img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Litijumska groznica

Prva rafinerija litijuma u Nemačkoj: Smanjiti pošto-poto zavisnost od Kine

17. jul 2024, 15:16 DW
Foto: Printscreen/DW
Copied

Evropa je zavisna od Kine kada je reč o litijumu, kao što je nekada bila zavisna od ruske nafte i gasa. Zato se u Nemačkoj gradi prva rafinerija za preradu te sirovine na Starom kontinentu.

Evropa na putu ka „zelenoj budućnosti“ ima problem: industriji su potrebne sirovine. A da bi se napredovalo u proizvodnji baterija, sirovine kao što je litijum od suštinskog su značaja, piše Dojče vele (DW VIDEO).

Međutim, hemijska prerada sirovina u materijale pogodne za baterije je komplikovana. Zato bi nova litijumska rafinerija u Biterfeldu na istoku Nemačke mogla da postane ključ za nove lance snabdevanja. I prva te vrste u Evropi.

Iz Brazila, preko Kine, do Nemačke

Trenutno u frankfurtskoj laboratoriji kompanije „AMG litijum“ hemičari testiraju i prate procese koje su razvili za preradu litijum-hidroksida. Traže načine za uklanjanje nečistoća iz sirovine. Ono što smisle u laboratoriji, kasnije će se reprodukovati u industrijskom procesu, piše DW.

Prerada litijuma u toj firmi počinje u Brazilu, iskopavanjem spodumena, vrste kamena koji sadrži dragoceni litijum. Taj kamen se Brazilu drobi i prerađuje.

„U prvoj fazi, brodom šaljemo spodumen-koncentrat u Kinu“, objašnjava za DW Štefan Šreder predsednik upravnog odbora firme „AMG litijum“. „Razlog je što za sada nema druge rafinerije koja može da preradi taj materijal.“

Zatim se iz Kine tehnički nedovršen proizvod vraća nazad u nemački Biterfeld, gde se prerađuje do konačnog kvaliteta potrebnog za baterije. To je mesto gde bi trebalo da bude podignuta nova rafinerija.

Problemi sa finansiranjem

Biterfeld-Volfen je grad sa na istoku Nemačke. „AMG litijum“ tu priprema industrijsku proizvodnju – između ostalog i zato što tu ima mesta za planirano širenje pogona. Još uvek se finalizuju detalji verovatno najveće litijumske rafinerije u Evropi. U početku će proizvoditi čak 20.000 tona litijum-hidroksida godišnje.

Međutim, zbog pada cena litijumskih proizvoda, investiranje je postalo teže. „Trenutno su ljudi veoma oprezni kada je reč o ulaganju novca u litijumske projekte. Na aktuelnom nivou cena teško je opravdati investiciju“, kaže Šerer.

Za ovo postrojenje AMG je dobio 5,5 miliona evra od nemačke pokrajine Saksonije-Anhalt. I neke druge evropske vlade žele da obezbede subvencije za izgradnju sopstvene infrastrukture za preradu važne sirovine.

Ciljevi Evropske unije

Nedavno je stupio na snagu Evropski zakon o tzv. kritičnim sirovinama, koji bi trebalo da smanji zavisnosti EU u lancima snabdevanja. U njemu se postavlja cilj da se u Evropskoj uniji do 2030. godine deset odsto materijala vadi, 40 odsto prerađuje i 15 odsto reciklira. Plan je da nikad više od 65 odsto neke sirovine ne dolazi iz jedne jedine zemlje-snabdevača.

Litijumska rafinerija AMG u Nemačkoj verovatno će doprineti postizanju tih ciljeva. Prvi ugovori sa kupcima širom Evrope već su potpisani.

Tagovi:

Nemačka Litijum Rafinerija litijuma Proizvodnja litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Pejzaž Rovinja sa lukom i usidrenim brodovima

Turizam

19.mart 2026. N.R.

Jadran traži sto hiljada sezonaca: Kuvarima do 3.000 evra

Hrvatski i crnogorski turistički sektor po Srbiji traže desetine hiljada radnika za turističku sezonu. Na ceni su najviše kuvari i pica-majstori, ali najviše prijava ima za sobarice i pomoćne radnike

Kolutovi tvrdog, žotog sira na drvenoj tacni

Poljoprivrednici

19.mart 2026. B. B.

Kačkavaljski klan: Srbija nemoćna pred krijumčarima sira

Poremećaj tržišta izazvan je uvozom jeftinih sireva iz Evrope, a značajan deo problema leži i u ilegalnom tržištu sireva, tvrdi ministar poljoprivrede Dragan Glamočić

Zlatnici i zlatne poluge

Rudarstvo

18.mart 2026. M. L. J.

Zlatna groznica u Priboju: Australijska rudarska kompanija počinje sa bušenjem

U naselju Zabrnjica u blizini Priboja australijska rudarska kompanija Middle Island Resources Limited otkrila je „potencijalno značajnu zonu zlatne mineralizacije”

Javni prevoz

17.mart 2026. Marija L. Janković

Mesecima vozili na svoju štetu: Šta se krije iza velike tužbe protiv Grada Beograda za javni prevoz

Aleksandar Samuilović, advokat konzorcijuma privatnih prevoznika „Arriva Litas“, za „Vreme“ objašnjava kako je grad Beograd izgubio spor protiv njih vredan 900 miliona dinara. Razlog spora je što su, kaže on, privatni prevoznici mesecima prevozili Beograđane „na svoju štetu“ zbog direktnih odluka Grada

Reciklaža

17.mart 2026. M. L. J.

Stari bojleri i gume ipak neće preplaviti Srbiju: Država pod pritiskom vraća podsticaje za otpad

Država pod pritiskom najzde starih frižidera, guma i bojlera u prirodi vraća podsticaje firmama koje se bave reciklažnim otpadom u Srbiji

Komentar
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure