img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Zašto Tojota beži Folksvagenu u trci za najvećeg proizvođača automobila?

19. септембар 2024, 13:49 DW
Foto: Pexels / Erik Mclean / AP Photo/Martin Meissner
Tojota ispred Folksvagena?
Copied

Dok se Folksvagen suočava sa problemima, Tojota obara rekorde u prodaji

U večitoj trci za najvećeg proizvođača automobila sveta Tojota već ubedljivo beži Folksvagenu. Zašto? Hiro Takahaši zna odgovor, prenosi Dojče vele.

Hiro Takahaši (80) zna gde je jadac. Profesor emeritus ekonomije objavio je početkom godine novu knjigu: „Automobili se menjaju – Folksvagenova(VW) strategija upravljanja“.

Japanac je za svoju novu knjigu proveo nekoliko nedelja istražujući u Volfsburgu.

Takahaši dolazi do zaključka da su kineski električni automobili pre svega razlog krize u Folksvagenu, a ne nužno i sopstvene greške u upravljanju.

On je u intervjuu za nemački javni servis ARD u Tokiju rekao da uopšte ne vidi Folksvagen na kolenima.

Tojota ponovo prodaje više od deset miliona automobila

Pa ipak, vredi pogledati trenutne poslovne brojke dva najveća svetska proizvođača automobila.

Dok Folksvagen raspravlja o zatvaranju fabrika, Tojota obara rekord za rekordom. Ove godine će verovatno ponovo prodati više od deset miliona vozila.

Prošle godine je Tojota prodala 11,2 miliona vozila, a Folksvagen 9,2 miliona. Sledi korejski Hjundai sa 7,3 miliona.

Hibridni Tojotini automobili su oduvek bili posebno traženi, dakle kombinacija elektromotora i motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Četrdeset odsto svih prodatih vozila su hibridi.

Čisto električni automobili praktično uopšte ne igraju ulogu. Tojota je prošle godine prodala tek nešto više od 100.000 čistih strujaša.

To je delimično zbog toga što u Japanu, na domaćem tržištu, gotovo da nema mogućnosti za punjenje vozila. Nemačka je tu mnogo odmakla.

Iako to ne zvuči baš orijentisano ka budućnosti i posebno moderno, ali upravo to odvraća proizvođače električnih automobila iz Kine, o kojima je govorio stručnjak Takahaši, da u velikoj meri ulažu u Japan:

„Bez infrastrukture nema tržišta za BYD (Build Your Dreams) i druge kineske proizvođače.“

Gotovo da nema političkog pritiska u Japanu

Hiro Takahaši ne veruje da će nešto tako brzo da se promeni. Politički pritisak za proizvodnju električnih automobila nije naročito veliki u Japanu, objašnjava on.

Cilj japanske vlade je veoma oprezno formulisan – svi novoprodati automobili trebalo bi da imaju električni motor do 2035. godine.

Zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem nije u planu, pogotovo što bi i hibridna vozila ispunila ovaj cilj. „Upravo u ovom pitanju japanska politika u vezi sa vozilima se razlikuje od nemačke“, kaže Takahaši.

Veoma slab jen takođe ide na ruku Tojoti. Japanski automobili su trenutno mnogo jeftiniji od evropskih ili američkih.

Tojota je posebno tražena u Severnoj Americi, gde prodaje skoro trećinu svojih automobila. U Americi Folksvagen i dalje ima problem sa imidžom nakon dizel skandala.

Istovremeno, Tojotina zavisnost od kineskog tržišta znatno je manja nego Folksvagenova.

Koncern sa sedištem u Volfsburgu prodaje oko trećinu svih svojih automobila u Kini – prošle godine više od 3,2 miliona.

Tojota, s druge strane, prodaje samo jedno od pet proizvedenih vozila na najvećem svetskom tržištu automobila. Japanski proizvođač je 2023. prodao 1,9 miliona automobila u Kini.

Divljenje nemačkim proizvođačima

Nemačke marke automobila su veoma popularne u Japanu. Na ulicama Tokija vidite mnogo Mercedesa, BMW-a, Poršea, Audija, pa čak i Folksvagena – ali skoro nikada u električnoj verziji.

Zbog svoje duge istorije, nemačka auto-industrija je veoma cenjena u zemlji Dalkog istoka. Japanci gaje veliko divljenje prema nemačkim automobilima, koje, kaže Takahaši, nikada ne mogu nadmašiti jeftini kineski automobili.

Sve u svemu, japanski stručnjak za automobile veoma ceni Folksvagen. Želeo bi da i Tojota kopira nešto od Folksvagena, to jest da proizvodi više luksuznih automobila, autobusa i kamiona.

I veruje da bi prelazak na čistu proizvodnju električnih automobila mogao da posluži i kao uzor najvećem japanskom proizvođaču automobila.

Posledice jake konkurencije

On pokušava da relativizuje ekonomske poteškoće u Volfsburgu i debatu o zatvaranju fabrika:

„Ako pogledate globalnu auto-industriju, ovo se stalno iznova dešavalo. Pogledajte Ford i Dženeral motors, morali su da zatvore svoje pogone u Sjedinjenim Državama. Nisan je takođe značajno pao.“

Ako konkurencija raste, kao što je sada slučaj sa električnim automobilima iz Kine, onda to neće ostati bez posledica, kaže Takahaši.

Japanski proizvođači trenutno su uspešni i zbog njihove tradicionalno izuzetno isplative proizvodnje. Japanska filozofija života i rada zvana „kaizen“ je još uvek sastavni deo genetskog koda kompanija poput Tojote.

„Ni dana bez poboljšanja“, to je moto.

Tagovi:

Folksvagen Automobili Prodaja Tojota
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Vučić je letos smanjenje cena u prodavnicama najavio kao magično rešenje mnogih problema.

Uredba o maržama

06.фебруар 2026. M. L. J.

Vučićeve „čudesne marže“ pred sudom u Americi

„Ahold Delhaize“, kompanija koja je vlasnik brojnih maloprodajnih radnji u Srbiji i svetu, zatražila je arbitražu pred međunarodnim sudom u Vašingtonu zbog nametnutih marži u Srbiji

Nameštanje tendera Elektroprivrede Srbije

06.фебруар 2026. A.I.

Nova ekonomija: Otkrivena šema nameštenih tendera u EPS-u

Komisija za zaštitu konkurencije otkrila je mehanizme koje su pojedinim firmama garantovale pobedu na tenderima i to sa što višom cenom. O kojim se kompanijama radi

Radijator

Grejanje

05.фебруар 2026. N. M.

Studija isplativosti: Koliko zaista troši toplotna pumpa

Grejanje doma u Srbiji već decenijama predstavlja jedan od ključnih energetskih i ekonomskih izazova, koliko toplotne pumpe zapravo mogu da pomognu jednom domaćinstvu u zimskim mesecima

Plaćanje, novac, Dinari

Životni standard

05.фебруар 2026. I.M.

„Ekonomski tigar“: Koliko je srpski minimalac manji od crnogorskog

Vučić stalno ponavlja kako su svi ljubomorni zbog njegovih fantastičnih ekonomskih uspeha pa zato hoće da ga skinu sa vlasti. Kada se, međutim, srpski minimalac uporedi sa slovenačkim, hrvatskim i crnogorskim, vidi se gde se nalazi Srbija

Iako je „Vreme“ još krajem oktobra eksluzivno pisalo, a vlast se upinjala da to demantuje, novom uredbom od 1. decembra moguće je prilagođavanje cena smrznutog voća, meda i čajeva

Uredba o tgovinama

04.фебруар 2026. M. L. J.

Uredba o trgovinama: Stižu poskupljenja, a država ćuti o tome

Iako je država po peti put izmenila Uredbu o trgovinama, potrošače niko o tome nije obavestio. Propis je stupio na snagu 31. januara

Komentar

Pregled nedelje

Život u mafijaškoj državi

U čemu su sličnosti i razlike razlika između klasične mafijaške porodice i mafijaške države? Kakvu ulogu oba slučaja igra Capo di tutti capi? I gde je tu Srbija

Filip Švarm
Specijalna jedinica Žandarmerije u punoj opremi za razbijanje demonstracija na hameru

Komentar

Kad’ dunemo i vatru sunemo srušićemo Ćacilend

Milo Đukanović vladao je Crnom Gorom 32 godine. Vučić bi bar toliko da mešetari Srbijom, znači još jedno 18 godina – policijskom silom, tajnim službama, paravojnim partijskim formacijama, zauzdanim pravosuđem i pobesnelim tabloidima

Andrej Ivanji
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Đuro Macut u odelima sa kravatom. U pozadini dve zastave Srbije.

Komentar

Kolaps sistema i zaječarizacija Srbije

Režim igra na sve ili ništa. Vučić nema apsolutno nikakvu ideju šta da radi, osim da pokuša da vlada, doslovno, policijskom silom i tabloidima. Jer državni sistem se kao posledica nasilja, krađe i nesposobnosti raspao, kao u Zaječaru

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1831
Poslednje izdanje

U očekivanju izbora

Gojenje Bake Praseta uoči Božića Pretplati se
Intervju: Lazar Džamić

Izbori se dobijaju pomoću organizacije i komunikacije

Rekordna zaplena droge, pitanja i komentari

A u Konjuhu – pet tona “domaćice”

Intervju: Marija Radovanović

Ako se pobunimo svi, zaštitićemo sebe

Intervju: Nikola Strašek, pisac i reditelj

Umetnost sudi sudijama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure