img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Zapanjujuće visoke emisije sumpor-dioksida: U Srbiji najveći porast emisije u termoelektrani Nikola Tesla B

18. септембар 2024, 15:01 M.S.
Termoelektrana „Kostolac B Foto: Tanjug/Miloš Milivojević
Termoelektrana „Kostolac B"
Copied

Emisija sumpor-dioksida povećana je u celom regionu, saopštila je Mreža Benkvoč za Centralnu i Istočnu Evropu (CEE Bankwatch Network). Ova materija je jedan od proizvoda paljenja uglja i štetno utiče na zdravlje ljudi. Izaziva respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dovodi do stvaranja kiselih kiša, a ujedno učestvuje u stvaranju sekundarnih suspendovanih čestica (PM)

Emisije sumpor-dioksida iz postrojenja obuhvaćenih Nacionalnim planovima za smanjenje emisija (NERP) u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i na Kosovu bile su 5,7 puta više od dozvoljenih 2023. godine, saopštila je Mreža Benkvoč za Centralnu i Istočnu Evropu (CEE Bankwatch Network), piše Nova ekonomija.

U odnosu na 2022. godinu, emisije sumpor-dioksida su se povećale u celom regionu, dok su se emisije praškastih materija i azotnih oksida zanemarljivo smanjile, ali su i dalje iznad granica.

„Nivo zagađenja iz termoelektrana na ugalj na Zapadnom Balkanu nakon šest godina primene Direktive o velikim ložištima i dalje je zapanjujuće visok“, navodi mreža u novom izveštaju „Uskladiti ili zatvoriti“.

Zašto je štetan sumpor-dioksid (SO2)

Kako je „Vreme“ ranije pisalo, sumpor-dioksid (SO2), jedan od proizvoda paljenja uglja, štetno utiče na zdravlje ljudi – izaziva respiratorne i kardiovaskularne bolesti, dovodi do stvaranja kiselih kiša, a ujedno učestvuje u stvaranju sekundarnih suspendovanih čestica (PM), koje su izuzetno opasne po zdravlje ljudi.

Odsumporavanje se odvija vlažnim postupkom u kojem se koristi kreč, a proizvod toga će biti gips, što će doprineti razvoju cirkularne ekonomije.

Problemi u Srbiji

Savetnica za energetiku Jugoistočne Evrope iz mreže CEE Benkvoč Pipa Galop izjavila je da nesposobnost Evropske komisije da osigura usklađenost sa zakonodavstvom EU o kontroli zagađenja narušava imidž EU u regionu.

„U vreme kada se čini da su lideri EU uvereni u sposobnost Srbije da upravlja uticajem rudarenja litijuma na životnu sredinu, naš izveštaj pruža otrežnjujuću sliku realnosti o sprovođenju zakona o životnoj sredini u regionu“, rekla je Galop.

Najveći problem u Srbiji ostaju emisije sumpor-dioksida iz postrojenja obuhvaćenih NERP-om, koje su bile 5,4 puta veće od nacionalnih maksimalnih vrednosti.

Na nivou pojedinačnih postrojenja, najveći porast je bio u termoelektrani Nikola Tesla B, dok je najveće prekoračenje maksimalnih vrednosti imala termoelektrana Kostolac A2, koja je emitovala 10,52 puta više sumpor-dioksida nego što je dozvoljeno.

Prema Izveštaju o stanju životne sredine u EPS-u za 2023. godinu emisija materija koje utiču na kvalitet vazduha prošle godine u TE Kostolac A2 bila je oko 28 hiljada tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko 500 tona i ugljen-dioksida oko 1,4 miliona tona. Dok je u TE Nikola Tesla B bila oko 92 hiljade tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko 770 i ugljen-dioksida oko 7,5 miliona tona.

Emisije azotnih oksida prvi put premašile maksimalne vrednosti

Emisije praškastih materija su u Srbiji ostale ispod maksimalnih vrednosti i imaju sporu tendenciju pada, dok su emisije azotnih oksida porasle u odnosu na 2022. godinu i po prvi put premašile maksimalne vrednosti.

Termoelektrana Kostolac B, jedan od najvećih emitera sumpor-dioskida u periodu od 2018. do 2020. godine, konačno je počela da smanjuje svoje emisije u 2021. godini tokom testiranja postrojenja za odsumporavanje, ali ih je ponovo povećala na skoro 5,8 puta više od dozvoljenih maksimalnih vrednosti u 2022. i 2023. godini.

„Ovo je i dalje niže od njenih emisija u periodu od 2018. do 2020. godine, ali postrojenje za odsumporavanje se ili ne koristi redovno ili ima slab učinak“, zaključuje se u izveštaju.

Postrojenje za odsumporavanje u Srbiji

Tokom aprila ove godine u probni rad pušteno je postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova na četiri bloka u termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu. Taj projekat vredan je 215 miliona evra i finansiran je iz kredita japanske Agencije za međunarodnu saradnju.

Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović tada je istakla da se ovim postrojenjem smanjuje emisije sumpordioskida za 30 odsto, dok će se značajno smanjiti i emisije praškastih materija.

Emisija materija koje utiču na kvalitet vazduha u termoelektrani Nikola Tesla A tokom prošle godine bila je oko 108 hiljada tona sumpor-dioksida, praškastih materija oko dve hiljade tona i ugljen-dioksida oko 8,9 miliona tona.

Nijedna zemlja Zapadnog Balkana nije dostavila energetske i klimatske planove

U regionu je zagađenje sumpor-dioksidom iz termoelektrana na ugalj obuhvaćenih NERP-om 2022. godine bilo 5,6 puta veće od dozvoljenog.

Mreža Benkvoč podseća da je krajem 2023. godine istekao rok za zatvaranje postrojenja u režimu izuzeća zbog ograničenog veka trajanja, a nijedna termoelektrana nije prestala sa radom.

U izveštaju se izražava posebna zabrinutost što nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije dostavila svoje konačne Nacionalne energetske i klimatske planove Energetskoj zajednici do roka u junu 2024. godine.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Sumpor-dioksid Termoelektrane Životna sredina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Naftna industrija Srbije

30.септембар 2025. B. B.

Nova ekonomija: Sankcije NIS-u mogle bi značajno da oštete budžet

Samo prošle godine, NIS je na ime različitih poreskih obaveza u budžet uplatio više od dve milijarde evra

Recesija

29.септембар 2025. B. B.

Nova ekonomija: Drastično pogoršana ekonomska klima u Srbiji

„Semafor ekonomske klime, kreiran na bazi desezoniranih indikatora poverenja, pokazuje da se većina sektora nalazi u fazi recesije“, piše u izveštaju Republičkog zavoda za statistiku

Nemačka

29.септембар 2025. M. L. J.

Kriza auto-industrije: Boš u Nemačkoj ukida 13.000 radnih mesta

Najveći proizvođač auto-delova na svetu, nemački Boš, ukida 13.000 radnih mesta u Nemačkoj do 2030. godine. U Srbiji ova kompanija zapošljava 4.000 radnika

Vučić kao ekonomista

26.септембар 2025. Marija L. Janković

Kako je Vučić izbacio 45.000 penzionera iz popusta za struju?

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je ponovo megalomanski popust do 1.000 dinara za struju za siromašne penzionere. U svojoj računici je negde „zaturio“ 45.000 penzionera

Mediji

26.септембар 2025. K. S.

Raskrikavanje: Antimonopolska komisija odobrila Telekomu da preuzme Kurir

Komisija za zaštitu konkurencije Srbije odobrila je „Telekomu” da preuzme kompaniju „Mondo INC”, koja izdaje tabloid „Kurir”

Komentar

Komentar

Koliko nas je?

Bitka između protivnika i pobornika vlasti, pravne države i bezakonja, dobra i zla, svela se na dokazivanje koga ima više. Ne bez razloga

Andrej Ivanji

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure