img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Litijumska groznica

Prva rafinerija litijuma u Nemačkoj: Smanjiti pošto-poto zavisnost od Kine

17. jul 2024, 15:16 DW
Foto: Printscreen/DW
Copied

Evropa je zavisna od Kine kada je reč o litijumu, kao što je nekada bila zavisna od ruske nafte i gasa. Zato se u Nemačkoj gradi prva rafinerija za preradu te sirovine na Starom kontinentu.

Evropa na putu ka „zelenoj budućnosti“ ima problem: industriji su potrebne sirovine. A da bi se napredovalo u proizvodnji baterija, sirovine kao što je litijum od suštinskog su značaja, piše Dojče vele (DW VIDEO).

Međutim, hemijska prerada sirovina u materijale pogodne za baterije je komplikovana. Zato bi nova litijumska rafinerija u Biterfeldu na istoku Nemačke mogla da postane ključ za nove lance snabdevanja. I prva te vrste u Evropi.

Iz Brazila, preko Kine, do Nemačke

Trenutno u frankfurtskoj laboratoriji kompanije „AMG litijum“ hemičari testiraju i prate procese koje su razvili za preradu litijum-hidroksida. Traže načine za uklanjanje nečistoća iz sirovine. Ono što smisle u laboratoriji, kasnije će se reprodukovati u industrijskom procesu, piše DW.

Prerada litijuma u toj firmi počinje u Brazilu, iskopavanjem spodumena, vrste kamena koji sadrži dragoceni litijum. Taj kamen se Brazilu drobi i prerađuje.

„U prvoj fazi, brodom šaljemo spodumen-koncentrat u Kinu“, objašnjava za DW Štefan Šreder predsednik upravnog odbora firme „AMG litijum“. „Razlog je što za sada nema druge rafinerije koja može da preradi taj materijal.“

Zatim se iz Kine tehnički nedovršen proizvod vraća nazad u nemački Biterfeld, gde se prerađuje do konačnog kvaliteta potrebnog za baterije. To je mesto gde bi trebalo da bude podignuta nova rafinerija.

Problemi sa finansiranjem

Biterfeld-Volfen je grad sa na istoku Nemačke. „AMG litijum“ tu priprema industrijsku proizvodnju – između ostalog i zato što tu ima mesta za planirano širenje pogona. Još uvek se finalizuju detalji verovatno najveće litijumske rafinerije u Evropi. U početku će proizvoditi čak 20.000 tona litijum-hidroksida godišnje.

Međutim, zbog pada cena litijumskih proizvoda, investiranje je postalo teže. „Trenutno su ljudi veoma oprezni kada je reč o ulaganju novca u litijumske projekte. Na aktuelnom nivou cena teško je opravdati investiciju“, kaže Šerer.

Za ovo postrojenje AMG je dobio 5,5 miliona evra od nemačke pokrajine Saksonije-Anhalt. I neke druge evropske vlade žele da obezbede subvencije za izgradnju sopstvene infrastrukture za preradu važne sirovine.

Ciljevi Evropske unije

Nedavno je stupio na snagu Evropski zakon o tzv. kritičnim sirovinama, koji bi trebalo da smanji zavisnosti EU u lancima snabdevanja. U njemu se postavlja cilj da se u Evropskoj uniji do 2030. godine deset odsto materijala vadi, 40 odsto prerađuje i 15 odsto reciklira. Plan je da nikad više od 65 odsto neke sirovine ne dolazi iz jedne jedine zemlje-snabdevača.

Litijumska rafinerija AMG u Nemačkoj verovatno će doprineti postizanju tih ciljeva. Prvi ugovori sa kupcima širom Evrope već su potpisani.

Tagovi:

Nemačka Litijum Rafinerija litijuma Proizvodnja litijuma
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Suva šljiva, suva kajsija

Izvoz hrane

13.mart 2026. K. S.

Slovenija kao nebezbedne povukla sa tržišta suve šljive iz Srbije

Sa slovenačkog tržišta povučen je kontignet suvih šljiva iz Srbije, zbog povišenog prisustva sorbinske kiseline. Ovo je četvrto evropsko upozorenje od početka 2026. zbog namirnica izvezenih iz Srbije koje ne odgovaraju standardima EU

Točenje goriva na benzinskoj pumpi

Cene goriva

12.mart 2026. M. L. J.

U polovini država EU gorivo je jeftinije nego u Srbiji

Cene na pumpama u članicama Evropske unije Španiji, Poljskoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Slovačkoj, pa čak i Švedskoj niže cu nego u Srbiji, pokazuju zvanični podaciji Evropske komisije

Zlatnici i zlatne poluge

Kurs dinara

12.mart 2026. M. L. J.

Nova ekonomija: „Pozlaćena“ odbrana kursa dinara

Devizne rezerve Narodne banke Srbije uvećane su zbog skoka cene zlata na međunarodnom tržištu. To ne znači da je država bogatija. Iako zaradi sticajem okolnosti, NBS devize i dalje troši na odbranu kursa

Brojila potrošnje struje

EDS

11.mart 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Neki direktori „po zasluzi skinuti“ sa očitavanja brojila za struju

Elektrodistribucija Srbije je sa posla očitavanja brojila za struju „skinula“ pojedine povlašćene zaposlene. Među njima su oni koji su se „pokazali“ na mitinzima režima, kao i neki bivši direktori, kažu izvori redakcije

Iz Beograda je u utorak otišao kargo let za Izrael

Naoružanje

11.mart 2026. M. L. J.

RSE: Izraelski teretni avion u Beogradu, Srbija nastavlja izvoz naoružanja

Dva teretna aviona privatne izraelske aviokompanije bila su u Beogradu najmanje devet puta tokom februara i marta. Avioni su specijalizovani za prenos tereta, poput naoružanja

Komentar
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm

Komentar

Jadnici

Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama

Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić

Komentar

Psihopatologija govora protivurečnosti Aleksandra Vučića

Srbija je i meta-stabilna i hiper-ugrožena, i ekonomski tigar i tek što nije načisto propala, njenog predsednika i svi u svetu uvažavaju i obožavaju i hoće da ga svrgnu sa vlasti.  Govor protivurečnosti imao je svoju svrhu, ali se u međuvremenu izlizao

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1836
Poslednje izdanje

Režimska propaganda i njene žrtve

Šta Vučić zna o masakru u kafeu Panda i ubistvu braće Bitići Pretplati se
Lokalni izbori u Srbiji

Naprednjaci, studenti i lažni Rusi

Intervju: Radomir Lazović

Niko ne može da pobedi sam

Javno zdravlje

Malo ubistvo među apotekama

Napad na Iran i Mosad (1)

Duga ruka Izraela

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure