img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Zašto Tojota beži Folksvagenu u trci za najvećeg proizvođača automobila?

19. septembar 2024, 13:49 DW
Foto: Pexels / Erik Mclean / AP Photo/Martin Meissner
Tojota ispred Folksvagena?
Copied

Dok se Folksvagen suočava sa problemima, Tojota obara rekorde u prodaji

U večitoj trci za najvećeg proizvođača automobila sveta Tojota već ubedljivo beži Folksvagenu. Zašto? Hiro Takahaši zna odgovor, prenosi Dojče vele.

Hiro Takahaši (80) zna gde je jadac. Profesor emeritus ekonomije objavio je početkom godine novu knjigu: „Automobili se menjaju – Folksvagenova(VW) strategija upravljanja“.

Japanac je za svoju novu knjigu proveo nekoliko nedelja istražujući u Volfsburgu.

Takahaši dolazi do zaključka da su kineski električni automobili pre svega razlog krize u Folksvagenu, a ne nužno i sopstvene greške u upravljanju.

On je u intervjuu za nemački javni servis ARD u Tokiju rekao da uopšte ne vidi Folksvagen na kolenima.

Tojota ponovo prodaje više od deset miliona automobila

Pa ipak, vredi pogledati trenutne poslovne brojke dva najveća svetska proizvođača automobila.

Dok Folksvagen raspravlja o zatvaranju fabrika, Tojota obara rekord za rekordom. Ove godine će verovatno ponovo prodati više od deset miliona vozila.

Prošle godine je Tojota prodala 11,2 miliona vozila, a Folksvagen 9,2 miliona. Sledi korejski Hjundai sa 7,3 miliona.

Hibridni Tojotini automobili su oduvek bili posebno traženi, dakle kombinacija elektromotora i motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Četrdeset odsto svih prodatih vozila su hibridi.

Čisto električni automobili praktično uopšte ne igraju ulogu. Tojota je prošle godine prodala tek nešto više od 100.000 čistih strujaša.

To je delimično zbog toga što u Japanu, na domaćem tržištu, gotovo da nema mogućnosti za punjenje vozila. Nemačka je tu mnogo odmakla.

Iako to ne zvuči baš orijentisano ka budućnosti i posebno moderno, ali upravo to odvraća proizvođače električnih automobila iz Kine, o kojima je govorio stručnjak Takahaši, da u velikoj meri ulažu u Japan:

„Bez infrastrukture nema tržišta za BYD (Build Your Dreams) i druge kineske proizvođače.“

Gotovo da nema političkog pritiska u Japanu

Hiro Takahaši ne veruje da će nešto tako brzo da se promeni. Politički pritisak za proizvodnju električnih automobila nije naročito veliki u Japanu, objašnjava on.

Cilj japanske vlade je veoma oprezno formulisan – svi novoprodati automobili trebalo bi da imaju električni motor do 2035. godine.

Zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem nije u planu, pogotovo što bi i hibridna vozila ispunila ovaj cilj. „Upravo u ovom pitanju japanska politika u vezi sa vozilima se razlikuje od nemačke“, kaže Takahaši.

Veoma slab jen takođe ide na ruku Tojoti. Japanski automobili su trenutno mnogo jeftiniji od evropskih ili američkih.

Tojota je posebno tražena u Severnoj Americi, gde prodaje skoro trećinu svojih automobila. U Americi Folksvagen i dalje ima problem sa imidžom nakon dizel skandala.

Istovremeno, Tojotina zavisnost od kineskog tržišta znatno je manja nego Folksvagenova.

Koncern sa sedištem u Volfsburgu prodaje oko trećinu svih svojih automobila u Kini – prošle godine više od 3,2 miliona.

Tojota, s druge strane, prodaje samo jedno od pet proizvedenih vozila na najvećem svetskom tržištu automobila. Japanski proizvođač je 2023. prodao 1,9 miliona automobila u Kini.

Divljenje nemačkim proizvođačima

Nemačke marke automobila su veoma popularne u Japanu. Na ulicama Tokija vidite mnogo Mercedesa, BMW-a, Poršea, Audija, pa čak i Folksvagena – ali skoro nikada u električnoj verziji.

Zbog svoje duge istorije, nemačka auto-industrija je veoma cenjena u zemlji Dalkog istoka. Japanci gaje veliko divljenje prema nemačkim automobilima, koje, kaže Takahaši, nikada ne mogu nadmašiti jeftini kineski automobili.

Sve u svemu, japanski stručnjak za automobile veoma ceni Folksvagen. Želeo bi da i Tojota kopira nešto od Folksvagena, to jest da proizvodi više luksuznih automobila, autobusa i kamiona.

I veruje da bi prelazak na čistu proizvodnju električnih automobila mogao da posluži i kao uzor najvećem japanskom proizvođaču automobila.

Posledice jake konkurencije

On pokušava da relativizuje ekonomske poteškoće u Volfsburgu i debatu o zatvaranju fabrika:

„Ako pogledate globalnu auto-industriju, ovo se stalno iznova dešavalo. Pogledajte Ford i Dženeral motors, morali su da zatvore svoje pogone u Sjedinjenim Državama. Nisan je takođe značajno pao.“

Ako konkurencija raste, kao što je sada slučaj sa električnim automobilima iz Kine, onda to neće ostati bez posledica, kaže Takahaši.

Japanski proizvođači trenutno su uspešni i zbog njihove tradicionalno izuzetno isplative proizvodnje. Japanska filozofija života i rada zvana „kaizen“ je još uvek sastavni deo genetskog koda kompanija poput Tojote.

„Ni dana bez poboljšanja“, to je moto.

Tagovi:

Tojota Folksvagen Automobili Prodaja
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
EXPO 2027

Ekspo 2027

20.avgust 2026. B. B.

Na svaki dinar uložen u Ekspo država će navodno dobiti 1,91 dinar

Procenjuje se da će ulaganja države od dve milijardi evra u Ekspo privući i privatne investicije u približno istom iznosu – tačnije 1,83 milijarde evra

Aleksandar Vučić u kampanji

Predizborni dodaci

20.avgust 2026. M. L. J.

Nova režimska pomoć penzionerima: Ko će i koliko novca dobiti 14. septembra

Isplata jednokratne državne pomoći penzionerima počeće 14. septembra 2026. godine. Iznos pomoći kreće se od 20.000 do 35.000 dinara, u zavisnosti od visine penzije. Posebna prijava nije potrebna

Biznis

20.avgust 2026. M. L. J.

„Vrati se i stvaraj“: Srbija mami mlade sa 1,8 miliona dinara da se vrate u zemlju

Država je raspisala javni poziv za dodelu bespovratnih sredstava u okviru programa „Vrati se i stvaraj“. To bi trebalo da privuče onih 250.000 ljudi koji su otišli iz zemlje u poslednjih pet godina, a najviše mlade

Rudarstvo

20.avgust 2026. M. L. J.

„Timočka buna“ protiv Ziđina: Rumunske i bugarske organizacije strahuju od prekograničnog zagađenja

Dvanaest bugarskih nevladinih organizacija 18. avgusta pismeno je ministarki životne sredine i voda Bugarske tražilo informacije o rudarenju Ziđina u Srbiji. Dan ranije isto je zatražilo 28 rumunskih organizacija. Strahuju od prekograničnog zagađivanja

Lidl

PR

19.avgust 2026. R.V.

Lidlova bušilica oborila svetski rekord pokrenuvši čuveni panoramski točak u Londonu

Lidlova akumulatorska bušilica PARKSIDE ponovo je privukla pažnju svetske javnosti nakon što je, posle Airbusa A380, uspela da pokrene i čuveni London Eye. Poduhvat je izveden u okviru akcije „THE ROTATION“, a organizatori navode da je njime postavljen novi Ginisov svetski rekord

Komentar
Aleksandar Vučić u Paraćinu

Komentar

Trijumf volje nad ruševinama republike

Vučićev Igrokaz na Grzi, kada je zloupotrebio nesreću jedne građanke i njene porodice, bio je, naravno, jeftin medijski trik, ali to ne umenjuje njegovu skandaloznost. Naprotiv. Bila je to demonstracija moći čoveka lišenog emocija i civilizacijskih ograda koji pred kamerama gazi zakon

Ivan Milenković
Studneti pobeđuju prskanje farbom ipreko matrice

Komentar

Studentski pokret između paranoje i nade

Ako se studentski pokret bude više bavio  „bezbednosnim procenama“ nego pravom predizbornom kampanjom, izgubiće ono što ga je krasilo na početku i što je uzdrmalo naprednjačku Srbiju – osećanje nade koja postoji i koja je stvarna

Slobodan Georgijev

Komentar

Svetozar Cvetković i protiv crnog i protiv belog

Naš veliki glumac Svetozar Cvetković je u intervjuu za „Vreme“ rekao ono što se u našoj čaršiji ne kaže – da je bolje da ima Bitefa, Festa i drugih festivala nego da ih nema. To se mnogima neće svideti jer se vode logikom „što gore to bolje“

 Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1859
Poslednje izdanje

Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”

Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati se
Rat u MUP

Kako policajci razvaljuju policiju

Izveštači i predsednik Srbije

Strogo kontrolisana i dozirana pitanja

Srbija i Crna Gora

Ekonomski pritisak na Crnu Goru

Globalno zagrevanje

Da li čovečanstvo ima budućnost

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1859 19.08 2026.
Vreme 1858 12.08 2026.
Vreme 1856-1857 29.07 2026.
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure