img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Zapanjujuće visoke emisije sumpor-dioksida: U Srbiji najveći porast emisije u termoelektrani Nikola Tesla B

18. septembar 2024, 15:01 M.S.
Termoelektrana „Kostolac B Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Termoelektrana „Kostolac B"
Copied

Emisija sumpor-dioksida povećana je u celom regionu, saopštila je Mreža Benkvoč za Centralnu i Istočnu Evropu (CEE Bankwatch Network). Ova materija je jedan od proizvoda paljenja uglja i štetno utiče na zdravlje ljudi. Izaziva respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dovodi do stvaranja kiselih kiša, a ujedno učestvuje u stvaranju sekundarnih suspendovanih čestica (PM)

Emisije sumpor-dioksida iz postrojenja obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i na Kosovu bile su 5,7 puta više od dozvoljenih 2023. godine, saopštila je Mreža Benkvoč za Centralnu i Istočnu Evropu (CEE Bankwatch Network), piše Nova ekonomija.

U odnosu na 2022. godinu, emisije sumpor-dioksida su se povećale u celom regionu, dok su se emisije praškastih materija i azotnih oksida zanemarljivo smanjile, ali su i dalje iznad granica.

„Nivo zagađenja iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu nakon šest godina primene Direktive o velikim ložištima i dalje je zapanjujuće visok“, navodi mreža u novom izveštaju „Uskladiti ili zatvoriti“.

Zašto je štetan sumpor-dioksid (SO2)

Kako je „Vreme“ ranije pisalo, sumpor-dioksid (SO2), jedan od proizvoda paljenja uglja, štetno utiče na zdravlje ljudi – izaziva respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dovodi do stvaranja kiselih kiša, a ujedno učestvuje u stvaranju sekundarnih suspendovanih čestica (PM), koje su izuzetno opasne po zdravlje ljudi.

Odsumporavanje se odvija vlažnim postupkom u kojem se koristi kreč, a proizvod toga će biti gips, što će doprineti razvoju cirkularne ekonomije.

Problemi u Srbiji

Savetnica za energetiku Jugoistočne Evrope iz mreže CEE Benkvoč Pipa Galop izjavila je da nesposobnost Evropske komisije da osigura usklađenost sa zakonodavstvom EU o kontroli zagađenja narušava imidž EU u regionu.

„U vreme kada se čini da su lideri EU uvereni u sposobnost Srbije da upravlja uticajem rudarenja litijuma na životnu sredinu, naš izveštaj pruža otrežnjujuću sliku realnosti o sprovođenju zakona o životnoj sredini u regionu“, rekla je Galop.

Najveći problem u Srbiji ostaju emisije sumpor-dioksida iz postrojenja obuhvaćenih NERP-om, koje su bile 5,4 puta veće od nacionalnih maksimalnih vrednosti.

Na nivou pojedinačnih postrojenja, najveći porast je bio u termoelektrani Nikola Tesla B, dok je najveće prekoračenje maksimalnih vrednosti imala termoelektrana Kostolac A2, koja je emitovala 10,52 puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno.

Prema Izveštaju o stanju životne sredine u EPS-u za 2023. godinu emisija materija koje utiču na kvalitet vazduha prošle godine u TE Kostolac A2 bila je oko 28 hiljada tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko 500 tona i ugljen-dioksida oko 1,4 miliona tona. Dok je u TE Nikola Tesla B bila oko 92 hiljade tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko 770 i ugljen-dioksida oko 7,5 miliona tona.

Emisije azotnih oksida prvi put premašile maksimalne vrednosti

Emisije praškastih materija su u Srbiji ostale ispod maksimalnih vrednosti i imaju sporu tendenciju pada, dok su emisije azotnih oksida porasle u odnosu na 2022. godinu i po prvi put premašile maksimalne vrednosti.

Termoelektrana Kostolac B, jedan od najvećih emitera sumpor-dioskida u periodu od 2018. do 2020. godine, konačno je počela da smanjuje svoje emisije u 2021. godini tokom testiranja postrojenja za odsumporavanje, ali ih je ponovo povećala na skoro 5,8 puta više od dozvoljenih maksimalnih vrednosti u 2022. i 2023. godini.

„Ovo je i dalje niže od njenih emisija u periodu od 2018. do 2020. godine, ali postrojenje za odsumporavanje se ili ne koristi redovno ili ima slab učinak“, zaključuje se u izveštaju.

Postrojenje za odsumporavanje u Srbiji

Tokom aprila ove godine u probni rad pušteno je postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova na četiri bloka u termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu. Taj projekat vredan je 215 miliona evra i finansiran je iz kredita japanske Agencije za međunarodnu saradnju.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović tada je istakla da se ovim postrojenjem smanjuje emisije sumpordioskida za 30 odsto, dok će se značajno smanjiti i emisije praškastih materija.

Emisija materija koje utiču na kvalitet vazduha u termoelektrani Nikola Tesla A tokom prošle godine bila je oko 108 hiljada tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko dve hiljade tona i ugljen-dioksida oko 8,9 miliona tona.

Nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije dostavila energetske i klimatske planove

U regionu je zagađenje sumpor-dioksidom iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih NERP-om 2022. godine bilo 5,6 puta veće od dozvoljenog.

Mreža Benkvoč podseća da je krajem 2023. godine istekao rok za zatvaranje postrojenja u režimu izuzeća zbog ograničenog veka trajanja, a nijedna termoelektrana nije prestala sa radom.

U izveštaju se izražava posebna zabrinutost što nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije dostavila svoje konačne Nacionalne energetske i klimatske planove Energetskoj zajednici do roka u junu 2024. godine.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Životna sredina Termoelektrane Sumpor-dioksid
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Stan u Kuli Beograd 1,8 miliona evra

Beograd na vodi

11.jun 2026. B. B.

U ponudi je stotine stanova Beograda na vodi, a cena i dalje ne pada

Iako je trenutno u prodaji na stotine stanova Beograda na vodi i iako postoje mnogi negativni izveštaji o njihovom kvalitetu, oni i dalje drže cenu. Zašto je to tako

Evro, inflacija

Ekonomija

11.jun 2026. I.M.

Evropska centralna banka podigla kamatne stope posle skoro tri godine

Nakon što je godišnja inflacija u evrozoni dostigla 3,2 odsto, najviši nivo od septembra 2023. godine, Evropska centralna banka odlučila je da poveća ključne kamatne stope

Wizz air avion

Avio saobraćaj

11.jun 2026. Marija L. Janković

Neizvesna zimska sezona Wizz air-a: Hoće li porasti cene karata za Rim i Madrid

Zimska sezona letenja prvi je trenutak kada bi spor Wizz air-a i Srbije mogao da se prelije na cene karata. Na udaru su letovi za Madrid, Barselonu, Rim i Larnaku

Ekonomija

11.jun 2026. I.M.

MOL potvrdio: Postignut dogovor o NIS-u, finalizacija sporazuma u toku

MOL i Srbija postigli su dogovor o akcionarskom sporazumu za NIS. Pregovori o finalizaciji transakcije i dalje traju, saopšteno ikz mađarkse kompanije

Zgrada Naftne industrije Srbije

Energetika

10.jun 2026. M. L. J.

Ministarka Đedović Handanović: Postigli smo dogovor sa MOL-om oko NIS-a

„Danas smo uspešno zatvorili sva otvorena pitanja sa mađarskim MOL-om i postigli kompromis kada je u pitanju ugovor akcionara („Shareholder Agreement“) između Republike Srbije i MOL-a“, saopštila je na svom Instagram nalogu ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović

Komentar
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Naprednjaci u predizbornoj kampanji

Pregled nedelje

Kederi i štuke – naprednjački lanac ishrane

Kako se autolimar iz Nove Pazove našao u slučaju Milić, jednoj od najvećih afera u novijoj istoriji? Šta je za običnog naprednjaka deset hiljada evra, a šta za glavešine SNS-a? Ko su kederi i štuke u tom lancu ishrane

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure