

Rat na Bliskom istoku
Nova ekonomija: NIS 40 odsto nafte dobija preko Ormuskog moreuza
Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte




Niški aerodrom beleži pad broja putnika i letova, uprkos otvaranju nove terminalne zgrade i najavljenim subvencijama. Da li će se situacija promeniti ove godine, pošto irska kompanija Rajaner vraća letove do Stokholma i Krfa i počinje da leti pet puta nedeljno do Malte, ostaje da se vidi
U 2024. godini kroz aerodrom „Konstantin Veliki“ prošlo je 357.313 putnika, što je za skoro 91.000 putnika, odnosno 20 odsto manje u odnosu na godinu pre, a skoro 32.000 manje od broja putnika u 2022. godini, pišu „Južne vesti“.
I dok je 2023. godine zabeležen rekord u broju putnika, što je tadašnja gradonačelnica Niša Dragana Sotirovski navela kao dokaz da je aerodrom opravdano predat državi, prošle godine aerodrom u Nišu beleži značajan pad.
Ovo je posledica svakako i manjeg broja letova – bilo ih 488 manje u odnosu na godinu pre.
Najmanje putnika ove godine bilo je u novembru – 20.817, a najviše u avgustu – nešto više od 41.000. Kada je reč o prošloj godini, najbolji mesec je bio jul sa preko 53.000 putnika, dok je najmanje putnika bilo u februaru – oko 26.000.


Neispunjena obećanja vlasti
Ono što je znatno uvećano, kako pokazuje zvanična statistika niškog aerodroma, jeste kargo prevoz robe i to za 510 odsto u odnosu na 2023. godinu. Dok je 2023. godine sa niškog aerodroma prevezeno blizu 70 tona robe, 2024. godine je to cifra od preko 420 tona.
Inače, prošle godine je otvorena nova zgrada terminala, a najavljeno je da sledi druga faza rekonstrukcije aerodroma u Nišu. Kako je saopšteno u oktobru prošle godine, plan je da se u izgradnju poletno-sletne staze, rulne staze, rušenje stare i izgradnju nove terminalne zgrade, novog kontrolnog tornja i hangara uloži preko 140 miliona evra.
Da li će se situacija promeniti ove godine, pošto irska kompanija Rajaner vraća letove do Stokholma i Krfa i počinje da leti pet puta nedeljno do Malte, ostaje da se vidi.
Vučić je na otvaranju nove terminalne zgrade najavio subvencije kako bi „low cost” kompanije ponovo poslovale u Nišu.
Najavio je i doskorašnji ministar saobraćaja Goran Vesić da će Er Srbija uskoro uvesti komercijalni let sa niškog aerodroma. Međutim, meseci prolaze, a još uvek nema informacija o kojim destinacijama je reč i kada će ili da li će se to desiti.


Pad prihoda
Zbog pada broja letova i putnika, manji je i prihod aerodroma „Konstantin Veliki“ tokom 2024. godine, što se može povezati sa smanjenjem broja putnika i letova.
Kao što je ranije navedeno, u 2024. godini, aerodrom je opslužio 357.313 putnika, što predstavlja pad od skoro 91.000 putnika ili 20 odsto u odnosu na prethodnu godinu, tako da ovaj pad direktno utiče na ukupne prihode aerodroma, koji su bili procenjeni između dva i pet miliona evra.
S obzirom na to da su avio-kompanije, poput Wizz Air-a, privremeno suspendovale određene linije, ovo je dodatno umanjilo mogućnosti za generisanje prihoda.
Očekivanja su da će otvaranje nove terminalne zgrade u Nišu pomoći u povećanju prihoda kroz dodatne usluge i komercijalne prostore. Međutim, dok se to ne dogodi, upitno je kako će biti poslovanje aerodroma u ovoj godini.
Izvor: Južne vesti


Snadbevanje energentima može da bude problem i za Srbiju jer NIS-u preko blokiranog moreuza stiže 40 odsto ukupne nafte


Cena goriva u Srbiji danas će porasti najviše tri dinara po litru, iako bi, prema procenama vlasti, realno poskupljenje moglo da bude između 15 i 20 dinara, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. Najavio je da će država u narednih sedam dana pripremiti mere kako bi ublažila posledice rasta cena energenata.


Na „crnoj listi“ Predloga zakona o trgovačkim praksama je i neopravdano i „preko noći“ otkazivanje otkupa poljoprivrednih proizvoda, a upravo na tu praksu se poljoprivrednici žale


Državno povećanje akciza iz februara diglo je dodatno cenu kafe, koja je za godinu dana poskupela čak 25 odsto. Ovaj napitak je postao toliko skup, da bi neki mogli da se zamisle, dok razmišljaju da li im treba i onda treća šoljica popodne


Umesto što „prodaje maglu“ najavom uvođenja oznake „100 odsto iz Srbije“, ministru Draganu Glamočiću bilo bi bolje da se bavi rešavanjem realnih, ogromnih, sistemskih problema u poljoprivredi, smatraju sagovornici „Vremena“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve