img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Zašto Tojota beži Folksvagenu u trci za najvećeg proizvođača automobila?

19. septembar 2024, 13:49 DW
Foto: Pexels / Erik Mclean / AP Photo/Martin Meissner
Tojota ispred Folksvagena?
Copied

Dok se Folksvagen suočava sa problemima, Tojota obara rekorde u prodaji

U večitoj trci za najvećeg proizvođača automobila sveta Tojota već ubedljivo beži Folksvagenu. Zašto? Hiro Takahaši zna odgovor, prenosi Dojče vele.

Hiro Takahaši (80) zna gde je jadac. Profesor emeritus ekonomije objavio je početkom godine novu knjigu: „Automobili se menjaju – Folksvagenova(VW) strategija upravljanja“.

Japanac je za svoju novu knjigu proveo nekoliko nedelja istražujući u Volfsburgu.

Takahaši dolazi do zaključka da su kineski električni automobili pre svega razlog krize u Folksvagenu, a ne nužno i sopstvene greške u upravljanju.

On je u intervjuu za nemački javni servis ARD u Tokiju rekao da uopšte ne vidi Folksvagen na kolenima.

Tojota ponovo prodaje više od deset miliona automobila

Pa ipak, vredi pogledati trenutne poslovne brojke dva najveća svetska proizvođača automobila.

Dok Folksvagen raspravlja o zatvaranju fabrika, Tojota obara rekord za rekordom. Ove godine će verovatno ponovo prodati više od deset miliona vozila.

Prošle godine je Tojota prodala 11,2 miliona vozila, a Folksvagen 9,2 miliona. Sledi korejski Hjundai sa 7,3 miliona.

Hibridni Tojotini automobili su oduvek bili posebno traženi, dakle kombinacija elektromotora i motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Četrdeset odsto svih prodatih vozila su hibridi.

Čisto električni automobili praktično uopšte ne igraju ulogu. Tojota je prošle godine prodala tek nešto više od 100.000 čistih strujaša.

To je delimično zbog toga što u Japanu, na domaćem tržištu, gotovo da nema mogućnosti za punjenje vozila. Nemačka je tu mnogo odmakla.

Iako to ne zvuči baš orijentisano ka budućnosti i posebno moderno, ali upravo to odvraća proizvođače električnih automobila iz Kine, o kojima je govorio stručnjak Takahaši, da u velikoj meri ulažu u Japan:

„Bez infrastrukture nema tržišta za BYD (Build Your Dreams) i druge kineske proizvođače.“

Gotovo da nema političkog pritiska u Japanu

Hiro Takahaši ne veruje da će nešto tako brzo da se promeni. Politički pritisak za proizvodnju električnih automobila nije naročito veliki u Japanu, objašnjava on.

Cilj japanske vlade je veoma oprezno formulisan – svi novoprodati automobili trebalo bi da imaju električni motor do 2035. godine.

Zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem nije u planu, pogotovo što bi i hibridna vozila ispunila ovaj cilj. „Upravo u ovom pitanju japanska politika u vezi sa vozilima se razlikuje od nemačke“, kaže Takahaši.

Veoma slab jen takođe ide na ruku Tojoti. Japanski automobili su trenutno mnogo jeftiniji od evropskih ili američkih.

Tojota je posebno tražena u Severnoj Americi, gde prodaje skoro trećinu svojih automobila. U Americi Folksvagen i dalje ima problem sa imidžom nakon dizel skandala.

Istovremeno, Tojotina zavisnost od kineskog tržišta znatno je manja nego Folksvagenova.

Koncern sa sedištem u Volfsburgu prodaje oko trećinu svih svojih automobila u Kini – prošle godine više od 3,2 miliona.

Tojota, s druge strane, prodaje samo jedno od pet proizvedenih vozila na najvećem svetskom tržištu automobila. Japanski proizvođač je 2023. prodao 1,9 miliona automobila u Kini.

Divljenje nemačkim proizvođačima

Nemačke marke automobila su veoma popularne u Japanu. Na ulicama Tokija vidite mnogo Mercedesa, BMW-a, Poršea, Audija, pa čak i Folksvagena – ali skoro nikada u električnoj verziji.

Zbog svoje duge istorije, nemačka auto-industrija je veoma cenjena u zemlji Dalkog istoka. Japanci gaje veliko divljenje prema nemačkim automobilima, koje, kaže Takahaši, nikada ne mogu nadmašiti jeftini kineski automobili.

Sve u svemu, japanski stručnjak za automobile veoma ceni Folksvagen. Želeo bi da i Tojota kopira nešto od Folksvagena, to jest da proizvodi više luksuznih automobila, autobusa i kamiona.

I veruje da bi prelazak na čistu proizvodnju električnih automobila mogao da posluži i kao uzor najvećem japanskom proizvođaču automobila.

Posledice jake konkurencije

On pokušava da relativizuje ekonomske poteškoće u Volfsburgu i debatu o zatvaranju fabrika:

„Ako pogledate globalnu auto-industriju, ovo se stalno iznova dešavalo. Pogledajte Ford i Dženeral motors, morali su da zatvore svoje pogone u Sjedinjenim Državama. Nisan je takođe značajno pao.“

Ako konkurencija raste, kao što je sada slučaj sa električnim automobilima iz Kine, onda to neće ostati bez posledica, kaže Takahaši.

Japanski proizvođači trenutno su uspešni i zbog njihove tradicionalno izuzetno isplative proizvodnje. Japanska filozofija života i rada zvana „kaizen“ je još uvek sastavni deo genetskog koda kompanija poput Tojote.

„Ni dana bez poboljšanja“, to je moto.

Tagovi:

Folksvagen Automobili Prodaja Tojota
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Reka ili otpad, Drina

Zaštita životne sredine

27.februar 2026. M. L. J.

Ekologija u drugom planu: Srbija dovodi u pitanje milione evra iz fondova EU

Srbija se oglušila o obaveze prema Evropskoj uniji da će usvojiti Strategiju zaštite životne sredine. Zato je Brisel blokirao neke fondove, tvrdi docent Šumarskog fakulteta Aleksandar Anđelković. To može da znači gubitak miliona evra nepovratnih sredstava

Projekat „Jadar“

27.februar 2026. B. B.

Predstavnica EP za kritične sirovine: Projekat „Jadar“ nije mrtav, već je zamrznut

„Ako bi se pravni okvir stabilizovao, ja bih rekla da bi Rio Tinto definitivno poštovao ekološke i socijalne standarde“, rekla je Hildegard Bentele, predstavnica Evropskog parlamenta za kritične sirovine iz redova Hrišćansko-demokratske unije o rudarenju litijuma u Srbiji

Električni autobus

Ekspo 2027

27.februar 2026. K. S.

Do Ekspa i po Ekspu sa pedeset električnih autobusa

Država kupuje 50 električnih autobusa za potrebe izložbe Ekspo 2027. Šta će biti s njima kada sve to prođe

Protest poljoprivrednika

27.februar 2026. B. B.

Blokade puteva u petak: Zemljoradnici traže razgovor sa Macutom

Poljoprivrednici traže sastanak sa predsednikom Vlade jer sa resornim ministrom Draganom Glamočićem „ne mogu da se dogovore“. Ukoliko ih Đuro Macut ne pozove, sledi radikalizacija protesta. Koje sve puteve blokiraju u petak

Voće

Proizvodnja voća

27.februar 2026. Nikola Zdravković (Klima 101)

Katastrofalni pokazatelji za voćarstvo: Deset vrsta voća 2025. imalo rekordno niske prinose

Ekstremni vremenski uslovi tokom 2025. godine doveli su do toga da je 10 od 16 praćenih voćnih vrsta zabeležilo rekordno loše prinose, što stručnjaci povezuju sa sve izraženijim klimatskim promenama

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure