img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Zašto Tojota beži Folksvagenu u trci za najvećeg proizvođača automobila?

19. septembar 2024, 13:49 DW
Foto: Pexels / Erik Mclean / AP Photo/Martin Meissner
Tojota ispred Folksvagena?
Copied

Dok se Folksvagen suočava sa problemima, Tojota obara rekorde u prodaji

U večitoj trci za najvećeg proizvođača automobila sveta Tojota već ubedljivo beži Folksvagenu. Zašto? Hiro Takahaši zna odgovor, prenosi Dojče vele.

Hiro Takahaši (80) zna gde je jadac. Profesor emeritus ekonomije objavio je početkom godine novu knjigu: „Automobili se menjaju – Folksvagenova(VW) strategija upravljanja“.

Japanac je za svoju novu knjigu proveo nekoliko nedelja istražujući u Volfsburgu.

Takahaši dolazi do zaključka da su kineski električni automobili pre svega razlog krize u Folksvagenu, a ne nužno i sopstvene greške u upravljanju.

On je u intervjuu za nemački javni servis ARD u Tokiju rekao da uopšte ne vidi Folksvagen na kolenima.

Tojota ponovo prodaje više od deset miliona automobila

Pa ipak, vredi pogledati trenutne poslovne brojke dva najveća svetska proizvođača automobila.

Dok Folksvagen raspravlja o zatvaranju fabrika, Tojota obara rekord za rekordom. Ove godine će verovatno ponovo prodati više od deset miliona vozila.

Prošle godine je Tojota prodala 11,2 miliona vozila, a Folksvagen 9,2 miliona. Sledi korejski Hjundai sa 7,3 miliona.

Hibridni Tojotini automobili su oduvek bili posebno traženi, dakle kombinacija elektromotora i motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Četrdeset odsto svih prodatih vozila su hibridi.

Čisto električni automobili praktično uopšte ne igraju ulogu. Tojota je prošle godine prodala tek nešto više od 100.000 čistih strujaša.

To je delimično zbog toga što u Japanu, na domaćem tržištu, gotovo da nema mogućnosti za punjenje vozila. Nemačka je tu mnogo odmakla.

Iako to ne zvuči baš orijentisano ka budućnosti i posebno moderno, ali upravo to odvraća proizvođače električnih automobila iz Kine, o kojima je govorio stručnjak Takahaši, da u velikoj meri ulažu u Japan:

„Bez infrastrukture nema tržišta za BYD (Build Your Dreams) i druge kineske proizvođače.“

Gotovo da nema političkog pritiska u Japanu

Hiro Takahaši ne veruje da će nešto tako brzo da se promeni. Politički pritisak za proizvodnju električnih automobila nije naročito veliki u Japanu, objašnjava on.

Cilj japanske vlade je veoma oprezno formulisan – svi novoprodati automobili trebalo bi da imaju električni motor do 2035. godine.

Zabrana motora sa unutrašnjim sagorevanjem nije u planu, pogotovo što bi i hibridna vozila ispunila ovaj cilj. „Upravo u ovom pitanju japanska politika u vezi sa vozilima se razlikuje od nemačke“, kaže Takahaši.

Veoma slab jen takođe ide na ruku Tojoti. Japanski automobili su trenutno mnogo jeftiniji od evropskih ili američkih.

Tojota je posebno tražena u Severnoj Americi, gde prodaje skoro trećinu svojih automobila. U Americi Folksvagen i dalje ima problem sa imidžom nakon dizel skandala.

Istovremeno, Tojotina zavisnost od kineskog tržišta znatno je manja nego Folksvagenova.

Koncern sa sedištem u Volfsburgu prodaje oko trećinu svih svojih automobila u Kini – prošle godine više od 3,2 miliona.

Tojota, s druge strane, prodaje samo jedno od pet proizvedenih vozila na najvećem svetskom tržištu automobila. Japanski proizvođač je 2023. prodao 1,9 miliona automobila u Kini.

Divljenje nemačkim proizvođačima

Nemačke marke automobila su veoma popularne u Japanu. Na ulicama Tokija vidite mnogo Mercedesa, BMW-a, Poršea, Audija, pa čak i Folksvagena – ali skoro nikada u električnoj verziji.

Zbog svoje duge istorije, nemačka auto-industrija je veoma cenjena u zemlji Dalkog istoka. Japanci gaje veliko divljenje prema nemačkim automobilima, koje, kaže Takahaši, nikada ne mogu nadmašiti jeftini kineski automobili.

Sve u svemu, japanski stručnjak za automobile veoma ceni Folksvagen. Želeo bi da i Tojota kopira nešto od Folksvagena, to jest da proizvodi više luksuznih automobila, autobusa i kamiona.

I veruje da bi prelazak na čistu proizvodnju električnih automobila mogao da posluži i kao uzor najvećem japanskom proizvođaču automobila.

Posledice jake konkurencije

On pokušava da relativizuje ekonomske poteškoće u Volfsburgu i debatu o zatvaranju fabrika:

„Ako pogledate globalnu auto-industriju, ovo se stalno iznova dešavalo. Pogledajte Ford i Dženeral motors, morali su da zatvore svoje pogone u Sjedinjenim Državama. Nisan je takođe značajno pao.“

Ako konkurencija raste, kao što je sada slučaj sa električnim automobilima iz Kine, onda to neće ostati bez posledica, kaže Takahaši.

Japanski proizvođači trenutno su uspešni i zbog njihove tradicionalno izuzetno isplative proizvodnje. Japanska filozofija života i rada zvana „kaizen“ je još uvek sastavni deo genetskog koda kompanija poput Tojote.

„Ni dana bez poboljšanja“, to je moto.

Tagovi:

Automobili Folksvagen Prodaja Tojota
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Porsche 911 u sumrak na kiši

Auto-industrija

30.oktobar 2025. A.I.

Koncern VW beleži gubitak od preko milijarde evra

Zbog problema u koje je zapao Porše, nemački proizvođač automobila VW beleži gubitak od preko miljarde evra

Brojila potrošnje struje

Ekonomija

29.oktobar 2025. N. M.

Nova ekonomija: Dovedeš fantomske birače, dobiješ tender za očitavanje brojila

Kompanija „T&M Group Solutions", koja je optuživana da je dovodila ljude iz Republike Srpske u Beograd da glasaju na lokalnim izborima, dobila je posao očitavanja brojila od Elektrodistribucije Srbije za 2,4 milijarde dinara

Državne ekonomske mere

28.oktobar 2025. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Razmatra se ukidanje ograničenja marži i na zamrznute proizvode

Ograničenje trgovinskih marži, koje je u Srbiji patentirao Aleksandar Vučić, nije na snazi ni puna dva meseca, a država razmatra da ih po četvrti put ublaži, saznaje „Vreme". Sve u svemu, doživele su fijasko

Otpuštanja

27.oktobar 2025. K. S.

Zašto je 270 ljudi dobilo otkaze u Vranju?

Danska fabrika „Kentaur“ u Vranju zatvara pogon, a bez posla ostaje oko 270 zaposlenih. Razlog - povećanje minimalne cene rada

Srbija ima najveće emisije CO2 po kilovat-času u Evropi, i daleko veću osetljivost na kvarove stare opreme u termoenergetskom sektoru.

Ugljen-dioksid

27.oktobar 2025. B. B.

Porez na ugljen-dioksid od 1. januara

Od početka 2026. godine Srbija uvodi porez na ugljen-dioksid s ciljem smanjenja uticaja klimatskih promena

Komentar

Pregled nedelje

Kakvi ste to ljudi

Mladi ljudi spavali su pod oktobarskim nebom u Inđiji. Šta su za to dobili tamošnji naprednjaci? Još jedan mandat direktora škole ili javnog poduzeća? Legalizaciju divlje gradnje? Ugradnju u lokalne biznisiće

Filip Švarm

Komentar

Režimsko iživljavanje: Beogradski sajam kažnjava izdavače

Odluka Beogradskog sajma da kazni izdavače koji će 1. novembra zatvoriti štandove najnovija je bruka i urušavanje ugleda Sajma knjiga. Režimsko gaženje institucija kulture se nastavlja

Sonja Ćirić
Vučić ispred Skupštine

Komentar

Ogled o posuvraćenom jeziku

Pošto ne može da kaže „odanost je meni važnija od časti“, Aleksandar Vučić će reći da je častan čovek. Bezbroj je takvih primera. U filozofiji, to se zove performativna protivrečnost: izricanjem vrednosnog suda upada samome sebi u usta

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1816-1817
Poslednje izdanje

Naš jubilej

35 godina Vremena Pretplati se
Od 1. novembra do 1. novembra

Kako su studenti vratili nadu Srbiji

Intervju: prof. Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Ne smemo da izneverimo studente

35 godina Vremena – 1990

Anticivilizacija

Uz 35 godina “Vremena”: Svet, od 1990. do danas

Doba umiranja iluzija

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure