Iako je trenutno u prodaji na stotine stanova Beograda na vodi i iako postoje mnogi negativni izveštaji o njihovom kvalitetu, oni i dalje drže cenu. Zašto je to tako
Opozicioni aktivista Đorđe Miketić objavio je na društvenoj mreži Iks da se u naselju Beograd na vodi prodaje veliki broj stanova, što po njegovoj oceni znači da je „počela bežanija“ i da je „pukao balon“.
Miketić је objavio da je na „Halo оglasima“ na prodaju ponuđeno 559 stanova u Beogradu na vodi, i da ih ima još upola toliko na drugim platformama i agencijama.
Prema njegovoj interpretaciji, nedeljno se pojavljuje i do 50 novih oglasa. Тo navodno ukazuje na „utrkivanje“ u obaranju cena, koju je Miketić na kraju objave krunisao opaskom – „zbogom žohari“.
zli jezici bi rekli da je počela bežanija i da je puko balon!
559 stanova u Beogradu na vodi se prodaje preko Halo oglasa, još upola toliko preko drugih servisa i agencija. krenulo je utrkivanje i obaranje cene..
Konsultant u procentiteljskoj kući New Royal Valuation Balkan Milić Đoković objašnjava za „Vreme“ da ne može tačno da se zna broj nekretnina koje se prodaju u Beogradu na vodi, bez obzira na to koliko se takvih nekretnina nudi u oglasima.
„To je veliko naselje, sa možda 10.000 stanova, pa čak ako se i prodaje 500 stanova to nije ništa spektakularno, ništa zbog čega bi neko bio šokiran“, kaže Đoković.
Sa žaljenjem konstatuje da u Srbiji isti stan može da oglašava čak i desetak agencija.
„U Srbiji nije uređeno, kao što je u svetu, da jedan stan oglašava jedan posrednik. Podaci na sajtovima nemaju toliko mnogo veze sa tržištem kao što se smatra“, kaže Đoković
Kao primer navodi popularni sajt za oglašavanje za koji tvrdi da na njemu ima 11.500 oglasa za prodaju stanova „od čega je realnih 3.000 stanova“, dok je ostatak nastao ponavljanjem oglasa.
Foto: Tanjug / Sava RadovanovicNajskuplji stan u Srbiji 2025. prodat je za 1,4 miliona evra na Beogradu na vodi
„Kada su u pitanju cene nekretnina u Beogradu na vodi, ali i generalno, tu nažalost nema pada, i tendecija je da se ne može očekivati poremećaj na tržištu, očekujući da će ljudi prodavati nekretnine budzašto. Može se očekivati samo rast cena. Pad cena nekretnina je u domenu ‘šta je babi milo, to joj se i snilo’, a svako voli da što jeftinije prođe kada kupuje, a da cena bude što veća kada prodaje“, ukazuje Đoković.
Ističe da je osnovna stvar to što Srbija nije hipotekarno tržište, nego tržište živog novca.
„Mi ne pripadamo zapadnom modelu gde je 90 odsto stanova pod hipotekom, pa ljudi toga moraju da se oslobode. Kod nas ljudi ne moraju da prodaju stan ako neće, i dokle god ne moraju da prodaju nešto što ne osećaju tržišno, ne mogu da se pojavljuju ‘balončići’ sa mnogo nekretnina koje brzo treba prodati, kao što se pojavljuju povremeno na natrpanom Zlatiboru ili u manjim gradovima. U Beogradu, Novom Sadu, Nišu, i u velikim gradovima to ne može da se desi. Čak i teotretski, kada bi 10 odsto stanova bilo opterećeno hipotekom i kada bi njihovi vlasnici bili naterani da iz nekog razloga prodaju stanove, to je ipak samo 10 odsto tržišta. To je surova realnost“, zaključuje Đoković.
Podaci Republičkog geodetskog zavoda
Prema zvaničnim podacima Republičkog geodetskog zavoda 2025. godine prosečna cena prodatog kvadratnog metra u Beogradu na vodi bila je oko 4.685 evra.
Sličan trend, sa nešto nižim prosekom bio je i 2024. godine.
Savski venac je prema izveštajima RGZ ubedljivo najskuplja opština u Srbiji, sa prosekom novogradnje znatno iznad beogradskog proseka koji je u 2025. godini bio između 2.800–3.000 evra po kvadratnom metru.
Prosečne cene za kvadratni metar u Beogradu na vodi u oglasima su trenutno između 4.500 i 6.500 evra.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
EPS želi da kupi projekate iz oblasti obnovljivih izvora energije. Ovo polje je do sada bila meka za biznismene bliske vlastima, pa način na koji to EPS radi zabrinjava, jer će mnogo šta biti tajnovito. Sve to plaćaju građani Srbije kroz račun za struju
Isplata jednokratne pomoći od 6.000 dinara biće sprovedena tokom četiri dana, a trebalo bi da bude završena u petak. Ko novac dobija danas, ko od 23. septembra i ko nije morao da se prijavi?
Posle dve godine u kojima je čak 40 odsto IT oglasa nudilo rad na daljinu, taj model je u 2026. godini pao na 26 odsto. Istovremeno je udeo oglasa koji zahtevaju rad iz kancelarije porastao na 42 odsto
Neki građani će novac Akcionarskog fonda dobiti na sopstveni račun u privatnoj banci, a neki u Poštanskoj štedionici. Postoji i rok do kada se novac može podići
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.