img
Loader
Beograd, 3°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Kriza u auto-gigantu: Da li Folksvagen ostaje nemački?

15. januar 2025, 12:51 Timoti Ruks / DW
Foto: AP Photo/Martin Meissner
Folksvagenu preti masovno otpuštanje radnika i zatvaranje proizvodnih pogona u Nemačkoj
Copied

Nekada simbol nemačke automobilske dominacije, Folksvagen se suočava s nizom problema na globalnim tržištima. Kineska konkurencija, moguće američke carine i restrukturiranje u Nemačkoj prete da ugroze poziciju ovog giganta

Folksvagen proizvodi i prodaje vozila po čitavom svetu. Taj koncern je izvorno nemački, ali je kod kuće i u Kini, Brazilu i SAD. Ta zavisnost od stranih tržišta mogla bi uskoro da mu se osveti, piše Dojče vele.

Folksvagen je nemački proizvođač automobila, ali on deluje globalno i zavisi od mnogih drugih zemalja kako bi svoje proizvodne linije održao u pogonu.

Folskvagen – najveći od dvanaest brendova istoimenog koncerna – 2023. proizveo je širom sveta više od 4,8 miliona automobila i ostvario prihod od preko 86 milijardi evra (90,2 milijarde dolara). To je povećanje od 17 odsto u poređenju s prethodnom godinom, pokazuju podaci godišnjeg izveštaja objavljenog u martu 2024.

Ali, ta dobra vremena su prošlost. Tržište se u međuvremenu znatno promenilo, posebno kada je reč o električnim vozilima. A tu su i pogrešne procene menadžmenta Folksvagena koje ugrožavaju uspeh preduzeća.

Domaći i globalni problemi

Potražnja za novim vozilima u Evropi pada i možda nikada više neće dostići novo od pre pandemije korone kada je prodavano 17 miliona vozila godišnje. Potražnja za vozilima Folksvagena posebno je pala otkako kineski konkurenti preuzimaju globalno tržište električnih vozila.

U prvih devet meseci prošle godine Folksvagen je širom sveta prodao 2,26 miliona vozila. To je nešto više nego u istom periodu prethodne godine i prihod je blago porastao. Međutim, operativna dobit je, prema navodima koncerna, pala za gotovo 37 odsto – s 2,12 milijardi evra u prva tri tromesečja 2023, na 1,34 milijarde evra u istom periodu prošle godine. Razlog: viši fiksni troškovi i restrukturiranje.

Kod kuće u Nemačkoj u Folksvagenu vlada napeta situacija. Firma je najavila drastične rezove. Rast cena energije nakon prestanka ruskih isporuka gasa, kineska konkurencija, visoki troškovi nemačke radne snage i preteće američke carine – sve to zahtevaju promenu smera.

Kako je firma saopštila 20. decembra prošle godine, sa sindikatima je postignut dogovor o postupnom ukidanju 35.000 radnih mesta, dok će preostali radnici Folksvagena u Nemačkoj u nadolazećim godinama morati da odustanu od povećanja plata i bonusa.

Mogu li druge zemlje da profitiraju od problema na lokacijama Folksvagena u Nemačkoj?

Folksvagen u Evropi i širom sveta

Folksvagen zapošljava 76.000 radnika u Nemačkoj i dodatnih 63.000 širom sveta.

Bilo zbog blizine kupcima ili zbog jeftinije radne snage – preduzeće raspolaže velikom mrežom proizvodnih lokacija u svetu. Osim u Nemačkoj, trenutno postoje proizvodni pogoni u Poljskoj, Španiji, Portugaliji i Slovačkoj.

Nakon invazije na Ukrajinu 2022. zatvoreni su svi pogoni u Rusiji, uključujući i jednu veliku fabriku, a i zaustavljen je uvoz. Godinu dana kasnije, Folksvagen je prodao svu svoju imovinu u toj zemlji, kao i drugi evropski proizvođači automobila. Planirana fabrika u Turskoj nije realizovana zbog pandemije kovida.

Osim toga, Folksvagen proizvodi vozila u Argentini, Brazilu, Meksiku, SAD, Kini, Indiji i Južnoafričkoj Republici. Izvan Evrope najveće Folksvagenove investicije nalaze se u Kini, a zatim slede Meksiko i Brazil.

Duga brazilska istorija Folksvagena

Prva fabrika Folksvagena van Nemačke otvorena je pre sedam decenija u dalekom Brazilu. Danas je Volkswagen do Brasil, prema navodima firme, najveći proizvođač u toj zemlji. Prošle godine proizvedeno je 25-milionito vozilo.

Iako je na Južnu Ameriku 2023. otpadalo samo osam odsto prodaje, Folksvagen trenutno veoma zavisi od Brazila. Firma tamo uživa veliki ugled i veliki deo vozila na brazilskim putevima dolazi iz Folksvagena. Osim toga, prodaja raste.

Te pozitivne vesti iz Brazila donekle olakšavaju situaciju za koncern, ali to tržište je ipak suviše malo da bi nadoknadilo gubitke u drugim regionima – i konkurencija nije daleko.

Meksiko kao ulaz na američko tržište

Iako je Severna Amerika 2023. činila nešto više od deset odsto Folksvagenove prodaje, to je ključno tržište. Ali to je takođe i teško tržište – a moglo bi da postane još teže ako SAD uvedu carine na vozila proizvedena u inostranstvu.

Folksvagen ima fabriku u američkoj saveznoj državi Tenesi. Ali, s obzirom na to da koncern računa i na jeftiniju radnu snagu, kao i na slobodan protok robe unutar severnoameričke zone slobodne trgovine USMCA, Folksvagen ima i veliku fabriku u Meksiku. Ta strategija bi, međutim, mogla da bude narušena novim američkim carinama.

Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp je izjavio: „Želim da nemačke automobilske kompanije postanu američke automobilske kompanije. Želim da grade svoje fabrike ovde.“

Nemački proizvođači automobila proizvode u SAD razna vozila. Mnoga su namenjena lokalnom tržištu, a druga izvozu. Ali, Folksvagen je uprkos tome zavisan i od evropskog uvoza kako bi u potpunosti zadovoljio potražnju u SAD. Trampove pretnje carinama mogle bi dodatno da ugroze poslovni rezultat koncerna Folksvagen.

Problematična i posebna uloga Kine

Godinama je Folksvagen polagao velike nade u poslovanje u Kini i sa njom. Tokom poslednje decenije koncern se oslanjao na tu zemlju, jer mu je omogućavala veliki rast prodaje i širenje proizvodnih kapaciteta. Jedno i drugo je sada ugroženo, a kineski san Folksvagena mogao bi da bude završen.

Godine 2019. Folksvagen je bio najveći proizvođač automobila u Kini i imao je tržišni udeo od čak 19 procenata na tom tada najvećem svetskom automobilskom tržištu. Za Folksvagen je Kina bio najvažniji i najprofitabilniji region, na koji je otpadala trećina ukupnog prihoda i veliki deo dobiti.

Danas Folksvagen u Kini ima tržišni udeo od 14 odsto i to s tendencijom pada. Domaći kineski konkurenti prodaju sve više vozila. Oni su naročito dobri u proizvodnji jeftinih električnih automobila koji su popularni među kupcima – toliko jeftini da Kanada, SAD i EU odnedavno uvode dodatne carine na kineska električna vozila. Kina je danas najveći svetski izvoznik automobila i manje nego ikada zavisi od stranih modela.

Uprkos svojoj dugoj istoriji i globalnom prisustvu, Folksvagen nije imun na padove. Kako bi uspešno savladao predstojeće velike promene koncern mora da se prilagodi i pritom da uzme u obzir carine, različitost tržišta, kao i kinesku konkurenciju koja neverovatnom brzinom sustiže Folksvagen.

Tagovi:

Automobili Folksvagen Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić

Ekonomija

14.januar 2026. I.M.

Nova ekonomija: MMF uvodi nadzor nad finansijama Grada Beograda

Na zahtev Međunarodnog monetarnog fonda Vlada Srbije je prihvatila da se poslovanje grada Beograda i njegovih javnih preduzeća podvrgne spoljnoj reviziji - zbog naglog rasta dugova, kašnjenja isplata i fiskalnih rizika

Benzinska stanica MOL

NIS

14.januar 2026. B. B.

Nova ekonomija: Šta će MOL-u NIS, kada ima tri Rafinerije i preko 2.400 benziskih pumpi?

MOL dnevno u svoje tri rafinerije proizvodi 92.000 barela nafte i gasa i ima rezerve procenjene na 348 miliona barela. Uz to poseduje 2.400 benzinskih stanica. Zašto onda mađarska kompanija želi i NIS

Američke sankcije NIS-u

13.januar 2026. I.M.

Rafinerija Pančevo ponovo u pogonu: Prve količine nafte posle sto dana zastoja

Nakon prekida transporta zbog sankcija SAD, rafinerija u Pančevu ponovo prima sirovu naftu. Ministarka Đedović Handanović istakla je da se očekuje dodatnih 35.000 do 45.000 tona naredne nedelje, što omogućava kontinuirani rad rafinerije

Penzioner na šalteru pošte, novac u rukama njega i radnice

Penzioneri

13.januar 2026. K. S.

Dodatak uz penziju: Zabluda o „5.000 dinara”

Pogrešno protumačeni medijski naslovi izazvali su nerealna očekivanja penzionara. O čemu se zapravo radi?

Tramvaji

GSP Beograd

12.januar 2026. I.M.

Sindikat GSP i CLS: Indicije da je tender za tramvaje unapred dogovoren za Turke

Centar za lokalnu samoupravu i sindikat „Centar“ iz GSP-a tvrde da su tehničke specifikacije tendera za kupovinu novih tramvaja postavljene tako da idu u korist turske firme Bozankaya

Komentar
Pešak na potpuno zaleđebnom trotoaru prolazi pored parkiranih automobila

Komentar

Proklizavanje Srbije

Pa šta ako je na trotoarima debeli sloj leda!? Nemojte da ste diletanti koji kukaju i kude vlast zbog više sile

Andrej Ivanji
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure