img
Loader
Beograd, 30°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Auto-industrija

Kriza u auto-gigantu: Da li Folksvagen ostaje nemački?

15. јануар 2025, 12:51 Timoti Ruks / DW
Foto: AP Photo/Martin Meissner
Folksvagenu preti masovno otpuštanje radnika i zatvaranje proizvodnih pogona u Nemačkoj
Copied

Nekada simbol nemačke automobilske dominacije, Folksvagen se suočava s nizom problema na globalnim tržištima. Kineska konkurencija, moguće američke carine i restrukturiranje u Nemačkoj prete da ugroze poziciju ovog giganta

Folksvagen proizvodi i prodaje vozila po čitavom svetu. Taj koncern je izvorno nemački, ali je kod kuće i u Kini, Brazilu i SAD. Ta zavisnost od stranih tržišta mogla bi uskoro da mu se osveti, piše Dojče vele.

Folksvagen je nemački proizvođač automobila, ali on deluje globalno i zavisi od mnogih drugih zemalja kako bi svoje proizvodne linije održao u pogonu.

Folskvagen – najveći od dvanaest brendova istoimenog koncerna – 2023. proizveo je širom sveta više od 4,8 miliona automobila i ostvario prihod od preko 86 milijardi evra (90,2 milijarde dolara). To je povećanje od 17 odsto u poređenju s prethodnom godinom, pokazuju podaci godišnjeg izveštaja objavljenog u martu 2024.

Ali, ta dobra vremena su prošlost. Tržište se u međuvremenu znatno promenilo, posebno kada je reč o električnim vozilima. A tu su i pogrešne procene menadžmenta Folksvagena koje ugrožavaju uspeh preduzeća.

Domaći i globalni problemi

Potražnja za novim vozilima u Evropi pada i možda nikada više neće dostići novo od pre pandemije korone kada je prodavano 17 miliona vozila godišnje. Potražnja za vozilima Folksvagena posebno je pala otkako kineski konkurenti preuzimaju globalno tržište električnih vozila.

U prvih devet meseci prošle godine Folksvagen je širom sveta prodao 2,26 miliona vozila. To je nešto više nego u istom periodu prethodne godine i prihod je blago porastao. Međutim, operativna dobit je, prema navodima koncerna, pala za gotovo 37 odsto – s 2,12 milijardi evra u prva tri tromesečja 2023, na 1,34 milijarde evra u istom periodu prošle godine. Razlog: viši fiksni troškovi i restrukturiranje.

Kod kuće u Nemačkoj u Folksvagenu vlada napeta situacija. Firma je najavila drastične rezove. Rast cena energije nakon prestanka ruskih isporuka gasa, kineska konkurencija, visoki troškovi nemačke radne snage i preteće američke carine – sve to zahtevaju promenu smera.

Kako je firma saopštila 20. decembra prošle godine, sa sindikatima je postignut dogovor o postupnom ukidanju 35.000 radnih mesta, dok će preostali radnici Folksvagena u Nemačkoj u nadolazećim godinama morati da odustanu od povećanja plata i bonusa.

Mogu li druge zemlje da profitiraju od problema na lokacijama Folksvagena u Nemačkoj?

Folksvagen u Evropi i širom sveta

Folksvagen zapošljava 76.000 radnika u Nemačkoj i dodatnih 63.000 širom sveta.

Bilo zbog blizine kupcima ili zbog jeftinije radne snage – preduzeće raspolaže velikom mrežom proizvodnih lokacija u svetu. Osim u Nemačkoj, trenutno postoje proizvodni pogoni u Poljskoj, Španiji, Portugaliji i Slovačkoj.

Nakon invazije na Ukrajinu 2022. zatvoreni su svi pogoni u Rusiji, uključujući i jednu veliku fabriku, a i zaustavljen je uvoz. Godinu dana kasnije, Folksvagen je prodao svu svoju imovinu u toj zemlji, kao i drugi evropski proizvođači automobila. Planirana fabrika u Turskoj nije realizovana zbog pandemije kovida.

Osim toga, Folksvagen proizvodi vozila u Argentini, Brazilu, Meksiku, SAD, Kini, Indiji i Južnoafričkoj Republici. Izvan Evrope najveće Folksvagenove investicije nalaze se u Kini, a zatim slede Meksiko i Brazil.

Duga brazilska istorija Folksvagena

Prva fabrika Folksvagena van Nemačke otvorena je pre sedam decenija u dalekom Brazilu. Danas je Volkswagen do Brasil, prema navodima firme, najveći proizvođač u toj zemlji. Prošle godine proizvedeno je 25-milionito vozilo.

Iako je na Južnu Ameriku 2023. otpadalo samo osam odsto prodaje, Folksvagen trenutno veoma zavisi od Brazila. Firma tamo uživa veliki ugled i veliki deo vozila na brazilskim putevima dolazi iz Folksvagena. Osim toga, prodaja raste.

Te pozitivne vesti iz Brazila donekle olakšavaju situaciju za koncern, ali to tržište je ipak suviše malo da bi nadoknadilo gubitke u drugim regionima – i konkurencija nije daleko.

Meksiko kao ulaz na američko tržište

Iako je Severna Amerika 2023. činila nešto više od deset odsto Folksvagenove prodaje, to je ključno tržište. Ali to je takođe i teško tržište – a moglo bi da postane još teže ako SAD uvedu carine na vozila proizvedena u inostranstvu.

Folksvagen ima fabriku u američkoj saveznoj državi Tenesi. Ali, s obzirom na to da koncern računa i na jeftiniju radnu snagu, kao i na slobodan protok robe unutar severnoameričke zone slobodne trgovine USMCA, Folksvagen ima i veliku fabriku u Meksiku. Ta strategija bi, međutim, mogla da bude narušena novim američkim carinama.

Novoizabrani američki predsednik Donald Tramp je izjavio: „Želim da nemačke automobilske kompanije postanu američke automobilske kompanije. Želim da grade svoje fabrike ovde.“

Nemački proizvođači automobila proizvode u SAD razna vozila. Mnoga su namenjena lokalnom tržištu, a druga izvozu. Ali, Folksvagen je uprkos tome zavisan i od evropskog uvoza kako bi u potpunosti zadovoljio potražnju u SAD. Trampove pretnje carinama mogle bi dodatno da ugroze poslovni rezultat koncerna Folksvagen.

Problematična i posebna uloga Kine

Godinama je Folksvagen polagao velike nade u poslovanje u Kini i sa njom. Tokom poslednje decenije koncern se oslanjao na tu zemlju, jer mu je omogućavala veliki rast prodaje i širenje proizvodnih kapaciteta. Jedno i drugo je sada ugroženo, a kineski san Folksvagena mogao bi da bude završen.

Godine 2019. Folksvagen je bio najveći proizvođač automobila u Kini i imao je tržišni udeo od čak 19 procenata na tom tada najvećem svetskom automobilskom tržištu. Za Folksvagen je Kina bio najvažniji i najprofitabilniji region, na koji je otpadala trećina ukupnog prihoda i veliki deo dobiti.

Danas Folksvagen u Kini ima tržišni udeo od 14 odsto i to s tendencijom pada. Domaći kineski konkurenti prodaju sve više vozila. Oni su naročito dobri u proizvodnji jeftinih električnih automobila koji su popularni među kupcima – toliko jeftini da Kanada, SAD i EU odnedavno uvode dodatne carine na kineska električna vozila. Kina je danas najveći svetski izvoznik automobila i manje nego ikada zavisi od stranih modela.

Uprkos svojoj dugoj istoriji i globalnom prisustvu, Folksvagen nije imun na padove. Kako bi uspešno savladao predstojeće velike promene koncern mora da se prilagodi i pritom da uzme u obzir carine, različitost tržišta, kao i kinesku konkurenciju koja neverovatnom brzinom sustiže Folksvagen.

Tagovi:

Automobili Folksvagen Nemačka
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Ekonomija

Novine u plaćanju računa za struju

14.јул 2025. I.M.

Nova ekonomija: Građani od ovog meseca račune za struju uplaćuju u Alta banci

Elektroprivreda Srbije obavestila je korisnike da se od juna menja račun za uplatu struje – umesto trezorskog, uplate idu na račun privatne Alta banke, u vlasništvu Davora Macure, biznismena bliskog SNS-u. EPS nije dao obrazloženje za ovu odluku, niti detalje ugovora

Marina Dorćol

14.јул 2025. I.M.

Direktor Sebre: Otvoreni smo za građane, sumnje su posledica loših iskustava iz prošlosti

Tomaš Klima, direktor kompanije Sebre, izjavio je da je investitor projekta „Marina Dorćol“ spreman na potpunu transparentnost i komunikaciju s građanima. Najavio je redovne sastanke i otvorena vrata za komšije, a sumnje u zagađenost zemljišta odbacio pozivajući se na izveštaj Zavoda za javno zdravlje

Telefoniranje u inostranstvu

14.јул 2025. N. R.

Kada će građani Srbije moći u EU bez rominga?

Ukoliko se najave ne izjalove, u prvoj polovini naredne godine bi srpski građani mogli iz Evropske unije da telefoniraju kao od kuće

Jovanjica

12.јул 2025. B. B.

Nova ekonomija: Podaci NBS govore da „Jovanjica“ više nije u blokadi

Kako se vidi na sajtu NBS, blokada je okončana 10. jula

Javni beležnici

12.јул 2025. Novak Marković

Poskupele usluge notara, neke više nego duplo

Vlada Srbije usvojila je novu javnobeležničku tarifu na kojoj je sada vrednost boda porasla sa 150 na 180 dinara, što je porast od 20 posto. Pored toga pojedine naknade sada su duplo skuplje nego što su bile

Komentar

Komentar

Užički ustanak: Da li će protest na Đetinji izazvati poplavu?

Protesti u Srbiji  ne nameću više pitanja „da li“ i „ako”, oni su postali sistemski događaji. Trpeljivost u društvu preokrenula se u nezajažljivu potrebu za normalnošću, za pravnom državom

Andrej Ivanji
Otvaranje „Prokopa“ 2023. godine: Već mora na rekonstrukciju

Komentar

Nebulozni govor vlasti

Aleksandar Vučić više nije u stanju da povrati ravnotežu u pobunjenom društvu. To se najbolje vidi u ravni govora: nijedno njegovo baljezganje više ne prolazi

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Pohvala neutralnosti

Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa  

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1801
Poslednje izdanje

MUP i građani

Sve što treba da znate o policiji na protestima Pretplati se
Opozicija na ulicama

Jedinstvo, ali parcijalno

Thompson u Zagrebu

Najmasovniji profašistički skup posle Drugog svetskog rata

Kultura sećanja: Studenti i policija

Represivni san svake diktature

Intervju: Dušan Strajnić Dukat, grupa “Oxajo”

Najbolje je kada me pesma prevaziđe

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure
en Englishde Deutschru Русскийsr Српски језик
sr sr