
„Uvek na stani dobrog i pravde"
Održana komemoracija Filipu Davidu
Prema rečima Svetislava Basare, posle smrti Filipa Davida ostala je velika praznina koja će biti delimično upotpunjena Davidovim delima
Jedan od naših najznačajnijih kompozitora 20. i 21. veka preminuo u 95. godini
Srpska akademija nauka i umetnosti je saopštila da je u 95. godini preminuo akademik Dejan Despić, jedan od naših najznačajnijih kompozitora 20. i 21. veka.
„Svojim bogatim stvaralačkim opusom, teorijskim radovima i pedagoškom delatnošću ostavio je neizbrisiv trag u istoriji srpske muzike. Njegov odlazak veliki je gubitak za Srpsku akademiju nauka i umetnosti i sveukupno srpsko društvo i kulturu“, navedeno je u sapštenju.
Studirao je kompoziciju u klasi Marka Tajčevića, a dirigovanje u klasi Mihaila Vukdragovića na Muzičkoj akademiji u Beogradu. Diplomirao je na oba odseka 1955. godine. Pedagošku karijeru započeo je u Muzičkoj školi „Mokranjac“, a od 1965. predavao je na Katedri za teoriju Muzičke akademije (danas Fakultet muzičke umetnosti) u Beogradu. U zvanje redovnog profesora izabran je 1979. godine.
Za dopisnog člana SANU izabran je 1985, a za redovnog 1994. godine. U okviru Akademije obavljao je dužnost zamenika sekretara Odeljenja likovne i muzičke umetnosti (1986–1995) i sekretara Odeljenja likovne i muzičke umetnosti (1999–2011). Sa velikom posvećenošću, od 2000. do 2011. godine, uspešno je rukovodio koncertnom delatnošću Galerije SANU.
Za svoj rad primio je brojna priznanja i nagrade, među kojima se izdvajaju: Orden rada sa crvenom zastavom (1987), Vukova nagrada (2000), Mokranjčeva nagrada (2005) i Izvanredni Zlatni beočug Kulturno-prosvetne zajednice Beograda (2014).
Prema rečima Svetislava Basare, posle smrti Filipa Davida ostala je velika praznina koja će biti delimično upotpunjena Davidovim delima
Nekadašnja profesorka Fakulteta dramskih umetnosti, teatrološkinja i prevoditeljka preminula je u Beogradu, posle duge i teške bolesti
Preminuo je akademik Ljubomir Simović, jedan od najvećih modernih srpskih pesnika i dramskih pisaca, čovek koji nije želeo da ostane nem na stvarnost u kojoj je živeo. „Kafana ‘Šargan’ je šezdesetih godina bila ostrvo odbačenih na periferiji Beograda, a danas je cela Srbija postala kafana ‘Šargan’. Kafana puna poniženih ljudi bez perspektive i nade“, pričao je Simović za „Vreme“ 2014. godine
Filip David, jedan od najznačajnijih srpskih književnika i intelektualaca, preminuo je u Beogradu posle duge i teške bolesti, ostavljajući za sobom neizbrisiv trag u savremenoj književnosti i kulturi
O Filipu Davidu kao piscu srpske književnosti iz njenog najkreativnijeg posleratnog doba moglo bi dosta da se kaže, ali je malo rečeno – napisao je Branko Kukić na početku uvodnog teksta dvobroja časopisa “Gradac” koji je posvećen Filipu Davidu.
U njemu je delić Davidovog opusa, poput Skice za priču o snu, Bunara u tamnoj šumi, Jedne noći u Varšavi, Ničije zemlje, drame Jednog dana, moj Jamele, scenarija Svetovi u haosu, njegova prepiska sa Mirkom Kovačem i Borislavom Pekićem, pa i tekst koji je Filip David govorio u Narodnoj biblioteci Srbije na dodeli priznanja za Najbolju knjigu u mreži javnih biblioteka za roman Kuća sećanja i zaborava, tekst koji je počeo ogradom od prisustva Tomislava Nikolića, tadašnjeg predsednika Srbije. “Poštujući instituciju predsednika, ja od 90-ih ne podržavam njegovu nacionalističku i ratnu politiku. Njemu nije mesto ovde i ovim povodom”, rekao je David pred zvanicama.
U dvobroju su i tekstovi poštovalaca Filipa Davida o njemu. Jedan od tih, tekst Svetislava Basare Princ “Galerije”, objavljujemo.
Na kraju uvodnog teksta koji je naslovio Filip David – Sve je u vatri, Kukić kaže da mu nije bila namera da objavi sve važne tekstove koji su napisani o Filipu Davidu, nego da kaže više “o jednoj posebnoj atmosferi i temperaturi koje donose posebno strujanje, predstavljeno na poseban način, jer svaka književna epoha ima posebne stvaraoce koji svet, unutrašnji i spoljašnji, gledaju iz posebnog ugla – petog – u kvadratnoj sobi. Ovaj peti ugao istovremeno ruši staru i stvara novu kuću”.
Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora
Istorijska šansa Srbije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve