img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Kriza u auto-gigantu: Da li Folksvagen ostaje nemački?

15. januar 2025, 12:51 Timoti Ruks / DW
Foto: AP Photo/Martin Meissner
Folksvagenu preti masovno otpuštanje radnika i zatvaranje proizvodnih pogona u Nemačkoj
Copied

Nekada simbol nemačke automobilske dominacije, Folksvagen se suočava s nizom problema na globalnim tržištima. Kineska konkurencija, moguće američke carine i restrukturiranje u Nemačkoj prete da ugroze poziciju ovog giganta

Folksvagen proizvodi i prodaje vozila po čitavom svetu. Taj koncern je izvorno nemački, ali je kod kuće i u Kini, Brazilu i SAD. Ta zavisnost od stranih tržišta mogla bi uskoro da mu se osveti, piše Dojče vele.

Folksvagen je nemački proizvođač automobila, ali on deluje globalno i zavisi od mnogih drugih zemalja kako bi svoje proizvodne linije održao u pogonu.

Folskvagen – najveći od dvanaest brendova istoimenog koncerna – 2023. proizveo je širom sveta više od 4,8 miliona automobila i ostvario prihod od preko 86 milijardi evra (90,2 milijarde dolara). To je povećanje od 17 odsto u poređenju s prethodnom godinom, pokazuju podaci godišnjeg izveštaja objavljenog u martu 2024.

Ali, ta dobra vremena su prošlost. Tržište se u međuvremenu znatno promenilo, posebno kada je reč o električnim vozilima. A tu su i pogrešne procene menadžmenta Folksvagena koje ugrožavaju uspeh preduzeća.

Domaći i globalni problemi

Potražnja za novim vozilima u Evropi pada i možda nikada više neće dostići novo od pre pandemije korone kada je prodavano 17 miliona vozila godišnje. Potražnja za vozilima Folksvagena posebno je pala otkako kineski konkurenti preuzimaju globalno tržište električnih vozila.

U prvih devet meseci prošle godine Folksvagen je širom sveta prodao 2,26 miliona vozila. To je nešto više nego u istom periodu prethodne godine i prihod je blago porastao. Međutim, operativna dobit je, prema navodima koncerna, pala za gotovo 37 odsto – s 2,12 milijardi evra u prva tri tromesečja 2023, na 1,34 milijarde evra u istom periodu prošle godine. Razlog: viši fiksni troškovi i restrukturiranje.

Kod kuće u Nemačkoj u Folksvagenu vlada napeta situacija. Firma je najavila drastične rezove. Rast cena energije nakon prestanka ruskih isporuka gasa, kineska konkurencija, visoki troškovi nemačke radne snage i preteće američke carine – sve to zahtevaju promenu smera.

Kako je firma saopštila 20. decembra prošle godine, sa sindikatima je postignut dogovor o postupnom ukidanju 35.000 radnih mesta, dok će preostali radnici Folksvagena u Nemačkoj u nadolazećim godinama morati da odustanu od povećanja plata i bonusa.

Mogu li druge zemlje da profitiraju od problema na lokacijama Folksvagena u Nemačkoj?

Folksvagen u Evropi i širom sveta

Folksvagen zapošljava 76.000 radnika u Nemačkoj i dodatnih 63.000 širom sveta.

Bilo zbog blizine kupcima ili zbog jeftinije radne snage – preduzeće raspolaže velikom mrežom proizvodnih lokacija u svetu. Osim u Nemačkoj, trenutno postoje proizvodni pogoni u Poljskoj, Španiji, Portugaliji i Slovačkoj.

Nakon invazije na Ukrajinu 2022. zatvoreni su svi pogoni u Rusiji, uključujući i jednu veliku fabriku, a i zaustavljen je uvoz. Godinu dana kasnije, Folksvagen je prodao svu svoju imovinu u toj zemlji, kao i drugi evropski proizvođači automobila. Planirana fabrika u Turskoj nije realizovana zbog pandemije kovida.

Osim toga, Folksvagen proizvodi vozila u Argentini, Brazilu, Meksiku, SAD, Kini, Indiji i Južnoafričkoj Republici. Izvan Evrope najveće Folksvagenove investicije nalaze se u Kini, a zatim slede Meksiko i Brazil.

Duga brazilska istorija Folksvagena

Prva fabrika Folksvagena van Nemačke otvorena je pre sedam decenija u dalekom Brazilu. Danas je Volkswagen do Brasil, prema navodima firme, najveći proizvođač u toj zemlji. Prošle godine proizvedeno je 25-milionito vozilo.

Iako je na Južnu Ameriku 2023. otpadalo samo osam odsto prodaje, Folksvagen trenutno veoma zavisi od Brazila. Firma tamo uživa veliki ugled i veliki deo vozila na brazilskim putevima dolazi iz Folksvagena. Osim toga, prodaja raste.

Te pozitivne vesti iz Brazila donekle olakšavaju situaciju za koncern, ali to tržište je ipak suviše malo da bi nadoknadilo gubitke u drugim regionima – i konkurencija nije daleko.

Meksiko kao ulaz na američko tržište

Iako je Severna Amerika 2023. činila nešto više od deset odsto Folksvagenove prodaje, to je ključno tržište. Ali to je takođe i teško tržište – a moglo bi da postane još teže ako SAD uvedu carine na vozila proizvedena u inostranstvu.

Folksvagen ima fabriku u američkoj saveznoj državi Tenesi. Ali, s obzirom na to da koncern računa i na jeftiniju radnu snagu, kao i na slobodan protok robe unutar severnoameričke zone slobodne trgovine USMCA, Folksvagen ima i veliku fabriku u Meksiku. Ta strategija bi, međutim, mogla da bude narušena novim američkim carinama.

Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp je izjavio: „Želim da nemačke automobilske kompanije postanu američke automobilske kompanije. Želim da grade svoje fabrike ovde.“

Nemački proizvođači automobila proizvode u SAD razna vozila. Mnoga su namenjena lokalnom tržištu, a druga izvozu. Ali, Folksvagen je uprkos tome zavisan i od evropskog uvoza kako bi u potpunosti zadovoljio potražnju u SAD. Trampove pretnje carinama mogle bi dodatno da ugroze poslovni rezultat koncerna Folksvagen.

Problematična i posebna uloga Kine

Godinama je Folksvagen polagao velike nade u poslovanje u Kini i sa njom. Tokom poslednje decenije koncern se oslanjao na tu zemlju, jer mu je omogućavala veliki rast prodaje i širenje proizvodnih kapaciteta. Jedno i drugo je sada ugroženo, a kineski san Folksvagena mogao bi da bude završen.

Godine 2019. Folksvagen je bio najveći proizvođač automobila u Kini i imao je tržišni udeo od čak 19 procenata na tom tada najvećem svetskom automobilskom tržištu. Za Folksvagen je Kina bio najvažniji i najprofitabilniji region, na koji je otpadala trećina ukupnog prihoda i veliki deo dobiti.

Danas Folksvagen u Kini ima tržišni udeo od 14 odsto i to s tendencijom pada. Domaći kineski konkurenti prodaju sve više vozila. Oni su naročito dobri u proizvodnji jeftinih električnih automobila koji su popularni među kupcima – toliko jeftini da Kanada, SAD i EU odnedavno uvode dodatne carine na kineska električna vozila. Kina je danas najveći svetski izvoznik automobila i manje nego ikada zavisi od stranih modela.

Uprkos svojoj dugoj istoriji i globalnom prisustvu, Folksvagen nije imun na padove. Kako bi uspešno savladao predstojeće velike promene koncern mora da se prilagodi i pritom da uzme u obzir carine, različitost tržišta, kao i kinesku konkurenciju koja neverovatnom brzinom sustiže Folksvagen.

Tagovi:

Folksvagen Automobili Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Tender za EXPO

02.april 2026. I.M.

Kinezi isporučuju 50 električnih autobusa i punjača vrednih 33,2 miliona evra

Nabavka obuhvata 41 solo i 9 dvozglobnih električnih autobusa dužine do 25 metara, sa više od 180 mesta za putnike i tehnologijom skladištenja energije putem superkondenzatora, a kako navode sindikati, vrednost projekta iznosi 33,2 miliona evra

Deponija

Reciklaža otpada

02.april 2026. M. L. J.

Zašto je „E-reciklaža“ iz Niša otpustila 180 radnika

Krenula su otpuštanja u sektoru reciklaže, nakon što je država od 1. januara 2026. ukinula podsticaje za odnošenje otpada u Srbiji. Građani za to vreme - uredno plaćaju eko taksu

Avio-prevoz

02.april 2026. M. L. J.

Drastično poskupljenje kerozina: Za već plaćene avionske karte mogu da vam traže doplatu

Cena goriva za avione porasla je gotovo 100 odsto u poslednjih mesec dana, pa se očekuje da se ova razlika prelije na cenu avio-karata. Avio-kompanije imaju prava da i naknadno dignu cenu, za njih ne važi Zakon o zaštiti potrošača. To automatski pogađa i turističke aranžmane koji uključuju prevoz avionom

Plata

02.april 2026. B. B.

Cena radnog sata u Srbiji skoro tri puta manja od proseka u EU

Od Srbije u Evropi manju cenu radnog sata ima samo Bugarska. Doduše, nema podataka za BiH, Crnu Goru, Albaniju i Severnu Makedoniju

Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Energetika

02.april 2026. M. L. J.

Nova pravila za popust za struju: Minimalna povećanja cenzusa

Novi pravilnik o energetski ugroženom kupcu stupio je na snagu, a po njemu veći broj domaćinstava ima pravo na umanjenje računa za struju

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure