img
Loader
Beograd, 24°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zatvaranje fabrika

Nova ekonomija: Od subvencija do zatvaranja pogona – zašto strane fabrike napuštaju Srbiju

06. mart 2025, 09:43 T.S.
Kompanija „Drekslmajer“ u Zrenjaninu zatvara svoja vrata Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Kompanija „Drekslmajer“ u Zrenjaninu zatvara svoja vrata
Copied

Beneton, Džonson elektrik i Drakslmajer poslednje su u nizu kompanija koje su odlučile da zatvore svoje pogone u Srbiji. Kako su ove firme do sada poslovale

Od početka ove godine tri firme koje posluju u Srbiji, Beneton, Džonson elektrik i Drekslmajer najavile su otpuštanje radnika. Kriza u automobilskoj, ali i drugim industrijama, nije zaobišla ni Srbiju. Iako godinama posluju pozitivno na stranom tržištu, neke od fabrika moraće da budu ugašene.

Kompanija Drekslmajer (Draxlmaier) Srbija poslednja je koja je saopštila da će, nakon 15 godina od osnivanja u Srbiji, zatvoriti svoju fabriku. U saopštenju kompanije navodi se da ona uvek zavisi od odgovarajućih porudžbina od proizvođača automobila. Tako, uprkos naporima, nisu uspeli da obezbede porudžbine za pogon u Zrenjaninu, pa će nakon razmatranja svih opcija biti primorani da ga zatvore tokom 2026. godine.

Kako su naglasili iz kompanije, zaposlenima će ponuditi odgovarajući socijalni paket.

Kako je poslovao Drakslmajer?

Kompanija Drekslmajer imala je, prema podacima Agencije za privredne registre (APR), u 2022. godini 3.666 zaposlenih.

Ovaj proizvođač komponenti za automobile poslovao je tokom godina pozitivno, pa je tako porez na dobitak te godine iznosio 53,85 miliona dinara, piše Katarina Pantelić u  Novoj ekonomiji.

Za zarade, naknade zarada i ostale lične prihode kompanija je dala 4,27 miliona dinara.

U toku 2022. godine prihod od prodaje robe bio je 10,7 milijardi dinara, a prihod od prodaje na domaćem tržištu bio je 74,8 miliona dinara, dok su na inostranom bili 5,69 milijardi.

Drekslmajer je te godine platio porez na dobitak od 27,39 miliona, dok je na poreze i doprinose na zarade i naknade zarada dala 506,2 miliona dinara.

U 2023. godini ova kompanija je imala porez na dohodak od 27,4 miliona dinara, a na zarade, naknade zarada i ostale lične rashode Drekslmajer je dao skoro 4,3 milijarde.

Na zarade, naknade zarada i ostale lične rashode firma je dala 4,29 milijardi dinara te godine.

I iz Benetona najavili otkaze

Kompanija Beneton koja posluje u Nišu i koja se bavi proizvodnjom odeće, najavila je zatvaranje tog proizvodnog pogona zbog poslovnih problema Beneton grupe, kao i otkaze ugovora o radu zaposlenim po osnovu tehnološkog viška. Srbija je samo jedna od zemalja u kojoj poznati brend zatvara svoj pogon, jer je isto to već učinio u Hrvatskoj i Turskoj, o čemu je „Vreme“ i ranije pisalo. 

Kompanija je osnovana 2011. godine u Nišu, a njen osnivač i stopostotni vlasnik je Benetton Manufacturing S.R.L.

Prema podacima iz finansijskih izveštaja vidi se da je kompanija 2021. godine ostvarila poslovni prihod od 3,07 milijardi dinara, kao i da su prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznosili 252.000 dinara, dok su oni na inostranom iznosili 2,9 milijardi.

Troškovi zarada kompanije su 2021. godine iznosili 180,1 milion dinara.

Iako je kompanija dobro poslovala, na kraju te godine je imala gubitak od nešto više od 25 miliona dinara.

Naredne godine, 2022, poslovni prihod iznosio je 4,02 milijarde dinara.

Ako se pogledaju finansijski izveštaji Benetona, troškovi zarada i naknada zarada te godine su iznosili 189,7 miliona dinara, dok su troškovi poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada iznosili 30,7 miliona dinara.

Već naredne godine prihod od prizvoda i usluga Benetona iznosio je ukupno 3,9 milijardi dinara i ceo se odnosio na prihod na inostranom tržištu, a porez na dobitak iznosio je 998.000 dinara.

Za troškove zarada i naknada zarada Beneton je dao 233.4 miliona dinara, dok su troškovi poreza i doprinosa na zarade i naknade zarada iznosili 35,8 miliona dinara.

Džonson elektrik imao prihod od 30 milijardi dinara

Treća firma koja je od početka ove godine najavila otpuštanje radnika, i to njih oko 350, jeste Džonson elektrik (Johnson electric). Firma je osnovana 2013. godine, a proizvodi električnu i elektronsku opremu za motorna vozila.

Podaci APR-a pokazuju da je i ova firma 2021. godine poslovala sa prihodima od 21,11 milijardi dinara, dok ju je porez na dobitak koštao 29,25 miliona dinara.

Na zarade, naknade i ostale lične rashode kompanija je dala 2,66 milijardi dinara.

Naredne, 2022. godine, kompanija je imala još veći prihod, od 28,9 milijardi dinara, što je bio i prihod ostvaren na stranom tržištu. Porez na dobitak Džonson elektrik koštao je 37,6 miliona dinara.

Na zarade, naknade zarada i ostale lične rashode ova firma je dala 3,3 milijarde dinara.
U 2023. godini kompanija je ostvarila prihod od 30, 1 milijardi dinara, dok je njen rashod iste godine bio 28,8 milijardi.

„Vreme“ je ranije pisalo o tome da je Džonson elektrik dobio subvencije od države, ali da je jedan deo tog novca morao i da vrati.

Tri godine nakon što je registrovan u Nišu, Džonson elektrik je potpisao ugovor sa Ministarstvom privrede Srbije prema kojem je trebalo da dobije ukupno 19,2 miliona evra podsticaja, tačnije da proširi proizvodni pogon za proizvodnju elektro motora. Međutim, kompanija na kraju prošle godine državi morala da vrati oko milion evra.

Na sastanku koji je održan sa radnicima ali i predstavnicima sindikata, odlučeno je da se radnici sami prijave za odlazak iz firme, a predstavljeni su im i „socijalni programi“ koji bi mogli da se sprovedu, kao i visina otpremnina za rad.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Beneton Drekslmajer Džonson elektrik Zatvaranje fabrika
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Sankcije NIS-u

27.jun 2025. I.M.

RTS: SAD po četvrti put odložile sankcije NIS-u – novi rok 29. jul

Sjedinjene Američke Države odlučile su da i posle isteka prethodne licence, izdate 25. aprila, dozvole nastavak operativnog rada kompaniji NIS

Kancelarija

Ekonomija

26.jun 2025. M.S.

Nova ekonomija: Čiji radni dan najduže traje, a čiji najkraće?

Skoro tri miliona ljudi starijih od 15 godina bilo je zaposleno u Srbiji tokom prošle godine, a njih 215.000 radilo je više od 48 sati nedeljno, odnosno više od šest dana svake sedmice

Reagovanje

26.jun 2025. R. V.

Demanti Elektrodistribucije Srbije na pisanje „Vremena“

Centar za odnose sa javnošću Elektrodistrribucije Srbije demantuje pisanje „Vremena“ o očitavanju brojila. Demanti prenosimo u celosti i bez izmena

Struja

26.jun 2025. R. V.

Nova ekonomija: Dupli računi za struju – nastavljaju se brljanja Elektrodistribucije

Potrošačima su zbog greške Elektrodistribucije stigli dupli, izmenjeni računi za struju. Sada moraju da doplate razliku

Promo

25.jun 2025. R.V.

Samsung Neo QLED 4K menja način na koji doživljavamo televiziju

Samsung Neo QLED 4k televizor je više od ekrana. On analizira vaš život i prilagođava se njemu, redefiniše granicu između tehnologije i svakodnevnog iskustva

Komentar

Komentar

Nasilje je počelo u 21:42 – pre trinaest godina

Pobunjeni studenti i narod mogu da bace pokoju kamenicu, ali ne mogu biti zbilja „nasilni“. Jer, Srbija je odavno u modusu samoodbrane od režimskog nasilja, onog koje uništava i briše živote

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan, dan posle: Studenti, hvala i nema nazad

Kome smeta generalni ton u kom se odvijao jučerašnji protest “Vidimo se na Vidovdan”, nek se seti: 28. juna 2025. godine pod pendrecima su krvarile glave jer je Aleksandar Vučić “branio” zapišani, smrdljivi vašar u koji je pretvorio Pionirski park. Nemamo druge studente koji će vam se više svideti. Ovo je jedina prilika da se oslobodimo represivnog režima, druge biti neće

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure