastalo i kosovsko epsko pevanje, samo su sada sredstva saopštavanja tehnički usavršenija i brža.


Obračun oko srpskog mišljenja: Patriote nikad ne sumnjaju

Tadić i Jeremić su glavni kandidati za Brankoviće u ovom modernom „postkosovskom ciklusu“ i to mišljenje o njihovoj izdajničkoj ulozi toliko je uvreženo u srca navijača, da i sama pomisao da možda nije baš sve tako izaziva lomove. O tome opširnije piše Vera Didanović (Pečat na patriotizam, str. 16).

Naime, Slobodan Antonić i Đorđe Vukadinović, Iljf i Petrov Nove srpske političke misli, istina u različitim tekstovima, posumnjali su, uz sve moguće ograde, da Tadić ima izdajničke namere, odnosno da on nije spreman da „proda veru za večeru“.

Ali, pošto navijači uvek i sve znaju najbolje, Antonić i Vukadinović gotovo su nabijeni na kolac od istomišljenika u prethodnim fazama srpskog političkog mišljenja, onih koji su ranije epistole ovom dvojcu počinjali sa „Uvaženi profesore…“ i divili se, do imbecilnosti, njihovim uradcima na kojima se, i kad autori to ne bi želeli, formira građa za – umrlice.

Imamo, dakle, posla s navijačima koje odlikuje višak strasti u širokim amplitudama – od ljubavi do mržnje, a takva stanja uvek izazivaju povišenu temperaturu, dovode i do buncanja, u težim slučajevima i do halucinacija. A gde je takvo stanje duha i tela, eto ti i opozicije koja bi na toj vatri da potpali kosovsku lomaču, pa šta košta da košta.

Vojislav Koštunica govori o „kapitulaciji“, a Velja Ilić zagovara proteste i miting, dok su uzdržani predstavnici Srpske napredne stranke. Čekaju rasplet, a s druge strane im imponuje što evropski činovnici u njima prepoznaju alternativu vladi Borisa Tadića, pa ne bi da kvare novouspostavljeni imidž kad su već jednom ušli u holove visoke politike i to ne kao uljezi, protokolarnom greškom pozvani na prijem, već kao partneri s kojima se ima o čemu pregovarati.

Oni sad, kao u onom stereotipu o dramaturgiji, izigravaju pušku koja, istina, u njihovom slučaju, tek od polovine drame visi na zidu i čeka se da opali, samo što niko ne zna kada će taj kraj drame doći.


Vrlo britanska ponuda: Kako se povući s glasanja

A kako je krenulo, to će biti još jedna beskrajna drama koja će se igrati i kad niko ne bude hteo da je gleda.

Potpuno nezainteresovan za domaće patriotsko-izdajničke igre Vilijam Hejg, britanski ministar spoljnih poslova, poručio je, prilikom posete Beogradu, da je najlakši način za kompromis Srbije sa Evropskom unijom (EU) da zvanični Beograd povuče rezoluciju koju je podneo Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.

To povlačenje bilo bi u očima domaće javnosti procenjeno kao prelaženje „crvene linije“. Hejg, s druge strane, smatra da za Srbiju ne bi bilo dobro da doživi neuspeh na glasanju u Generalnoj skupštini, ali i da situacija, bar kada je o odnosima sa EU reč, ne bi bila bolja kada bi srpska rezolucija dobila većinu u Njujorku.

Poraz u Njujorku ne bi bio dobar, ali bi povlačenje rezolucije značilo priznanje poraza kod kuće, po značenju i implikacijama dublje od poraza na glasanju. Na toj izdajničkoj mitologiji i nastao je kosovski mit. Nisu Turci pobedili zato što su bili brojniji, vojska im bila modernija, što su ekonomski bili jači, već zato što je naš čovek izdao. Gubitak na glasanju ne računa se ovde u poraze, već se smatra kao politika moćnika a to zbira narodnu volju i u krajnjoj liniji može pomoći očuvanju vlasti.

Ne mislim zato da će Beograd pristati na ovu vrlo britansku ponudu – da se povuče papir koji je impozantnom većinom usvojila Skupština Srbije.

Tadić je, istina, poručio Hejgu da je Srbija spremna na kompromis o predlogu rezolucije o Kosovu koji je podnela Generalnoj skupštini UN-a kako bi on bio prihvatljiv i Beogradu i međunarodnoj zajednici, ali, rekao je predsednik Srbije: „Isključen je jedino kompromis u pogledu priznavanja nezavisnosti Kosova.“

Povlačenje rezolucije, ako to ne bude učinjeno nekim taktičko-diplomatskim zavrzlama oko dnevnog reda ili sličnim proceduralnim pitanjima, imalo bi efekt sličan onome što su u proteklu nedelju čuli i videli gledaoci fudbalske utakmice između OFK Beograda i Partizana.

„Ti si prvi golman, Radiša“, skandirali su prekjuče na Karaburmi najvatreniji navijači Partizana, pokazujući da ni oni nisu oduševljeni činjenicom da je ovaj fudbalski klub na pozajmicu uzeo Vladimira Stojkovića, bivšeg golmana Crvene zvezde i fudbalske reprezentacije Srbije. Ni „partizanovci“, očigledno, ne dele entuzijazam klupske uprave oko angažovanja čoveka koji tvrdi da mu venama teče krv klupske boje – crveno-bele. Uzgred, Radiša Ilić se ošišao. Ali, barem nije izdao.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Komentar
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

29.mart 2026. Jelena Jorgačević

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Komentar

27.mart 2026. Jovana Gligorijević

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Pregled nedelje

27.mart 2026. Filip Švarm

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Komentar

26.mart 2026. Nemanja Rujević

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Aleksandar Vučić oko koga gusto lete konfete sa bojama srpske zastave

Komentar

24.mart 2026. Ivan Milenković

Vučićevo friziranje Platona ili kako je staleška država pretvorena u mafijašku

Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka frizirali su Platonovu ideju države i postigli ono što se u istoriji retko viđalo: kriminalizovali su sebe same

Komentar
Lokalni izbori, ljudi ispred štaba, Kula

Komentar

Krvavi izbori: Režimske falange i organi nereda

Ovo je test za izbore koji dolaze. Teško da će danas, u ovakvim uslovima, SNS izgubiti. Jedna opština bila bi veliki uspeh. Ali pad glasova je siguran

Jelena Jorgačević

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure