img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ekonomija

Srbija između Kine i EU: Ko je veći trgovinski partner?

06. јануар 2025, 11:11 I.M.
Foto: AP Photo/Jean-Francois Badias, File
Evropski parlament
Copied

Potpisivanjem sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom u julu 2024, Srbija je oslobodila carina 60 odsto robe, dodatno povećavši deficit u razmeni s Kinom, ali i omogućila rast izvoza od 65 odsto. Ipak, evropske zemlje ostaju ključni partneri, posebno u oblasti finansiranja i ulaganja

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku (RZS) do septembra ove godine, Srbija je najviše uvozila iz Kine, čak 481,6 miliona dolara vredne robe, a najveći partner u izvozu je Nemačka – 363,6 miliona dolara. Kina se u top pet najvećih spoljnotrgovinskih partnera pojavljuje tek 2021. godine, dok je na prvom mestu – Nemačka.

Trgovina robom sa EU u 2023. godini činila 60 odsto ukupne trgovine robom Srbije, a Kina je pojedinačno, drugi po redu trgovinski partner Srbije, prenosi Europa.

Iako je Srbija u prvih devet meseci 2024. godine povećala spoljnotrgovinsku robnu razmenu za 3,9 odsto, rast deficita u robnoj razmeni je porastao za 20,4 odsto u odnosu na isti period prošle godine, navodi se u izveštaju RZS-a.

Među najvećim trgovinskim partnerima, Srbija najveći deficit beleži sa Kinom – čak 316,5 miliona dolara od januara do septembra 2024. godine. Sa Nemačkom, sa kojom Srbija godišnje razmeni najviše robe, deficit je 89,6 miliona dolara za isti period.

Najvažniji spoljnotrgovinski partneri u septembru 2024. u izvozu su Nemačka, Bosna i Hercegovina, Kina, Italija i Rumunija, dok su za uvoz Kina, Nemačka, Italija, Turska i Poljska, a o detaljnoj analizi poslednjeg izveštaja spoljne trgovine RZS-a, Nova ekonomija je već pisala.

Radi jednostavnije trgovine, Srbija je sa Kinom potpisala Ugovor o slobodnoj trgovini 1. jula 2024. godine, kojim je oko 60 odsto robe oslobođeno carina.

S druge strane, iako Evropska unija zemljama koje nisu članice omogućava da putem Single Euro Payments Area (SEPA), odnosno Jedinstvenog platnog područja, jednostavnije vrše finansijske transakcije sa EU, Srbija i dalje nije deo SEPA.

Najveća korist SEPA bilo bi značajno smanjenje troškova provizije. Iz Narodne Banke Srbije kažu da od 2014. godine teče proces usklađivanja domaćih bankarskih sistema sa SEPA standardima, kao i da je jedino što se čeka zeleno svetlo Evropske unije, prenosi Euronews.

Bloomberg prenosi da su najnovije izjave srpskog političkog vrha ukazale da bi ulazak u SEPA mogao da potraje i dva meseca u odnosu na prvobitno planiran rok – 1. januar 2025. godine.

Alternativa za EU

Privredna komora Srbije u decembarskom izdanju MAT-a (Makroekonomske analize i trendovi) navodi na je „Srbija ove godine na tržištu Kine i Turske pronašla alternativu za prigušenu tražnju iz EU. Da se to nije desilo, u prvih devet meseci ne bismo imali rast robnog izvoza od 1,9 odsto, već pad od 1,9 (robni izvoz bio bi niži za 921 milion evra)“.

Prema istim podacima, porast izvoza u Kinu porastao je za 65 odsto (od septembra 2023. do septembra 2024. godine), a u Tursku za 80 odsto.

Kada su ulaganja u pitanju, na sajtu EU za tebe navodi se da je Evropska unija u poslednjih deset godina uložila četiri milijarde evra bespovratnih sredstavai sedam milijardi evra u povoljnim kreditima.

S druge strane, prema podacima Narodne banke Srbije, ukupan iznos stranih direktnih investicija iz Kine u periodu od 2010. godine do 2023. godine iznosio je 5,5 milijardi evra, a detaljnije o tome je Nova ekonomija već pisala.

Vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika iz Srbije u 2023. godini iznosila je sedam milijardi evra, od čega su trećinu tog iznosa ostvarile kineske firme koje na stranim tržištima prodaju bakar, zlato i čelik, prenosi Bloomberg.

Među tim firmama nalazi se i China Railway International Co Ltd, koja je zajedno sa China Communications Construction Company Ltd. radila na rekonstrukciji nadstrešnice u Novom Sadu koja se 1. novembra obrušila i tom prilikom je poginulo 15 ljudi, a koja je prema podacima Agencije za privredne registre 19. najprofitabilnija firma u Srbiji 2023. godine.

Još jedna od kineskih firmi koja posluje u Srbiji je i Linglong International, kompanija koja se bavi proizvodnjom guma, a koja posluje u Zrenjaninu. N1 prenosi da je nemačka kompanija MAN Truck & Bus u novembru obustavila nabavku guma iz ove fabrike, posle višegodišnjih navoda o eksploataciji radnika u ovoj fabrici i mogućoj trgovini ljudima.

Izvor: Bloomberg

Tagovi:

Evropska unija Izvoz Kina Spoljna trgovina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Novine u plaćanju računa za struju

14.јул 2025. I.M.

Nova ekonomija: Građani od ovog meseca račune za struju uplaćuju u Alta banci

Elektroprivreda Srbije obavestila je korisnike da se od juna menja račun za uplatu struje – umesto trezorskog, uplate idu na račun privatne Alta banke, u vlasništvu Davora Macure, biznismena bliskog SNS-u. EPS nije dao obrazloženje za ovu odluku, niti detalje ugovora

Marina Dorćol

14.јул 2025. I.M.

Direktor Sebre: Otvoreni smo za građane, sumnje su posledica loših iskustava iz prošlosti

Tomaš Klima, direktor kompanije Sebre, izjavio je da je investitor projekta „Marina Dorćol“ spreman na potpunu transparentnost i komunikaciju s građanima. Najavio je redovne sastanke i otvorena vrata za komšije, a sumnje u zagađenost zemljišta odbacio pozivajući se na izveštaj Zavoda za javno zdravlje

Telefoniranje u inostranstvu

14.јул 2025. N. R.

Kada će građani Srbije moći u EU bez rominga?

Ukoliko se najave ne izjalove, u prvoj polovini naredne godine bi srpski građani mogli iz Evropske unije da telefoniraju kao od kuće

Jovanjica

12.јул 2025. B. B.

Nova ekonomija: Podaci NBS govore da „Jovanjica“ više nije u blokadi

Kako se vidi na sajtu NBS, blokada je okončana 10. jula

Javni beležnici

12.јул 2025. Novak Marković

Poskupele usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure