img
Loader
Beograd, 22°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Zašto Tojota beži Folksvagenu u trci za najvećeg proizvođača automobila?

19. септембар 2024, 13:49 DW
Foto: Pexels / Erik Mclean / AP Photo/Martin Meissner
Tojota ispred Folksvagena?
Copied

Dok se Folksvagen suočava sa problemima, Tojota obara rekorde u prodaji

U večitoj trci za najvećeg proizvođača automobila sveta Tojota već ubedljivo beži Folksvagenu. Zašto? Hiro Takahaši zna odgovor, prenosi Dojče vele.

Hiro Takahaši (80) zna gde je jadac. Profesor emeritus ekonomije objavio je početkom godine novu knjigu: „Automobili se menjaju – Folksvagenova(VW) strategija upravljanja“.

Japanac je za svoju novu knjigu proveo nekoliko nedelja istražujući u Volfsburgu.

Takahaši dolazi do zaključka da su kineski električni automobili pre svega razlog krize u Folksvagenu, a ne nužno i sopstvene greške u upravljanju.

On je u intervjuu za nemački javni servis ARD u Tokiju rekao da uopšte ne vidi Folksvagen na kolenima.

Tojota ponovo prodaje više od deset miliona automobila

Pa ipak, vredi pogledati trenutne poslovne brojke dva najveća svetska proizvođača automobila.

Dok Folksvagen raspravlja o zatvaranju fabrika, Tojota obara rekord za rekordom. Ove godine će verovatno ponovo prodati više od deset miliona vozila.

Prošle godine je Tojota prodala 11,2 miliona vozila, a Folksvagen 9,2 miliona. Sledi korejski Hjundai sa 7,3 miliona.

Hibridni Tojotini automobili su oduvek bili posebno traženi, dakle kombinacija elektromotora i motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Četrdeset odsto svih prodatih vozila su hibridi.

Čisto električni automobili praktično uopšte ne igraju ulogu. Tojota je prošle godine prodala tek nešto više od 100.000 čistih strujaša.

To je delimično zbog toga što u Japanu, na domaćem tržištu, gotovo da nema mogućnosti za punjenje vozila. Nemačka je tu mnogo odmakla.

Iako to ne zvuči baš orijentisano ka budućnosti i posebno moderno, ali upravo to odvraća proizvođače električnih automobila iz Kine, o kojima je govorio stručnjak Takahaši, da u velikoj meri ulažu u Japan:

„Bez infrastrukture nema tržišta za BYD (Build Your Dreams) i druge kineske proizvođače.“

Gotovo da nema političkog pritiska u Japanu

Hiro Takahaši ne veruje da će nešto tako brzo da se promeni. Politički pritisak za proizvodnju električnih automobila nije naročito veliki u Japanu, objašnjava on.

Cilj japanske vlade je veoma oprezno formulisan – svi novoprodati automobili trebalo bi da imaju električni motor do 2035. godine.

Zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem nije u planu, pogotovo što bi i hibridna vozila ispunila ovaj cilj. „Upravo u ovom pitanju japanska politika u vezi sa vozilima se razlikuje od nemačke“, kaže Takahaši.

Veoma slab jen takođe ide na ruku Tojoti. Japanski automobili su trenutno mnogo jeftiniji od evropskih ili američkih.

Tojota je posebno tražena u Severnoj Americi, gde prodaje skoro trećinu svojih automobila. U Americi Folksvagen i dalje ima problem sa imidžom nakon dizel skandala.

Istovremeno, Tojotina zavisnost od kineskog tržišta znatno je manja nego Folksvagenova.

Koncern sa sedištem u Volfsburgu prodaje oko trećinu svih svojih automobila u Kini – prošle godine više od 3,2 miliona.

Tojota, s druge strane, prodaje samo jedno od pet proizvedenih vozila na najvećem svetskom tržištu automobila. Japanski proizvođač je 2023. prodao 1,9 miliona automobila u Kini.

Divljenje nemačkim proizvođačima

Nemačke marke automobila su veoma popularne u Japanu. Na ulicama Tokija vidite mnogo Mercedesa, BMW-a, Poršea, Audija, pa čak i Folksvagena – ali skoro nikada u električnoj verziji.

Zbog svoje duge istorije, nemačka auto-industrija je veoma cenjena u zemlji Dalkog istoka. Japanci gaje veliko divljenje prema nemačkim automobilima, koje, kaže Takahaši, nikada ne mogu nadmašiti jeftini kineski automobili.

Sve u svemu, japanski stručnjak za automobile veoma ceni Folksvagen. Želeo bi da i Tojota kopira nešto od Folksvagena, to jest da proizvodi više luksuznih automobila, autobusa i kamiona.

I veruje da bi prelazak na čistu proizvodnju električnih automobila mogao da posluži i kao uzor najvećem japanskom proizvođaču automobila.

Posledice jake konkurencije

On pokušava da relativizuje ekonomske poteškoće u Volfsburgu i debatu o zatvaranju fabrika:

„Ako pogledate globalnu auto-industriju, ovo se stalno iznova dešavalo. Pogledajte Ford i Dženeral motors, morali su da zatvore svoje pogone u Sjedinjenim Državama. Nisan je takođe značajno pao.“

Ako konkurencija raste, kao što je sada slučaj sa električnim automobilima iz Kine, onda to neće ostati bez posledica, kaže Takahaši.

Japanski proizvođači trenutno su uspešni i zbog njihove tradicionalno izuzetno isplative proizvodnje. Japanska filozofija života i rada zvana „kaizen“ je još uvek sastavni deo genetskog koda kompanija poput Tojote.

„Ni dana bez poboljšanja“, to je moto.

Tagovi:

Automobili Folksvagen Prodaja Tojota
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Dugovanja države

11.јул 2025. M.L.J.

Nova ekonomija: NBS se zadužila za tri milijarde evra sa veoma nepovoljnom kamatom

Narodna banka Srbije se 9. jula na 27. aukciji hartija od vrednosti prodajom blagajničkih zapisa zadužila za 360 milijardi dinara (3,07 milijardi evra) na repo tržištu

Javni beležnici

08.јул 2025. Novak Marković

Poskupljuju usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile pre

Donald Tramp obavestio lidere 14 zemalja o novim carinama

Američke carine

08.јул 2025. K. S.

Tramp: Carine Srbiji od 35 odsto od 1. avgusta – koje su posledice za našu privredu

Posle najave o uvođenju i odlaganja, stigao je novi datum od kada će Amerika uvesti sankcije na robu iz uvoza. Prema novoj najavi američkog predsednika Donalda Trampa, carine stupaju na snagu 1. avgusta, i za Srbiju su smanjene za dva odsto u odnosu na prethodnu najavu

Iz njuzletera

08.јул 2025. Marijana Maksimović

Nema para za pare

Para, stoti deo dinara, je nešto poput zombija. Odavno ne postoji kao kovanica, ali i dalje se obračunava. Zašto?

Čokolada

Ekonomija

07.јул 2025. Katarina Abel | Dijana Roščić (DW)

Kako nam je čokolada stigla iz svetilišta?

Na Svetski dan čokolade istražujemo poreklo, razvoj i ogromnu raznovrsnost ukusa ove omiljene poslastice na planeti: od svetog napitka starodesedelaca Centralne Amerike do tabli na policama supermarketa širom sveta

Komentar

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm

Komentar

Požari i poplave u rajhu korupcije

Srbija nije spremna za požare, oluje i poplave, ali je predsednik Aleksandar Vučić spreman da od svega napravi propagandu

Nemanja Rujević

Komentar

Policijska tortura: Zašto se tužilaštvo i MUP prave ludi?

Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure