
Besomučna gradnja na planinama
Zlatibor: Na sve još i Crowne Plaza
Zlatibor će za dve godine dobiti luksuzni hotel Crowne Plaza. Ugovor o franšizi potpisan je između kompanije IHG i investitora LUSS Leisure

U Srbiji se godišnje baci vune za devet miliona džempera. Zašto?
Stigao je maj i ovce su spremne za šišanje – ne može samo da se bleji! Seljaci širom Srbije oštre makaze i oslobađaju stada vunenog prekrivača.
Vidojka (69) iz sela Skržuti pokraj Užica – inače baka ove novinarke – dugo uzgaja ovce. Ima i druge marve, ali držimo se ovaca. Kako su godine odmicale, njihov broj se smanjivao, te ih je ostalo samo osam. Ali i njih valja šišati!
„Nekad sam sve radila za jedan dan. Ujutru ošišam ovce, uveče operem vunu“, priča baka Vida za naš njuzleter Međuvreme.
„Sad ne mogu zbog leđa, nego podelim na dva dana. Ali ko ume da šiša ovce, to se završi očas posla. Ja šišam običnim makazama, ali ima ljudi koji imaju mašinice, pa može još brže.“
Šta sa vunom?
Ali, kuda sa vunom? Njena cena je relativna stvar. Recimo, po internetu ide od 2.200 dinara za kilogram prediva prirodne boje do 2.700 dinara za obojena prediva.
Vuna se koristi i kao izolacija. Hemijski se obradi pa presuje u ploče. Cena kvadratnog metra debljine pet santimetara na Zapadu ide od šest evra pa naviše dok je u Srbiji cena skoro trostruko veća.
U Srbiji se broj ovaca drži stabilno na 1,76 miliona. Svaka neka da dva-tri kila vune godišnje, eto vam 4.400 tona vune. Od toga bi ispalo skoro devet miliona džempera!
Pa ipak, veći deo vune završi u đubretu. Zašto to, kako to?
„Ne znaju ljudi šta će sa vunom“, priča Vidojka o svojim komšijama. I oni mahom bacaju. Ali ne i baka Vida!
Nema predionica
„Dan posle šišanja, dok je još sveža vuna, operem je u velikim kadama. Od jedne ovce bude do tri kila vune, zavisi od veličine. Kad se opere, onda se sortira po kvalitetu. Odvaja se bela od one koja je tamnija ili požutela. Ima tu posla“, priča.
Onda dolazi predenje. U celoj je Srbiji ostalo svega desetak predionica. Može i to čovek sam, u kućnoj radinosti, ali Vida u ovim godinama više ne može.
Tu u igru ulazi predionica u obližnjem Užicu koja prede uslužno, kao kad odnesete nekom svoje šljive da vam ispeče rakiju ili prase pa se vrati na ražnju!
„Nije to ni jeftino, predenje se naplaćuje 550 dinara po kilogramu, pa izračunajte… Gotova ispredena vuna me tamo košta oko 850 dinara ako je bela ili siva, pa na kraju i nije neka prevelika ušteda, a posla ima puno.“
Srbija odavno više nije velesila u izvozu vune niti taj materijal dominira u proizvodima… ali, ima još igala i starog znanja.
Zato, kad ispredena vuna stigne, za Vidojku nastupa lepši deo posla. Vešte ruke pletu džempere, čarape, prsluke, kape… Posla ima, para nema, ali gura se.
Koliko još? Valjda dok ima onih kao što je baka. A ko nije nekad nosio vunene čarape, taj ne zna šta propušta.

Zlatibor će za dve godine dobiti luksuzni hotel Crowne Plaza. Ugovor o franšizi potpisan je između kompanije IHG i investitora LUSS Leisure

Statistički ekonomski podaci pobijaju tvrdnju o lakšem i berićetnijem životu građana Srbije. Šta je prošle godine pored frizera najviše poskupelo, a šta zaista pojeftinilo?
Evropska unija od 1. januara uvodi porez na emisije ugljenika (CBAM). Koliko to pogađa srpsku privredu i zašto nije spremna kada samo tranziciona faza traje već tri godine. U ovoj priči se krije i razlog za prekomerno tagađenje vazduha u Srbiji

Italijanski „Ariston“ otvorio je pogon u Nišu i za to dobio 22,2 miliona evra subvencija. U tom gradu nedavno je posao izgubilo više od 3.000 radnika, dok će „Ariston“ zaposliti ljudi. Ekonomista Goran Radosavljević za „Vreme“ objašnava - investitori u Srbiju više uopšte neće da dođu ako im ne date mnogo para

Poslodavci razliku u troškovima zbog povećanja minimalca nameravaju da kompenzuju povećanjem cena proizvoda i usluga, a oni kojima to ne pomogne posegnuće za otkazima. Za mnoga mala i srednja preduzeća to je jednostavno preveliki zalogaj
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve