
Naftna industrija Srbije
Đedović Handanović: NIS-u nije produžena licenca
Sjedinjene Američke Države nisu prihvatile zahtev za produženje licence NIS-u, traže kompletan izlazak Rusa iz vlasništva NIS-a

Potraga za zidarima i majstorima različitih profila skoro da je postala nemoguća misija. Srbiji nedostaju brojni profili radnika, ali mladima zanati nisu privlačni, čak ni kada se nude primamljive zarade
Srbiji već godinama nedostaju lekari i medicinske sestre ili vozači autobusa, a sada je očigledno da ostaje i bez zanatalija.
Generalni direktor Srbijatransporta Goran Aleksić rekao je ranije za „Vreme” da su, uz sve intervencije države, potrebne godine da se sve „dovede u red”.
Potraga za zidarima i majstorima različitih profila skoro da je postala nemoguća misija. Nedostaju nam i bravari, auto-električari, mesari, trgovci, konobari, kuvari, poslastičari, obućari, krojači.
Nedostatak radne snage u pojedinim profesijama je toliki da je neophodno da se napravi stručna analiza, ali i ozbiljan plan, piše RTS.
Za građevinskog operatera htela bi tako da se školuju samo tri učenika. Iako im je posao zagarantovan, Građevinska škola u Beogradu već nekoliko godina ne može da upiše odeljenje koje obrazuje zidare, armirače i tesare.
I u Tehničkoj školi „Drvo art“ na Dorćolu muče muku sa jednim smerom. Trenutno dvanaestoro učenika želi u stolare, a potrebno je 15 da se formira odeljenje.
Nedostaju i obućari, mesari, bravari…
Nedostaju nam i bravari, auto-električari, mesari, trgovci, konobari, kuvari, poslastičari, obućari, industrijski i modni krojači.
U Privrednoj komori kažu da su u saradnji sa Kancelarijom za dualno obrazovanje i Nacionalnom službom za zapošljavanje napravili listu deficitarnih obrazovnih profila sa ciljem da motivišu mlade da se opredele za školovanje za te obrazovane profile.
Da bi mlade motivisala da se više bave ovim poslovima, Vlada Republike Srbije je prošle godine usvojila uredbu o podršci dualnom obrazovanju i učenju kroz rad.
„Privreda je izrazila želju koliko joj učenika treba, odnosno koliko je spremna da primi na rad kod sebe i za učenike koji budu odabrani to će se desiti već u septembru naredne školske godine. Škole će dostavljati njihove podatke nakon što se naprave ugovori između kompanija, škole i roditelja tih učenika i ti učenici će dobijati stipendiju za sve tri godine školovanja, devet meseci godišnje“, rekla je za javni servis direktorka Tehničke škole „Drvo art“ Zorica Đoković.
Privredna komora Srbije i Nacionalna služba za zapošljavanje trenutno pripremaju objedinjenu listu potreba poslodavaca za narednih pet godina.
Jedan od razloga pravljanja liste je i Ekspo 2027. koji već sada ima potrebu za radnicima u oblasti građevinarstva, a tražiće se i ugostitelji, hotelijeri…
Plata varioca i do 4000 evra
Usled nedostatka radnika, neki zanati su u Srbiji bolje plaćeni nego akademska zvanja, kažu u Uniji poslodavaca.
Prema statističkim podacima, i dalje najviše zarađuju programeri i kontrolori leta, ali život često demantuje statistiku. Srbiji nedostaje 20.000 profesionalnih vozača, a prognoze su da u narednih pet godina problem neće biti ublažen.
Sa zanatima se zarađuje značajno više, ali je pravilo – što više radiš više zaradiš. Najbolje ide frizerima, vodoinstalaterima, variocima i automehaničarima. U nekim oglasima se nudi početna plata koja je čak ista ili veća od lekarske ili profesorske.
Plata varioca u nekim oglasima bila je i do 4000 evra, ali to su uglavnom sezonski poslovi, od tri do šest meseci.
Zarada jeste velika, ali često nije zagarantovan posao tokom cele godine.
Uprkos primamljivim zaradama, mladima o0čigledno nisu privlačni zanatski poslovi.
Zbog toga je u Srbiji tokom 2023. godine izdato više od 52.000 radnih dozvola strancima, što je skok od skoro 70 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Izvor: RTS

Sjedinjene Američke Države nisu prihvatile zahtev za produženje licence NIS-u, traže kompletan izlazak Rusa iz vlasništva NIS-a

„Vreme“ ekskluzivno objavljuje interni dokument o otkazima koji je izvršni odbor Delez Srbija poslao zaposlenima. I to nije sve. U njemu za promene poslovne dinamike direktno krive Vučićeve marže

Otpuštanja i otkazi, milionski gubici, zatvaranje radnji, kašnjenje sa plaćanjima, zaduživanje kod banaka. Sve ovo su indirektne posledice Vučićevih trgovinskih marži koje su trgovci manjih domaćih lanaca izneli resornoj ministarki na sastanku zatvorenom za javnost, saznaje „Vreme“

Vanredno povećanje minimalca krajem septembra obradovalo je radnike, ali je brojnim poslodavcima donelo glavobolju. Pojedine firme čak su ga navele kao jedan od razloga za zatvaranje. Mala preduzeća i ona na početku poslovanja imaju dodatni problem
„Evropski lanci supermarketa žale se na šikaniranje u Srbiji“ – pod tim naslovom ekonomski dnevni list Handelsblat piše o ograničenju marži u Srbiji i postavlja pitanje: „Može li EU da toleriše ovakvo ponašanje?“
Dijana Hrka, Milomir Jaćimović i emocije građana
Ranjene duše na obodu Ćacilenda Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve