
Cene
Koliko košta slavska trpeza
Sve je poskupelo, pa domaćini za slavsku trpezu danas moraju da izdvoje znatno više novca nego prethodnih godina. Oni koji žele da izbegnu pripremu i naruče kompletnu trpezu na gotovo moraće da izdvoje još više

Nakon sumnjivih poslova sa firmama koje su u sukobu sa zakonom, ali i masovnih protesta građana zbog zaštite prirode, država kao da je konačno odustala od posla sa malim hidroelektranama
Pompezno je Zorana Mihajlović 2013. i 2014. godine u dva navrata zvala investitore da ulažu u male hidroelektrane po Srbiji. Ispostavilo se da su pozive pratile neverovatne neregularnosti – dozvole i lokacije su dobijala preduzeća u sukobu sa zakonom, firme sa skrivenim of-šor vlasništvom, kao i preduzeća čiji su vlasnici bili funkcioneri u potencijalnom sukobu interesa.
Na sve to, država se nije udostojila ni da proveri gde vode po Srbiji tačno ima, već je ove pozive raspisivala prema planu starom nekoliko decenija, pa se ispostavilo da od investitora traži da grade – tamo gde više vode ni nema.
Izgleda da je država sada konačno stavila tačku na ove zamisli.
Borba za male hidroelektrane je digla celu zemlju na noge jer su brojni meštani i ekološki aktivisti uspeli da odbrane reke, pogotovo mala rečna korita po Srbiji, koja su jedini izvor vode za brojna sela. Najznačajnije borbe vodile su se na Staroj planini (npr. selo Topli Do), na Rupskoj reci, a zatim i na reci Studenici.
Sve je počelo kada je doneta Uredba o fid-in tarifama 2009. godine, pa su kompanije u Srbiji dobile mogućnost da električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora prodaju po garantovanim, povlašćenim cenama.
Status povlašćenog proizvođača trajao je 12 godina, a velikom broju projekata nedavano je istekao. Od 2022. godine 60 elektrana izgubilo je ovaj status, navedeno je u izveštaju udruženja Obnovljivi izvori energije (OIE) Srbije.
Među njima najviše je malih hidroelektrana (MHE). Ukupno 28 sa zbirnom instalisanom snagom oko 23 MW.
Različiti projekti našli su se u problemu – elektrane u vlasništvu škola, manastira, Kliničkog centra Srbije, pa i privatnih investitora. Njihova pojedinačna instalisana snaga je različita. Najmanja je solarna elektrana od svega 3,2 kW, dok su najveće mini hidroelektrane Međuvršje i Ovčar banja u Čačku, piše Biznis.rs.

Pored standardne tehničke dokumentacije, od nedavno se traže i nove dozvole za njihovu izgradnju. Naime, Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture usvojilo je izmene Pravilnika o posebnoj vrsti objekata i posebnoj vrsti radova za koje nije potrebno pribavljati akt nadležnog organa kojim je propisala da sve elektrane snage veće od 10,8 kW koje se grade za sopstvene potrebe od sada moraju da imaju rešenje o odobrenju za izvođenje radova.
Do sada je to bila obaveza za elektrane koje su bila snage veće od 50 kW.
To znači da će za izgradnju elektrane snage veće od 10,8 kW biti potrebno da se obezbede lokacijski uslovi kao da se gradi bilo koji drugi stambeni objekat, što će znatno produžiti proceduru i doneti dodatne troškove.
Za elektrane koje koriste obnovljive izvore energije i imaju kapacitet veći od 400 kW privremeno je obustavljeno izdavanje novih uslova za priključenje.
Elektrodistribucija Srbije navodi da je broj zahteva za priključenje trenutno prevazišao energetske potrebe na nivou države, pa se čeka nova analiza adekvatnosti proizvodnje i potrošnje.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Sve je poskupelo, pa domaćini za slavsku trpezu danas moraju da izdvoje znatno više novca nego prethodnih godina. Oni koji žele da izbegnu pripremu i naruče kompletnu trpezu na gotovo moraće da izdvoje još više

Objavljeno je kada počinje isplata depozita Alta banke u stečaju i koja dokumenta treba poneti kako bi se dokazalo da su građani imali novac u ovoj banci
Pored Pirota i Leskovca i Grad Vranje je oročio novac u Alta banci. Ugovor o kratkoročnom oročavanju je potpisan početkom ovo godine

Nakon urušavanja Alta banke se i u drugim bankama stvaraju gužve, piše portal RTS-a. Građani reaguju nervozno, iako je bankarski sistem Srbije stabilan

Pritisak na likvidnost Poštanske štedionice izazvao je nagli odliv velikih iznosa novca nakon izbornog poraza SNS-a, izjavio je Dejan Šoškić, nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i kandidat za poslanika Studentske liste.
Vreme istražuje: Izgradnja Hrama Svetog Save
Da li je novac koji je Vlada uplatila SPC završio u Moskvi preko Alta banke Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve