
5G mreža
Lučić: Telekom jedini operator koji radi sa Evropskom investicionom bankom
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
Radnici propalih niških firmi nastavili su proteste ispred Gradske kuće, izražavajući nezadovoljstvo zbog nejasnih uslova za isplatu zaostalih dugova. Zabrinjava ih obaveza odricanja od kamata i tužbi, kao i dug period isplate u četiri rate
Radnici propalih niških firmi i ovog petka su protestovali ispred Gradske kuće. Kažu da im ni posle skupštinske rasprave nisu jasni uslovi za isplatu zaostalih dugovanja, niti šta su tačno odbornici izglasali. Brine ih to što moraju da se odreknu kamata i tužbi, da sami plate sudske troškove, ali i da novac dobiju u četiri rate tokom perioda od čak četiri godine, pišu Južne vesti.
Neki od okupljenih radnika smatraju i da su naprednjaci, uplašeni zbog pada rejtinga u Nišu, a kako i radnici u drugim gradovima ne bi tražili isplatu duga, odlučili da problem preuzme Grad umesto države.
„Bune se građani oko toga zašto Grad da plaća. Ti radnici su ulagali u ovaj grad. Nas ne zanima ko će to da isplati, samo da bude realno i kako treba. Nadamo se da će to da dotira i republika. Međutim, mislim da je vlast shvatila da je ovo veliki problem i da je vlast SNS-a u Nišu pod znakom pitanja, pa hoće da nas nekako podmire, ali da to ne plaća država jer će onda da traže i drugi gradovi, nego da to isplati Grad. Ipak, tražiće radnici u drugim gradovima od svojih lokalnih samouprava. Robne kuće neće da dobiju ništa, recimo, kao i još neki. Gde oni spadaju“, pita Slavica Petrović iz Udruženja obespravljenih radnika.
Nju i druge radnike brine i uslov koji će radnici morati da ispune da bi dobili novac od Grada – da povuku tužbe. To bi, kako navode, značilo da će sudske troškove snositi sami i da se odriču kamata.
„Recimo, nekom duguju 950.000 dinara i on je to ove godine naplatio preko suda oko 2 miliona dinara. Da li bi se on odrekao te kamate? Da li se EPS i javna preduzeća odriču kamata? Ne tražimo socijalu i milostinju. Ne prosimo. Samo tražimo ono što smo zaradili. Tu je ta dilema. Mislim i da su četiri godine predug period“, navodi Slavica Petrović.
Umesto da se leče u banjama i troše penzije, kako kažu neki od okupljenih, iako stariji od 70 godina, snalaze se radeći na građevini, kao i razne druge poslove da prežive.
„Ovo pitanje treba da reši država“
Jedan od nezadovoljnih odlukom gradske vlasti jeste i Dejan Damjanović, bivši radnik firme Partizanski put.
„Svaka čast Gradu i gradonačelniku, ali ovo pitanje treba da reši država na višem nivou. Država je to odavno trebalo da reši. Da li će država da da Gradu, pa on da uplati, svejedno. Zakon je za sve isti. Ako država traži od građana da poštuju zakone, pa šalje izvršitelje i kamatu, imamo i mi valjda neko pravo. Ne mogu da naplatim svoje, što sam radio 27 godina. Odbijali mi od plate, plata neredovna i sad treba da me neko ucenjuje da potpišem nešto. To stvarno nije u redu. Neću sigurno potpisati. Poštujem zakone“, ističe on.
Ponudu Grada neće prihvatiti ni nekadašnji radnik Vulkana Slaviša Lazić, koji je prisustvovao jučerašnjoj sednici Skupštine Niša i koji i dalje ne razume šta su odbornici tačno usvojili.
„Ponudu Grada nikad neću prihvatiti. Neće ni moje kolege. Radnici su 24. septembra dobili odluku ustavnog sudije da im se isplati 800 evra i zaostale zarade. Radnici se nadaju da će do kraja oktobra dobiti sva sredstva. Kako bih se odrekao zakonske osnove? Grad daje socijalnu pomoć, kao što su davali svojima u Gradskoj upravi po 40.000 dinara. To mogu da prihvatim, ali ne i da se odreknem drugih stvari, isplate duga“, kaže Lazić.
Bivši radnik Elektronske industrije Goran Stojanović navodi da bi prihvatio pomoć Grada, ali da se ne odrekne tužbe i kamate.
„Imam ustavnu presudu i neću nje da se odriknem“
„Predsednik Skupštine je rekao da ovo nisu zarade, već pomoć Grada radnicima Niša. To je prevara. Radnici imaju pravo na isplatu zarada i ne mogu da se odreknu toga. Imam ustavnu presudu i neću nje da se odriknem. Sutradan možda više ne bude Dragoslav Pavlović gradonačelnik, možda dođe neko drugi. Šta onda ako ovo obustave, a mi se odrekli dugovanja“, pita Stojanović.
Radovanu Stankoviću, bivšem radniku Građevinara, dužni su oko 1,2 miliona dinara. Nije siguran da li će prihvatiti “finansijsku podršku” Grada.
„Moram da se konsultujem s advokatom o tome da li da to uzmem ili ne. Nisam zadovoljan baš isplatom u četiri rate. Ako idemo preko Ustavnog suda, sve se isplaćuje odjednom. U velikoj sam dilemi. Drugo, kako da se odreknem kamate? Ako sam dužan nekom 100 evra i dođe mi izvršitelj i to ispadne 500-600 evra. Kako onda na više od million dinara bez kamate“, pita Stanković.
I odbornici opozicije su na sednici Skupštine Niša istakli da bi ovaj problem trebalo da se rešava na državnom nivou i upozorili da potez Grada može da dovede i do novih tužbi, ocenivši ga kao populistički. Upozorili su i da odluka Grada ne obuhvata sve radnike koji čekaju isplatu zaostalih zarada.
Izvor: Južne vesti
Telekom Srbija jedan je od prva dva operatora u svetu kome će EXIM banka, zajedno sa „Bank of America“, obezbediti finasiranje razvoja 5G mreže
Šest puta su do sada odlagane američke sankcije Naftnoj industriji Srbije zbog ruskog udela u vlasništvu, a NIS je u petak podneo novi zahtev za odlaganje sankcija. Vučić, međutim, kaže da se plaši da odlaganja više neće biti
Radnici fabrike Elrad u Vlasotincu pokazali su da istrajnost i solidarnost donose rezultate. Nakon dvodnevnih štrajkova upozorenja i pretnje generalnom obustavom rada, uspeli su da nateraju poslodavca na popuštanje i povratak socijalnom dijalogu
Neto gubitak fabrike Linglong u Zrenjaninu u prvoj polovini godine bio je 16,6 miliona evra, što je za 6,4 miliona evra više od gubitka iz prve polovine 2024.
Jedino je prva emisija ovih obveznica u januaru bila uspešna sa procentom realizacije od skoro 93 odsto, kasnije dve aukcije beleže značajno smanjenje interesovanja za ove hartije
Jovo Bakić, profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu
Imamo ljude koji će se obračunati s kriminalom Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve