img
Loader
Beograd, 9°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Litijumska groznica

Prva rafinerija litijuma u Nemačkoj: Smanjiti pošto-poto zavisnost od Kine

17. jul 2024, 15:16 DW
Foto: Printscreen/DW
Copied

Evropa je zavisna od Kine kada je reč o litijumu, kao što je nekada bila zavisna od ruske nafte i gasa. Zato se u Nemačkoj gradi prva rafinerija za preradu te sirovine na Starom kontinentu.

Evropa na putu ka „zelenoj budućnosti“ ima problem: industriji su potrebne sirovine. A da bi se napredovalo u proizvodnji baterija, sirovine kao što je litijum od suštinskog su značaja, piše Dojče vele (DW VIDEO).

Međutim, hemijska prerada sirovina u materijale pogodne za baterije je komplikovana. Zato bi nova litijumska rafinerija u Biterfeldu na istoku Nemačke mogla da postane ključ za nove lance snabdevanja. I prva te vrste u Evropi.

Iz Brazila, preko Kine, do Nemačke

Trenutno u frankfurtskoj laboratoriji kompanije „AMG litijum“ hemičari testiraju i prate procese koje su razvili za preradu litijum-hidroksida. Traže načine za uklanjanje nečistoća iz sirovine. Ono što smisle u laboratoriji, kasnije će se reprodukovati u industrijskom procesu, piše DW.

Prerada litijuma u toj firmi počinje u Brazilu, iskopavanjem spodumena, vrste kamena koji sadrži dragoceni litijum. Taj kamen se Brazilu drobi i prerađuje.

„U prvoj fazi, brodom šaljemo spodumen-koncentrat u Kinu“, objašnjava za DW Štefan Šreder predsednik upravnog odbora firme „AMG litijum“. „Razlog je što za sada nema druge rafinerije koja može da preradi taj materijal.“

Zatim se iz Kine tehnički nedovršen proizvod vraća nazad u nemački Biterfeld, gde se prerađuje do konačnog kvaliteta potrebnog za baterije. To je mesto gde bi trebalo da bude podignuta nova rafinerija.

Problemi sa finansiranjem

Biterfeld-Volfen je grad sa na istoku Nemačke. „AMG litijum“ tu priprema industrijsku proizvodnju – između ostalog i zato što tu ima mesta za planirano širenje pogona. Još uvek se finalizuju detalji verovatno najveće litijumske rafinerije u Evropi. U početku će proizvoditi čak 20.000 tona litijum-hidroksida godišnje.

Međutim, zbog pada cena litijumskih proizvoda, investiranje je postalo teže. „Trenutno su ljudi veoma oprezni kada je reč o ulaganju novca u litijumske projekte. Na aktuelnom nivou cena teško je opravdati investiciju“, kaže Šerer.

Za ovo postrojenje AMG je dobio 5,5 miliona evra od nemačke pokrajine Saksonije-Anhalt. I neke druge evropske vlade žele da obezbede subvencije za izgradnju sopstvene infrastrukture za preradu važne sirovine.

Ciljevi Evropske unije

Nedavno je stupio na snagu Evropski zakon o tzv. kritičnim sirovinama, koji bi trebalo da smanji zavisnosti EU u lancima snabdevanja. U njemu se postavlja cilj da se u Evropskoj uniji do 2030. godine deset odsto materijala vadi, 40 odsto prerađuje i 15 odsto reciklira. Plan je da nikad više od 65 odsto neke sirovine ne dolazi iz jedne jedine zemlje-snabdevača.

Litijumska rafinerija AMG u Nemačkoj verovatno će doprineti postizanju tih ciljeva. Prvi ugovori sa kupcima širom Evrope već su potpisani.

Tagovi:

Nemačka Litijum Rafinerija litijuma Proizvodnja litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Trgovina

01.mart 2026. B. B.

Uredba o ograničenju trgovinskih marži više ne važi, kupci strahuju od rasta cena

Država tvrdi da je odlučila da uvede novi set privremenih mera kako bi zadržala nadzor nad tržišnim kretanjima nakon prestanka važenja Uredbe o ograničenju marži u trgovini

Reka ili otpad, Drina

Zaštita životne sredine

27.februar 2026. M. L. J.

Ekologija u drugom planu: Srbija dovodi u pitanje milione evra iz fondova EU

Srbija se oglušila o obaveze prema Evropskoj uniji da će usvojiti Strategiju zaštite životne sredine. Zato je Brisel blokirao neke fondove, tvrdi docent Šumarskog fakulteta Aleksandar Anđelković. To može da znači gubitak miliona evra nepovratnih sredstava

Projekat „Jadar“

27.februar 2026. B. B.

Predstavnica EP za kritične sirovine: Projekat „Jadar“ nije mrtav, već je zamrznut

„Ako bi se pravni okvir stabilizovao, ja bih rekla da bi Rio Tinto definitivno poštovao ekološke i socijalne standarde“, rekla je Hildegard Bentele, predstavnica Evropskog parlamenta za kritične sirovine iz redova Hrišćansko-demokratske unije o rudarenju litijuma u Srbiji

Električni autobus

Ekspo 2027

27.februar 2026. K. S.

Do Ekspa i po Ekspu sa pedeset električnih autobusa

Država kupuje 50 električnih autobusa za potrebe izložbe Ekspo 2027. Šta će biti s njima kada sve to prođe

Protest poljoprivrednika

27.februar 2026. B. B.

Blokade puteva u petak: Zemljoradnici traže razgovor sa Macutom

Poljoprivrednici traže sastanak sa predsednikom Vlade jer sa resornim ministrom Draganom Glamočićem „ne mogu da se dogovore“. Ukoliko ih Đuro Macut ne pozove, sledi radikalizacija protesta. Koje sve puteve blokiraju u petak

Komentar
Aleksandar Vučić i Vladimir Orlić u odelima sa kravatom u BIA

Pregled nedelje

Da se zaledi krv u žilama

Šta spaja Vučićev let u Kazahstan i obolelog Dačića? Ko i zašto tajno snima dolazak Peconija u advokatsku kancelariju Zdenka Tomanovića? I kuda vode Srbiju podivljale službe i naprednjačke paravojno/propagandne trupe

Filip Švarm

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Pregled nedelje

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1834
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Hoće li pasti naprednjačke tvrđave Pretplati se
Na licu mesta: Surdulica

Gomila za linč

Veštačka inteligencija

Slike danas lažu brže, jače, bolje

SAD – Evropa

Mesec, to je kad se vratiš

Intervju: Miljenko Jergović, pisac

Kradljivac knjige i njegova sećanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure