img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Poljoprivreda i klima

Rano proleće pa mraz: Voćari u Srbiji se uzdaju u sreću

21. mart 2024, 08:05 Nemanja Rujević
Mrazevi u proleće nisu retkost Foto: AP Photo/Armin Durgut
Mrazevi u proleće nisu retkost
Copied

Dešavalo se već da propadne čitav rod voća, kaže nam čačanski poljoprivrednik Tomislav Jelić. Promene vremena su horor za voćare – zbog toplih zima voće rano krene, a onda može da ga pomlati mraz, ako naiđe

„Budio sam se ranije noću, ali sada više ne“, priča Tomislav Jelić. Kaže, nešto prebaciš u glavi i shvatiš da je na kraju pitanje sreće hoće li voćnjak bogato roditi ili će sve pomlatiti mraz ili grad.

Jelić u Miokovcima kod Čačka ima najviše jabuke, manje kruške i trešnje. Svojim očima gleda kako se klima menja.

Nekad je, seća se, kao dete celu zimu provodio u sankanju i grudvanju, a danas deca jedva vide sneg. Februar za nama bio je najtopliji ikad, bilo je i po dvadeset stepeni, pravo proleće.

Za voće je to bio signal da pusti pupoljke i procveta. „Krenulo je 25 do 30 dana ranije u odnosu na pedesetogodišnji prosek“, rekao je Jelić za naš njuzleter Međuvreme.

Strah od novih mrazeva

Za voćare je to horor. Jer, proleće je počelo hladnim noćima i blagim mrazevima. Ako sada naiđu još hladniji dani, voćari mogu ostati bez svega.

Jelić više ništa ne može da uradi – osim da čeka, znajući da su u Srbiji mogući mrazevi i sredinom aprila. „Kajsija bi na minus jedan već stradala. Jabuke i kruške bi izdržale možda do minus pet.“

„Do sada mi se nije desilo da sve izmrzne, gubio sam 20 do 30 odsto. Ali u Čačanskoj kotlini se dešavalo da ode sav rod. Ja sam voćar koji nema drugi izvor prihoda. To je strašan osećaj. Ali, uzdam se u sreću“, kaže ovaj poljoprivrednik.

Ni osiguranja nisu naivna

Doduše, nešto bi se i moglo uraditi, ali je skupo. U zapadnoj Evropi voćari znaju da pale posebne baklje i dogrevaju svoja stabla. „Pokušavali su i ovde da pale slamu ili žetvene ostatke, ložili čak i gume“, priča Jelić.

Ili, još bolje, proizvodnja „veštačke kiše“ sistemima prskalica. Stalno prskanje tokom mraza oblaže voće tankim ledom i drži ga na temperaturi oko nula stepeni, ali ne niže od toga.

Ali, kaže Jelić, takav sistem košta više hiljada evra i troši ogromnu količinu vode. Otprilike osamsto litara na hektar voćnjaka – u svakom minutu.

Država pomaže tu i tamo, recimo pokriva deo osiguranja. Ali, i osiguravajuće kuće znaju za klimatske promene.

„Retko osiguravaju od mraza“, priča Jelić. „Recimo, meni je Dunav osiguranje ponudilo da osiguranje od mraza počne da važi od 24. aprila – a šta će mi tad, tad sigurno neće biti mraza.“

„Gadno se nešto menja“

Kad se sve to pregrmi, voće koje kasnije sazreva već ulazi u rizik od suše. Tako se nastavlja rolerkoster nada i strahova kod poljoprivrednika.

„Gadno se nešto menja. Mnogo više imamo grada, veće su suše, česte temperature iznad 40 stepeni u letu, jake oscilacije u padavinama, ili nema kiše ili padne nenormalno“, nabraja Jelić.

Ali, on radi sve što je do njega i mirno spava. Otkako je razapeo protivgradne mreže nad voćem, više ne trči za sumnjivim oblacima. I zna da je potrebno malo sreće.

Tagovi:

Klimatske promene Mraz Voćari Voće
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Prodaja NIS-a

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kako je Vučić „digao“ akcije MOL-a na istorijski maksimum

Dan nakon što je Aleksandar Vučić objavio insajdersku informaciju o ceni prodaje NIS-a, akcije MOL-a vinule su se na istorijski maksimum. Investitorima se, kažu stručnjaci, posebno dopalo što će konkurentsko preduzeće otići za „male pare“

Zlatnici i zlatne poluge

Zlato

28.januar 2026. Bojan Bednar

Istorijska cena zlata: Srbija profitira, zapadna finansijska tržišta imaju problem

„Istorijski rast cene zlata je znak bežanja od SAD i dolara“, kaže za „Vreme“ ekonomski savetnik Bogdan Petrović. Srbija je profitirala zbog prethodnog gomilanja zlatnih rezervi, dok zapadna finansijska tržišta imaju problem

Crni Audi

Automobilska industrija

28.januar 2026. Klaudija Verle (ARD/DW)

Faktor Indija: Pojeftinjuju nemački automobili

Nemački automobili su statusni simbol za 1,45 milijardi Indijaca. Zato su nemački proizvođači jedva dočekali istorijski trgovinski sporazum sa Indijom i drastično niže carine

Brojila potrošnje struje

Električna energija

28.januar 2026. Marija L. Janković

Kobni januar: Zašto nas „ubijaju“ računi za struju

Zašto svakih nekoliko godina Elektrodistribucija nepogrešivo omane i doda po koju nulu na račun za struju? I zašto se ti propusti svaki put dešavaju u januaru

Koverat sa novčanicama od 2000 dinara

Zarade

27.januar 2026. M. L. J.

Koliko zarađujemo, a koliko nam treba

Prosečna plata u Srbiji iznosi tačno 111.987 dinara, kaže zvanična statistika. Samo što je malo ko zaista i dobija

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure